+ All Categories
Home > Documents > Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni...

Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni...

Date post: 02-Feb-2018
Category:
Upload: lamxuyen
View: 233 times
Download: 5 times
Share this document with a friend
24
Percepcija Istoka, Zapada i samopercepcija u jugoslovenskoj štampi 1948-1949. godine Olivera Marković Univerzitet u Beogradu Forschungsprojekt: Repräsentationen des sozialistischen Jugoslawien im Umbruch Teilprojekt: „Repräsentationen von Ost und West in der jugoslawischen Parteipresse im Umbruchsjahr 1948-1949Working Papers 6 Beograd 2013 Gefördert vom Repräsent ationen des sozialistis chen Jugoslawi ens im Umbruch
Transcript
Page 1: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

Percepcija Istoka, Zapada i samopercepcija u jugoslovenskoj štampi 1948-1949. godine

Olivera Marković

Univerzitet u Beogradu

Forschungsprojekt: Repräsentationen des sozialistischen Jugoslawien im Umbruch

Teilprojekt: „Repräsentationen von Ost und West in der jugoslawischen Parteipresse im Umbruchsjahr 1948-1949“ Working Papers 6

Beograd 2013

Gefördert vom

Repräsent ationen des sozialistis chen Jugoslawi ens im Umbruch

Page 2: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

1

Percepcija Istoka, Zapada i samopercepcija u

jugoslovenskoj štampi 1948-1949. godine Olivera Marković

Istraživanje percepcije Istoka i Zapada u jugoslovenskoj štampi tokom 1948. i 1949. godine,

predstavlja jedan od mogućih diskursa da se sazna nešto više o savremenoj reprezentaciji

socijalističke Jugoslavije. Posmatrana u funkciji reprezentacije, slika Istoka i Zapada koja je

bila stvarana u tadašnjoj partijskoj i državnoj štampi, problematizuje pitanje zaokreta

Jugoslavije od Istočnog ka Zapadnom bloku posle sukoba Tita i Staljina 1948. godine.1

Većina istoričara koja se bavila socijalističkim razdobljem jugoslovenske istorije taj sukob

tumači kao događaj koji je suštinski promenio ideološku prirodu jugoslovenskog sistema

(Titovo istorijsko „ne“ Staljinu), odnosno kao događaj posle kojeg je nova Jugoslavija

počela „svoj put“ u socijalizam – drugačiji od sistema koji su postojali u zemljama narodne

demokratije.2 Sa druge strane, u manjini su oni istraživači koji smatraju da Jugoslavija nije

imala „svoj put u socijalizam“, jer je „Tito rekao ne Staljinu ali ne i staljinizmu“,3 da je u

mnogim aspektima jugoslovenski socijalizam oponašao sovjetski staljinizam i posle

1 Rad je nastao u okviru DAAD projekta „Repräsentationen des sozialistischen Jugoslawien im Umbruch“. 2 Pogledati na primer u: Bilandžić, Dušan (1978): Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Glavni procesi. Zagreb: Školska knjiga, str. 168; Zundhausen, Holm (2009): Istorija Srbije od 19. do 21. veka. Beograd: Clio, str. 387; Bajagić, Dušan (2005): List Politika o Atlantskom paktu (kvantitativna analiza). U: Ljubodrag Dimić (ur.): Velike sile i male države u Hladnom ratu 1945-1955: slučaj Jugoslavije. Zbornik radova sa Međunarodne naučne konferencije, Beograd, 3-4. novembar 2003. Beograd: Filozofski fakultet, Katedra za istoriju Jugoslavije; Arhiv Srbije i Crne Gore; Institut za noviju istoriju Srbije, str. 206; Repe, Božo (1999): Informbiro u Sloveniji i politička liberalizacija posle 1948. Godine. U: Petar Kačavenda (ur.): Jugoslovensko – sovjetski sukob 1948. Zbornik radova sa naučnog skupa. Beograd: Institut za savremenu istoriju, str. 75–79; Kežić, Danijel (2013): Pisani mediji iz vremena socijalističke Jugoslavije u kontekstu istorijski izvora 1945-1976. U: Tokovi istorije (1), str. 231–259; Dobrivojević, Ivana; Miletić, Aleksandar (2004): Sovjetska stvarnost u jugoslovenskim medijima (1945-1955). U: Tokovi istorije (1-2), str. 75–91.

3 Miloradović, Goran (2012): Lepota pod nadzorom: sovjetski kulturni uticaji u Jugoslaviji (1945-1955). Beograd: Institut za savremenu istoriju; Petković, Ranko (1998): Jugoslovensko-ruski odnosi 1941-1948. Državni, partijski i lični razlozi koji su doveli do raskida Jugoslavije i SSSR 1948. U: Ranko Petković (ur.): Jugoslavija i Kominform – pedeset godina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije; Pravni fakultet; Fakultet političkih nauka; Istorijski institut Crne Gore, str. 23; Marković, Predrag (1999): U potrazi za novim putem. Jugoslovenski eksperiment u društvu i kulturi posle 1948. U: Petar Kačavenda (ur.): Jugoslovensko – sovjetski sukob 1948. Zbornik radova sa naučnog skupa. Beograd: Institut za savremenu istoriju, str. 211–222; Jambrek, Peter (ed.) (2008): Crimes committed by totalitarian regimes. Reports and proceedings of the 8 April European Public Hearing on Crimes Committed by Totalitarian Regimes. Ljubljana: Slovenian Presidency of the Council of the European Union; Đorđević, Milinko (1998): Titoizam i mit o 'istorijskom ne' Staljinu. Jugoslavija i Kominform – pedeset godina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije; Pravni fakultet; Fakultet političkih nauka; Istorijski institut Crne Gore, str. 115.

Page 3: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

2

sukoba 1948. godine,4 i da se prelomnim godinama pre mogu smatrati 1947., 1949. i 1950.

godina.5

Kvalitativnom i donekle kvantitativnom analizom teksta, analizom dinamike pisanja o

Istoku i Zapadu i kontekstualizacijom promena koje se u vrednovanju Istoka i Zapada

mogu uočiti, ovaj rad ukazuje na poreklo radikalnih promena u predstavama Istoka i

Zapada u štampi. Cilj istraživanja je da pažnju skrene sa spontanosti na funkcionalnost (i

organizovanost) tog procesa. Promena predstava o Zapadu, Istoku i posledično o sebi,

proizašla je iz pragmatičnih potreba Titovog režima da se posle sukoba održi na vlasti.

Pretpostavka ovog istraživanja je da sve povoljnije pisanje o Zapadu posle Rezolucije IB-a

u jugoslovenskoj štampi nije bilo odraz suštinske promene sistema vrednosti u novoj

socijalističkoj državi. Time se otvara pitanje šta je zaokret tačno značio, da li ga je bilo, i

ako jeste, koliko je bio dubok i kakve su bile njegove posledice? U zavisnosti od stepena

zaokreta koji se u Jugoslaviji, uslovno govoreći dogodio, moguće je dalje analizirati stepen

njene sličnosti, odnosno različitosti u odnosu na zemlje narodne demokratije, ali i u

odnosu na zapadne demokratije.

Pre nego što pređemo na analizu slike Istoka, Zapada i same Jugoslavije posle sukoba

sa IB-om, objasnićemo šta je reprezentacija i na koji način ona istoričaru pomaže da

razume odnos društva, štampe i politike.

Reprezentacija i štampa

Za istoričara reprezentacija može da predstavlja koristan instrument u proučavanju

istorije kulture, i to onog polja koje se naziva imagologijom. Reprezentaciju možemo

definisati kao diskurs kroz koji je moguće sagledati i objasniti način na koji se u nekom

tekstu prizvodi određena slika sveta. U teoriji je već konstatovano da „nema

reprezentacije bez interpretacije“, što svaki tekst u kojem se stvarnost interpretira dovodi

u središte istraživačeve pažnje. Činjenica da reprezentaciju i interpretaciju povezuje jezik

(sistem koji služi da proizvodi značenja), nameće neophodnost analize svih vrsta tekstova

– putopisa, biografija, istoriografskih dela, etnografskih studija, dokumentaraca,

fotografija – i štampe. Možemo konačno reći da reprezentacija predstavlja diskurzivnu

4 Sovjetizacija agrarne politike kulminira upravo 1949 – u: Gudac-Dodić, Vera (2008): Kolektivizacija u

Jugoslaviji: uzroci i posledice. U: Istraživanja 19, str. 147; Pavlović, Momčilo (1999): Radikalizovanje agrarne politike kao posledica sukoba sa IB-om. U: Petar Kačavenda (ur.): Jugoslovensko – sovjetski sukob 1948. Zbornik radova sa naučnog skupa. Beograd: Institut za savremenu istoriju, str. 195–210; Mitrović, Momčilo; Selenić, Slobodan (2009): Jugoslovenska informbiroovska emigracija u istočnoevropskim zemljama 1948-1964“. U: Tokovi istorije (1-2), str. 31–54.

5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić, Venceslav (1999): Otpor sukobu sa Informbiroom u vrhu KPJ. U: Petar Kačavenda (ur.): Jugoslovensko – sovjetski sukob 1948. Zbornik radova sa naučnog skupa. Beograd: Institut za savremenu istoriju, str. 173–181. Kao prelomnu 1949. godinu vide Bajagić, str. 206 i Dragišić, Petar (2007): Jugoslovensko-bugarski odnosi 1944-1949. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije. Kao prelomnu, 1950. godinu vidi: Perišić, Miroslav (2008): Od Staljina ka Sartru. Formiranje jugoslovenske inteligencije na evropskim univerzitetima 1948-1958. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, str. 432.

Page 4: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

3

praksu, a ne javno, kolektivno mišljenje o nečemu. Ona je uvek subjektivna, ima svoj

kontekst i društvenu funkciju.6

Kada govorimo o reprezentaciji i imagologiji, onda istovremeno govorimo o „predstavi

Drugog“ (hetero-images), koja nas obavezno vodi ka samorazumevanju (self-images ili

auto-images). Zbog toga se kao ključna reč koja povezuje sve aspekte reprezentacije kao

koncepta nameće reč slika (mentalna silueta koju imamo u glavi o drugima i o sebi). Slike

artikulišu naše predstave o svetu i njihova funkcija je da kontrolišu naše ponašanje prema

drugima, ali i naše ponašanje u okviru zajednice koju razumemo kao svoju i kroz koju

razumemo svoj lični i kolektivni identitet.7 Selektivna percepcija koju ljudi transformišu u

slike u glavama, ujedno predstavlja i limit reprezentacije, što najčešće dovodi do tenzije

prouzrokovane predstavama koje imamo o Sebi i slike koju imamo o Drugom. Kada se

jednom u tekstu kodifikuje predstava o svetu koja je zasnovana na ograničenoj percepciji,

ona onda pretenduje da bude celokupna i jedina moguća reprezentacija sveta u glavama

ljudi. 8 Štampa je u socijalističkoj Jugoslaviji, pogotovo 1948. i 1949. godine, predstavljala

takvu vrstu teksta u kojem je, pored ostalih medija, bila kodifikovana specifična slika sveta.

Ta slika sveta je bila politički motivisana, a priroda sistema Nove Jugoslavije je takvu sliku

činila obavezujućom.

U ogromnom broju istraživanja, kao i u teoretskoj literaturi koja obrađuje najrazličitije

aspekte štampe kao mas medija, konstatovano je da je komunikacija putem štampe uvek

indirektna i jednosmerna, a da se informacije koje ona donosi distribuiraju kroz posebne

tehnološke kanale koje, tako obrađene, stižu do izuzetno široke publike. Poznato je i da

mas mediji igraju važnu ulogu u definisanju kulturnog identiteta, kao i da imaju

integrativnu ulogu u jednom društvu.9 Te osobine štampe još više dolaze do izražaja u

tipu državnog uređenja kakav je postojao u Jugoslaviji. To znači da se osim zvaničnog,

državnog, odnosno partijskog stava, drugi glasovi, pogotovo oni koji se nisu slagali sa

zvaničnim tumačenjima, nisu mogli čuti. U Jugoslaviji je tokom procesa uspostavljanja

nove vlasti, kao i svuda gde su bili uspostavljeni komunistički režimi, došlo do preklapanja

državnog i partijskog vrha, pa je u skladu sa tim podela štampe na partijsku i državnu bila

formalna. Suštinski, i partijski i državni mediji su prenosili stavove partije, i ti stavovi su bili

obavezujući za sve republike u državi.10 Zbog toga u ovom istraživanju ne analiziramo

6 Rigney, Ann (2007): Representation. In: Manfred Beller; Joseph Leerssen (ed.): Imagology. The cultural

construction and literary representation of national characters: a critical survey. Amsterdam; New York: Rodopi (Studia imagologica, 13), str. 415–417.

7 Leerssen, Joseph (2007): Image. In: Manfred Beller; Joseph Leerssen (ed.): Imagology. The cultural construction and literary representation of national characters: a critical survey. Amsterdam; New York: Rodopi (Studia imagologica, 13), str.342–345.

8 Beller, Manfred (2007): Perception, Image, Imagology. In: Manfred Beller; Joseph Leerssen (ed.): Imagology. The cultural construction and literary representation of national characters: a critical survey. Amsterdam; New York: Rodopi (Studia imagologica, 13), str. 3–17.

9 Göttlich, Udo (2007): Imagology. In: Manfred Beller; Joseph Leerssen (ed.): Imagology. The cultural construction and literary representation of national characters: a critical survey. Amsterdam; New York: Rodopi (Studia imagologica, 13), str. 354–357.

10 Marković, Predrag (1996): Beograd Između Istoka i Zapada 1948-1956. Beograd: Službeni list SRJ, str. 484.

Page 5: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

4

republičke listove koji, pogotovo u ovom periodu, ne odstupaju od zvanične linije

tumačenja spoljašnje i unutrašnje politike i aktuelnih događaja u svetu. Pretpostavku da je

u Jugoslaviji kroz štampu bilo moguće plasirati jednu, uniformnu sliku sveta, te da od nje

nije moglo biti odstupanja, dokazujemo upravo uporednom analizom jednog partijskog

lista (Borba) i jednog prestoničkog lista (Politika).

Mada se ponekad kaže da je medije u Jugoslaviji kontrolisala država, možda je za

nijansu tačnije reći da ih je kontrolisala partija.11 Dok je na Zapadu posle Drugog svetskog

rata bio preuzet britanski model građanske štampe u kojem je interpretacija od

informacije bila jasno razdvojena, u Jugoslaviji je bio usvojen sovjetski model štampe u

kojem je informativna funkcija bila potpuno zapostavljena dok je u prvi plan bila stavljena

vaspitna uloga štampe preko koje je narod bio indoktriniran i pridobijan za ideje

socijalizma.12 Jugoslovenski model štampe je spadao u tip dirigovane štampe, što je bio

model koji je formulisao još Lenjin, a koji je kasnije razradio Staljin. Taj model je

podrazumevao automatsko isključivanje bilo kakvog oblika kritike vlasti i sistema.13

Analizom Borbe i Politike moguće je pratiti promene partijskog, odnosno političkog

vrha prema Istoku i Zapadu u vreme krize u visoko centralizovanoj državi kakva je

Jugoslavija tada bila.14 Jedna od pretpostavki ovog rada je da tekstovi objavljivani u ta dva

lista nisu bili namenjeni samo domaćoj publici, već da su u vreme sukoba i u procesu

stvaranja Hladnoratovske podele sveta odigrali određenu ulogu i na Zapadu, ali i na Istoku.

Ako bi partija htela da pošalje izvesnu poruku „spolja“, ona je ne bi slala preko lokalnih,

provincijskih ili republičkih novina poput Nove Makedonije, Oslobođenja, Slobodne

Dalmacije, Ljudske Pravice ili Pobjede, već upravo preko Borbe i Politike. Jedno od ključnih

pitanja na koje ovaj rad treba da odgovori jeste: sa kime tačno Politbiro, odnosno Tito

putem ta dva lista komunicira unutar zemlje, odnosno, sa kime komunicira unutar zemlje

11 Da je medije u Jugoslaviji kontrolisala država tvrdi Kežić, str. 231. Međutim, o mehanizmu izdavanja štampe

detaljnije pogledati u Dimić, Ljubodrag (1988): Agitprop kultura. Agitpropovska faza kulturne politike u Srbiji: 1945-1952, Beograd: Rad, str. 38. „Rukovodilac za štampu i agitaciju prati celokupnu štampu na svojoj teritoriji i centralnu štampu, brine da se u štampi pravilno postave sva politička i druga pitanja, da se primenjuju direktive iz centralne štampe i td., brine o kadrovima u redakcijama, a, ako treba, i sam u njima radi i sarađuje i drugo; rukovodilac teorijsko-predavačkog sektora da u štampi i propagandi bude sve pravilno tumačeno sa gledišta opštepartijske linije, brine da ne dolazi do unakažavanja teorije marksizma-lenjinizma, (...)“. Takođe pogledati svedočenja Vladimira Dedijera, rukovodioca sektora za štampu i agitaciju u Upravi za agitaciju i propagandu u CK KPJ. Vidi: Dedijer, Vladimir (1969): Izgubljena bitka J. V. Staljina. Sarajevo; Beograd: Svjetlost; Oslobođenje; Prosveta, str. 302–303; Đilas, Milovan (1994): Pad nove klase. Povest o samorazaranju komunizma, Beograd: Službeni list SRJ, str. 106–107; Miljković, Mita (1995): Burne diplomatske godine. Iz sofijskog dnevnika 1953-1956. Beograd: Službeni list SRJ, str. 24–25; Vesović, Milan (1999): Štampa i publicistika KPJ o SSSR-u 1938-1948. U: Petar Kačavenda (ur.): Jugoslovensko – sovjetski sukob 1948. Zbornik radova sa naučnog skupa. Beograd: Institut za savremenu istoriju, str. 311–312; Dobrivojević; Miletić, str. 77.

12 Marković (1996), str. 32; Kežić, str. 233, navedeno prema: Koschwitz, Hansjürgen (1969): Die Presse in der UdSSR. In: Gewerkschaftliche Monatshefte (20), str. 94–96.

13 Kežić, str. 234, navedeno prema: Koschwitz, str. 14–15. 14 „Agitprop CK SKJ je određivao prirodu novina. Operativni rukovodilac za pitanja štampe je bila Zdenka

Šegvić. Čak ni list sa tradicijom, kao 'Politika' nije mogao da izbegne preoblikovanje od Agitpropa.“ U: Marković (1996), str. 484.

Page 6: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

5

za koju se može tvrditi da nije imala javno mnjenje? Jer, ako je država bila pod potpunom

kontrolom partije, da li je njenom vođi bilo potrebno da svoje podanike obaveštava o

svojim političkim odlukama? Osim toga, sa kime sistem komunicira na spoljnopolitičkoj

ravni, koja je bila funkcija te komunikacije i sa kakvim efektima?

Što se tiče reprezentacije slike sveta koju u ovom radu ispitujemo kroz štampu,

potrebno je skrenuti pažnju na još jednu njenu karakteristiku: ona može, ali i ne mora da

odgovara realnosti. To znači da reprezentacija, kao vid komunikacije, u zavisnosti od

funkcije koju treba da odigra u društvu ili u politici, ponekad predstavlja ciljano

konstruisanu, kontrolisanu i politički motivisanu predstavu o svetu, odnosno o sebi i

drugima. Zadatak istoričara je da pokuša da odgovori do kakvih tenzija i frustracija dovodi

situacija u kojoj se slika sveta kakva je predstavljena u novinama bitno razlikuje od

realnosti koja je u istim novinama izostavljena?

Kontekst i metodologija istraživanja

Što se tiče političkog konteksta u kojem štampu analiziramo, potrebno je skicirati i ukazati

na one procese koji su bili od presudnog značaja za politiku tadašnje Jugoslavije, pa

samim tim i za ovu temu. Uspostavljanje komunističkog režima u Jugoslaviji odmah posle

rata je tu državu nedvosmisleno svrstalo u Istočni blok, ali sukob između Tita i Staljina, do

kojeg je došlo iz političkih razloga zbog Titove ambiciozne politike na Balkanu, doveo je

do zabune u percepciji sopstvenog mesta u novonastajućoj hladnoratovskoj podeli sveta

na Istok i Zapad.15 Približavanje Jugoslavije Zapadnom bloku početkom pedesetih godina,

dovelo je do konfuzije u tumačenju karaktera jugoslovenskog režima, najpre u stranoj

štampi, a potom i u istoriografiji. Posledice tada nastalih zakrivljenih tumačenja ponekad

su primetne i danas u savremenoj stranoj i srpskoj istoriografiji (kao i u istoriografijama

bivših jugoslovenskih republika) i uglavnom se ta iskrivljena tumačenja vezuju za pitanje

jugoslovenske različitosti od ostalih zemalja narodne demokratije, što dalje otvara pitanje

stepena kontrole koju je ta država sprovodila nad svojim građanima. Tako,

pojednostavljeno govoreći, pretpostavka da je Jugoslavija posle sukoba sa SSSR-om 1948.

godine „krenula svojim putem“, prema nekim autorima, implicira zaključak da je ona bila

„nešto drugo“ u odnosu na ostale zemlje narodne demokratije u Istočnom bloku, i da je

kao „nešto drugo što nije socijalizam staljinističkog tipa“ Zapadu bila prihvatljiva za

saradnju. Taj redosled u tumačenju dalje navodi na mogući zaključak da je Jugoslavija

izgledala sve manje staljinistička što je više izgledalo da je bliža Zapadu, i obrnuto.

Međutim, već smo pomenuli da neka novija istraživanja pokazuju da Jugoslavija nije imala

„svoj put“, pogotovo ne u sferi ideologije, i da je zaokret Jugoslavije prema Zapadu, iz

perspektive njenog vođe Tita, bio više nužno zlo nego svesna politička odluka.

15 O izveštavanjima zapadnih medija o sukobu detaljnije pogledati: Dragišić, Petar (2012): Izveštavanje

zapadnih medija o jugoslovenskom sukobu sa Kominformom u leto 1948. godine. U: Vojno-istorijski glasnik (2), str. 173–185.

Page 7: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

6

Zapad (pre svega SAD) je sukob Tita i Staljina iskoristio i kreirao politiku „održavanja

Tita na površini“, sa namerom da preko jugoslovenskog primera dalje utiče na

destabilizaciju Istočnog bloka.16 Američka, odnosno zapadna, strategija održavanja Tita na

površini, je za ovu temu važna zbog toga što je za posledicu imala kreiranje nove slike o

Titu i njegovoj državi u zapadnoj štampi krajem četrdesetih i početkom pedesetih

godina.17

Slika1. Slika 2.

Sl 1. i 2: Tito na naslovnoj strani Life magazina septembra 1948. i septembra 1949. godine

Predstava o Jugoslaviji kao netipičnoj komunističkoj državi je na Zapadu bila potrebna

da bi se ublažila potencijalno skandalozna činjenica da Zapad sarađuje, odnosno da

ekonomski podržava jednu komunističku, i time, u ideološkom pogledu, za saradnju

neprihvatljivu državu – Jugoslaviju.

Objava rezolucije IB-a u junu 1948. godine, u kojoj Staljin Tita optužuje za ideološka

odstupanja od marksizma-lenjinizma i antisovjetsku političku kampanju, navela je Tita da

na Petom kongresu KPJ u junu 1948. godine, instiktivno i u samoodbrani, za potrebe

16 „U leto 1948. godine, 30. juna, štab za planiranje politike, sa Džordžom Kenanom na čelu, shvata značaj

sukoba. Konstatuje: ’Prvi put u istoriji međunarodne zajednice jedna komunistička država koja počiva na principima sovjetske države i na sovjetskj ideologiji, postaje nezavisna od Moskve. Kenan se nije složio sa stavom britanskih i drugih diplomata koji su smatrali da treba iskoristiti ekonomsku slabost Jugoslavije za traženje političkih ustupaka. On sugeriše da SAD ostanu pri politici nemešanja u unutrašnje stvari Jugoslavije. Početkom februara 1949. godine američka ambasada je promenila stav od ’watchfull waiting’ u stav ’keeping Tito afloat’“. U: Marković (1996), str. 35.

17 „Prema istraživanju instituta Galup (Gallup) 1949. godine 70 odsto Amerikanaca nije znalo ko je Tito, dok je 1951. godine 75 odsto Amerikanaca znalo ko je on. Protiv pomoći Jugoslaviji 1949. godine bilo je 80 odsto Amerikanaca, a 1951. se čak 52 odsto izjasnilo za što veću pomoć toj zemlji“. Navedeno prema: Smole, Jože (1952): Kako prosječni Amerikanac gleda na FNR Jugoslaviju. U: Vjesnik, 17.02.1952, 12 (2112), str. 4. U: Miloradović, Goran (2011): „Trojanski konj imperijalizma“ preskače „Gvozdenu zavesu“: Jugoslavija kao totalitarna država i njena uloga u Hladnom ratu. U: Tokovi istorije (1), str. 106.

Page 8: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

7

unutrašnje politike, definiše sopstvenu politiku kao „drugačiju od sovjetske“ – i u

ideološkom pogledu. Ta ideja kasnije je bila preuzeta i u zapadnoj štampi, čije je stavove

jugoslovenska štampa zatim prenosila, i taj ping-pong efekat s kraja četrdesetih i početka

pedesetih godina, uticao je na učvršćivanje pozitivnih predstava o Titovoj Jugoslaviji, kako

kod zapadne javnosti, tako i u samoj Jugoslaviji. Posledično, i slika Zapada je u očima

Jugoslovena morala biti promenjena usled političkog zaokreta, a samim tim i slika Istoka.

„Slika sveta“ koja je u jugoslovenskoj štampi bila kreirana od 1945-1948, a koja je svet u

manihejskom maniru tumačila na taj način što je Istok bio asocijacija za Dobro, a Zapad za

Zlo, posle sukoba je bila pervertirana, pa je od tada socijalistički Istok postao apsolutno

Zlo, dok je kapitalistički Zapad postajao sve bolji.

Međutim, ako je svetski poredak pre i posle sukoba 1948. godine, iz perspektive

jugoslovenske štampe bio u potpunosti preokrenut, to nije značilo da je Jugoslavija u

takvoj reprezentaciji svetskog poretka automatski prešla iz Istočnog u Zapadni blok na

ideološkom i vrednosnom nivou. U listovima Politika i Borba krajem 1949. godine,

paralelno sa upadljivim negativnim predstavama zemlja Istočnog bloka, i sve fleksibilnijim

predstavama Zapada, izgrađuje se slika o jugoslovenskoj posebnosti. Samopredstava da

Jugoslavija po raznim kriterijumima nije pripadala „ni Istoku, ni Zapadu“ prethodila je

politici nesvrstanosti koju je Tito definisao posle poboljšaja svog odnosa sa SSSR-om posle

Staljinove smrti, održavajući paralelno što je moguće boljim odnose sa Zapadom.

Pretpostavka od koje ovo istraživanje polazi je da se zaokret dogodio u septembru

1949. godine, i da se dogodio samo u sferi spoljne politike. U odnosu na tu pretpostavku,

određeni su hronološki okviri istraživanja, koji su dalje uslovili metodologiju istraživanja.

Izvori ukazuju da je do odluke promeni odnos prema Titu zbog njegove ambiciozne

balkanske politike, tačnije zbog planova o Balkanskoj federaciji koja bi potencijalno mogla

da ugrozi dogovore Saveznika sklopljene krajem rata, Staljin došao 1947. godine.

Osnivanje Kominforma i sporadične nesuglasice na relaciji Moskva-Beograd bili su jasni

pokazatelji Staljinove odluke da intezivnije kontroliše svoju interesnu sferu i da su

međupartijski odnosi bili sve hladniji. Prvo pismo iz kojeg je Komunistička partija

Jugoslavije saznala da je u sukobu sa Sovjetkom partijom, u Beograd je stiglo 27. marta

1948. godine, pa bi prema tome, prva etapa u analizi teksta predstavljala period do 27.

marta 1948. godine, kada su jugoslovenska i sovjetska komunistička partija još uvek

zvanično bile u prijateljskim odnosima. Slika sveta koja je u ta tri meseca egzistirala u

štampi, po inerciji se nadovezivala na onu sliku sveta koja je u štampi bila konstruisana još

od 1945. godine i zbog toga predstavlja početno polazište u odnosu na koje ćemo kasnije

meriti eventualne promene u narativima listova Politika i Borba. Konflikt je u sferu

„javnog“, odnosno u štampu, bio iznet tek 28. juna 1948. godine, pa se tako period od

kraja marta do kraja juna nameće kao sledeća etapa u kojoj bismo posmatrali eventualne

promene u dotadašnjim tumačenjima. Posebnu pažnju u tom periodu bismo obratili na

promenu u frekvenciji naslova koji se odnose na afirmativne članke o SSSR-u, odnosno

negativne o Zapadu. Jednako bi bilo važno proveriti da li se i koliko menja stil pisanja kada

Page 9: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

8

se govori o Istoku ili Zapadu, i koje se vrednosti, odnosno stereotipi, vezuju za Istočni blok,

a koje za Zapadni blok. Period od 28. juna 1948. godine, kada je Rezolucija bila objavljena,

ali kada je KPJ još uvek verovala da je sukob moguće izgladiti, do 26. septembra 1949.

godine, 18 kada je postalo jasno da je pomirenje između dve partije nemoguće,

posmatramo kao treću etapu u kojoj je moguće uočiti prve vrednosne promene u proceni

Istočnog bloka, odnosno Zapada. Na kraju, period od 26. septembra 1949. do početka

1950. godine posmatramo kao četvrtu etapu, u kojoj očekujemo potpuno izmenjenu

predstavu Istočnog bloka, Zapada, ali i sve jasniju samodefiniciju.

Pretpostavka da je u tom kratkom, tromesečnom razdoblju u jesen 1949. godine, došlo

do konačne promene reprezentacije sveta i sopstvenog mesta u njemu u jugoslovenskoj

štampi, može se temeljiti na jugoslovenskom nastupu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih

Nacija 26. septembra 1949. godine. Nastup Edvarad Kardelja, člana jugoslovenskog

Politbiroa na tom skupu je bio značajan zbog toga što je njegovim izlaganjem sukob

između SSSR-a i Jugoslavije prvi put izašao iz okvira bilateralnih odnosa i iz okvira

Istočnog bloka. Tada je Jugoslavija prvi put na tako velikom međunarodnom skupu

odgovorila na pretnje (u tom momentu i vojne) koje su joj bile upućene iz SSSR-a, pa se taj

korak, na koji se KPJ odlučila, smatra prekretnicom u definisanju nove jugoslovenske

spoljnopolitičke pozicije. Posle jugoslovenskog nastupa na Generalnoj skupštini UN-a, u

narednim mesecima je radikalno bila promenjena slike Istoka i Zapada u domaćoj štampi.19

Istok i Zapad u «Borbi» i «Politici» 1948. i 1949. godine

Na šta tačno mislimo kada kažemo „slika sveta“ ili „Istok“ i „Zapad“ u jugoslovenskoj

štampi? Kada analiziramo „sliku sveta“ to znači da posmatramo način na koji partija

jugoslovenskoj publici početkom Hladnog rata, tumači novonastajuću podelu sveta na

dva bloka i sopstveno mesto u odnosu na tu podelu. U metodološkom pogledu to znači

da će naša pažnja biti usmerena pre svega na one članke koji se odnose na spoljnu politiku,

dopise iz inostranstva i vesti iz sveta, a tek potom na one članke koji, u odnosu na

događaje u svetu, tumače jugoslovensku stvarnost.20

Razumevanje pojmova Istok i Zapad u ovom istraživanju proizilazi iz načina na koji su

oni bili interpretirani u samom izvoru, odnosno u štampi. Pojednostavljeno govoreći, Istok

i Zapad u ovom radu posmatramo kao političke, a ne kulturološko-civilizacijske kategorije

(kao Orient ili Occident). Osim toga, kategorizaciju država, odnosno podelu sveta na dva

bloka, do proleća 1949. godine je bilo moguće definisati i kroz jasnu karakterizaciju koja je

bila pripisivana Zapadu (imperijalistički, kapitalistički, truo, fašistički, šovinistički,

rasistički...), odnosno Istoku (prosperitet, bratstvo, modernizacija, industrijalizacija,

18 Govor Edvarda Kardelja na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija. 19 „Već na trećem plenumu u decembru te 1949. godine, Kardelj u referatu kaže da Jugoslavija treba da

vodi ’gipku’ politiku, koja podrazumeva izvesne taktičke ustupke“. U: Marković (1996), str. 35. 20 U samom radu su navođeni reprezentativni članci, po jedan iz oba lista, jer bi bilo nemoguće i

bespredmetno nabrojati ih sve.

Page 10: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

9

poštovanje ljudskih prava...). Međutim, s obzirom da je u pitanju bio proces

„hlađenja“ između novonastajućih blokova, nije uvek bilo jednostavno uočiti šta se u

štampi podrazumeva pod Zapadom, a šta pod Istokom. Tipični primeri za to bi bile dve

države – Italija i Grčka, za koje, posmatrano iz današnje perspektive znamo da su pripale

interesnoj sferi Zapadnog bloka, ali posmatrano iz perspektive tadašnjeg jugoslovenskog

režima i štampe koja je svakodnevno izveštavala o te dve zemlje – pripadnost Zapadu se

nije jasno uočavala, jer je, čitajući štampu, izgledalo kao da se u tim državama Istok i

Zapad ravnopravno bore i da socijalizam ima ozbiljnih izgleda na uspeh. Razlog tome su,

što se Italije tiče, bili izbori zakazani za april 1948. godine, na kojima se, kako je to

jugoslovenska štampa predstavljala, očekivala pobeda levice, dok je predstava o nejasnoj

situaciji u Grčkoj bila posledica što činjenice da je tamo trajao građanski rat, što

nespremnosti same Jugoslavije da u tom sukobu ostane po strani.

Da bismo jasnije uvideli promene do kojih je tokom tranzicionog perioda 1948-1949.

godine došlo u štampi, potrebno je da ukratko prikažemo kakvo je stanje u štampi bilo do

1948. godine. Prema jednoj analizi napravljenoj za potrebe partije (Dedijer), partijski list

Borba je prednjačio u izveštavanju o Sovjetskom Savezu. Borba je tokom 1947. godine

posvetila 7, 4% prostora SSSR-u, od čega 4,7% spoljnoj politici te zemlje, a 2,7% unutrašnjim

zbivanjima u SSSR-u. To je, prema izveštaju, bilo daleko više nego što je objavljivao i jedan

drugi list zemalja narodne demokratije: Borbi se jedino približilo Rabotničesko delo iz

Bugarrske, ali i od tog lista je Borba o SSSR-u pisala više za 13,8%, od rumunske Sknteje za

137%, od Sabat nepa za 155% , od Rude prava za 208%, od Unite za 236%, a od Imanitea za

čitavih 850%. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja jugoslovenske štampe, može se

uopštiti činjenica da je Jugoslavija sebe do 1948. godine smatrala neodvojivim delom

„bratske socijalističke zajednice“. Kao opštu ocenu odnosa koji su vladali u Istočnom

bloku, navodimo Titovu izjavu iz Bukurešta koju je prenela Borba 18. decembra 1947.

godine: „Neka živi ova velika zajednica mira na Istoku, s velikim Sovjetskim Savezom na

čelu!“. 21 Trend prikazivanja idiličnih odnosa među zemljama narodne demokratije u

Istočnom bloku, i veličanja Sovjetskog Saveza i Staljina naspram Zapada, bio je nastavljen i

u prva tri meseca naredne 1948. godine.

U Borbi je postojala rubrika Kroz SSSR, koja je prenosila najnovija dostignuća iz raznih

oblasti u SSSR-u22: „Sovjetski naučnici predali su poljoprivredi 20 novih vrsta žita»“23

„Džinovski razvoj sovjetske industrije“,24 „Veliki uspesi sovjetskih odgajivača pamuka“,25

„Povodom godišnjice Lenjinove smrti“, 26 „Novi Staljingrad biće jedan od najlepših

gradova Sovjetskog Saveza“, 27 „Od 16 sovjetskih republika 14 su premašile plan

21 Borba, 18.12.1947. U: Marković (1996), str. 73. 22 Ciljeve i zadatke partijske štampe, a posebno način pisanja o SSSR-u je definisao sam Tito u uvodniku

prvog broja užičke „Borbe“ od 19. oktobra 1941. godine. U: Vesović, str. 314. 23 Borba, 07.01.1948; Džinovsko hidroelektrično postrojenje na reci Kami. U: Politika, 03.04.1948. 24 Borba, 15.01.1948; Veliki kulturni događaj u SSSR-u. U: Politika, 09.04.1948. 25 Borba, 15.01.1948; Ostrovski i sovjetska kultura. U: Politika, 12.04.1948. 26 Borba, 21.01.1948; Ponovo sniženje cena u Sovjetskom savezu. U: Politika, 15.04.1948. 27 Borba, 22.01.1948; U SSSR ima 100.000 reka. U: Politika, 01.05.1948.

Page 11: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

10

proizvodnje u drugoj godini petoletke“,28 „Otkriveni gas i nafta u okolini Moskve“,29

„Najveći muzej na svetu“ je u Lenjingradu,30 „U SSSR-u sve veća primena avijacije u

poljoprivrednom životu zemlje“,31 „Ulozi radnika u SSSR-u u državnim štedionicama

iznose oko 13 milijardi rubalja“,32 „Sovjetska armija je garant mira i bezbednosti“,33

„Tridesetogodišnjica sovjetske armije“,34 „Veliki porast lake industrije u SSSR-u“,35 „Veliko

povećanje proizvodnje građevinskih strojeva“,36 „Preko milion novih stručnjaka raznih

profesija za narodnu privredu u SSSR-u“37.

Sl. 3: Kroz Sovjetski savez, “Borba“, 1. jul 1948. Sl.4: Kroz Sovjetski savez, „Borba“, 20. maj 1948.

Izveštaji iz zemalja narodne demokratije jednako su afirmativni i govore o prosperitetu

Istočnog bloka: „U Beogradu je otvorena izložba bugarske arhitekture“,38 „Tirana dobila

tekstilnu fabriku“,39 radne akcije u Bugarskoj,40 „Veliki porast industrijske i rudarske

proizvodnje u Mađarskoj“,41 „U Bugarskoj najveća fabrika gume na Balkanu“42, „U Albaniji

28 Borba, 25.01.1948; Dan sovjetske štampe. U: Politika, 03.05.1948. 29 Borba, 31.01.1948; Sevastopolj se brzo obnavlja. U: Politika, 06.05.1948. 30 Najveći muzej na svetu. U: Borba, 02.02.1948; Vazdušni saobraćaj u SSSR naglo se razvija. U: Politika,

08.05.1948. 31 Borba, 7.02.1948; Kroz ceo svet: Za deset godina. U: Politika, 20.05.1948. 32 Borba, 11.02.1948; Kroz ceo svet: Značajan pronalazak sovjetskih naučnika. U: Politika, 22.05.1948. 33 Borba, 15.02.1948; Kroz ceo svet: Sovjetska automobilska industrija intezivno pojačava proizvodnju. U:

Politika, 28.05.1948. 34 Borba, 23.02.1948; uz to i članci: Uoči proslave 30-ogodišnjice sovjetske armije: Lenjin i Staljin – vođi i

organizatori oružanih snaga sovjetske države. U: Borba, 21.02.1948; Tridesetogodišnjica sovjetske armije. U: Borba, 23.02.1948; Lenjin o Crvenoj armiji. U: Borba, 23.02.1948; Sovjetski savez čvrsto stoji na braniku mira i međunarodne saradnje. U: Borba, 25.02.1948;

35 Borba, 11.02.1948; Kroz ceo svet: Elektrifikacija sovjetskih sela. U: Politika, 29.05.1948. 36 Borba, 03.03.1948; Kroz ceo svet: Državna škola cirkuskih veština. U: Politika, 03.06.1948. 37 Borba, 13.03.1948; Kroz ceo svet: Prirodno bojeni pamuk. U: Politika, 05.06.1948. 38 Borba, 12.01.1948; Borba, 26.01.1948. 39 Borba, 02.02.1948; Prosvećivanje albanskih žena. U: Politika, 08.05.1948. 40 Velikim radnim akcijama bugarski narod manifestuje svoju privrženost Otečestvenom frontu. U: Borba,

02.02.1948; Narodni ustav otečestvenofrontovske Bugarske. U: Politika, 3.01.1948. 41 Borba, o7.02.1948; Pionirska železnica u Budimpešti. U: Politika, 01.05.1948. 42 Borba, 07.02.1948; Sofija podiže dečji grad. U: Politika, 06.05.1948.

Page 12: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

11

se počinje sa eksploatacijom hroma“43, „Pušten u saobraćaj najveći most u Poljskoj“44, u

Albaniji se spremaju izbori,45 „radne mase“ u Rumuniji uspešno izgrađuju zemlju,46

«Premašen godišnji plan proizvodnje uglja u Poljskoj»47, uspesi u Čehoslovačkoj48...

Nasuprot idilične slike prosperiteta u Istočnom bloku i zemaljama narodne demokratije,

oblikuje se negativna, često morbidna slika Zapada. Ta slika je bila izgrađivana kroz članke

koji su govorili o „američkom načinu života“, kroz kolumnu koja je nosila naziv „Poslednji

Hitlerovi dani“49, ili u rubrici koja je postojala u listu Politika „Kroz ceo svet“.50 Prvi tekst

na koji nailazimo početkom 1948. godine kritikuje „američki način života“ i bio je

koncipiran na sledeći način: osmogodišnja devojčica Doroti Smit pretukla je dečaka skoro

na smrt, pošto je posle nekoliko dana došao k svesti i ispričao policiji šta se dogodilo,

Doroti Smit je bila izvedena na sud i bila je proglašena ludom. Autor članka tvrdi da to nije

bio usamljeni slučaj u Americi iako ga „reakcionarni list“ New York Herald Tribune prenosi

kao izuzetak. Interesantno je tumačenje autora teksta koji izjavu devojčice na sudu - da je

„dečaka tukla zbog toga što je htela da vidi kako izgleda ubiti jednog dečka“, stavlja u

kontekst američkog „propalog“ društva. Američko društvo je, navodno, takvo zbog

atomske politike koju vodi, Maršalovog plana i zbog činjenice da volstritski finansijeri

tamo „diktiraju“ način života. Majka optužene devojčice je za njeno ponašanje okrivila

američku štampu iz koje je mala Doroti čitala kako je dvanaestogodišnji dečak ubio

petogodišnjeg dečaka u Čikagu udaranjem kamena o galvu i ubodom noža u telo, krivica

je bila bačena i na literaturu i stripove koje finansiraju „krupni kapitalisti“, uz njih ništa

manju krivicu ne snosi ni Holivud, ali ni radio koji često emituje krimi radio-drame, a sve to

zajedno je u suštini fašistički uticaj na američko društvo.51

Rasna diskriminacija je takođe jedna od slika koja se vezivala za američki način života,52

neodgovarajući tretman pisaca filmskih scenarija koji ide čak do njihovog fizičkog

istrebljenja od strane kapitalista je slika koja takođe determiniše američko društvo,53 a

«monopol finansijske oligarhije» nad štampom u Americi54 kao i zakonodavstvo koje

43 Borba, 07.02.1948; Velika hidrocentrala podiže se kod Tirane. U: Politika, 17.04.1948. 44 Borba, 15.02.1948. 45 Reč slobodnog naroda. U: Borba, 03.03.1948. 46 Uspesi rumunskih radnih masa u izgradnji zemlje. U: Borba, 07.03.1948; Rumunski narod oduševljeno

pozdravlja proglašeje narodne republike. U: Politika, 03.01.1948. 47 Borba, 07.03.1948; Dvogodišnjica potpisivanja Ugovora o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između

Jugoslavije i Poljske. U: Politika, 18.03.1948. 48Pretsednik vlade Klement Gotvald odaje priznanje trudbenicima Čehoslovačke za uspešne rezultate

ostvarene u prvoj godini Dvogodušnjeg plana. U: Politika, 04.01.1948. 49 Borba, 04.01.1948; Borba, 07.01.1948; Borba, 14.01.1948. 50 Kao primer: Kroz ceo svet. U: Politika, 24.02.1949: izveštava se o lošim uslovim života londonskih

studenata čiji su roditelji siromašni, o Kju Kluks Klanu kao „najboljoj“ američkoj tradiciji ili o „takozvanoj američkoj ravnopravnosti“.

51 Slučaj Doroti Smit ili „Američki način života“. U: Borba, 08.01.1948. 52 Borba, 14.01.1948. 53 Sudbina književnika u Americi. U: Borba, 22.01.1948. 54 Sloboda štampe – po američki. Džon Holidej Peri – gospodar američke provincijske štampe. U: Borba,

14.02.1948; Pravo lice nezavisne američke štampe. U: Borba, 29.03.1948.

Page 13: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

12

afirmiše rasizam dokazi su nedostatka demokratije u toj zemlji.55 Uz izuzetno mračnu sliku

Zapada, koji pre svega simbolizuje Amerika, evropski Zapad je bio predstavljen u kolumni

„Poslednji Hitlerovi dani“, i uglavnom kroz američki uticaj na evropske zemlje: Holivud

osvaja Italiju56 iako u toj zemlji štrajkuju radnici automobilske industrije,57 Francuska

privreda i američki trustovi žita sarađuju,58 agentura Volstrita instalirana je u Austriji.59

Slika 5. Slika 6.

Sl.5: Džimi Krou-surovi zakon bespravlja i linča, „Borba“, 11. mart 1948;

Sl.6. Opšti štrajk radnika automobilskog saobraćaja u Sardiniji, „Borba“, 7. februar 1948.

Ta crno-bela, do krajnosti pojednostavljena i stereotipna slika Zapada i Istoka koju su

mediji stvorili pre sukoba 1948. godine, drastično je bila promenjena tek na jesen 1949.

godine, i može se pratiti kroz rubriku koja je tada u Borbi bila ustanovljena – Protiv kleveta

i dezinformacija. Može se zaključiti da je period od 28. juna 1948. do 26. septembra 1949.

godine bio period redefinisanja do tada standardne slike. Tokom tog perioda moguće je

uvideti nekoliko značajnih trendova:

- Iako je sukob bio iznesen u javnost u junu 1948. godine, slika SSSR nije bila

promenjena u štampi sve do početka 1949. godine, kada se primećuje nešto

intezivnije kritičko pisanje o SSSR-u.60 Neposredno posle Petog kongresa KPJ,

55 Džim Krou – surovi zakon bespravlja i linča. U: Borba, 11.03.1948. 56 Holivud osvaja Italiju. U: Borba, 15.02.1948. 57 Opšti štrajk radnika automobilskog saobraćaja na Sardiniji. U: Borba, 07.02.1948. 58 Francuska poljoprivreda i američki trustovi žita. U: Borba, 13.03.1948. 59 Austrijska reakcija, agentura Volstrita. U: Borba, 17.03.1948. 60 Prva kritika Staljinove nepogrešivosti se pojavila u Borbi, 2-4. oktobra 1948. godine.

Page 14: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

13

štampa je od partije dobila instrukciju da o Sovjetskom Savezu piše još

afirmativnije, i taj je trend u štampi bio uočljiv. 61

Grafikon 1. - Tabela preuzeta iz: Dobrivojević Ivana, Miletić Aleksandar, «Sovjetska stvarnost u

jugoslovenskim medijima (1945-1955)», Tokovi istorije 1-2/2004, s. 82.

- Dok se u štampi sam SSSR još uvek ne napada direktno, sukob koji se dogodio na

relaciji KPJ-SSSR počinje odmah da se primećuje na relaciji Jugoslavije (KPJ) i

zemalja narodne demokratije (i njihovih partija).62 Poslednji veliki skup koji je bio

održan u Beogradu, a na kojem se, posmatrano spolja, još uvek nisu videli znaci da

postoje ozbiljne nesuglasice između Tita i Staljina, je bila Dunavska konferencija

krajem jula 1948. godine. Međutim, već tada su bile razmenjene prve note sa

zemljama narodne demokratije – Albaniji su bile upućene tri note, potom su note

bile poslate i Mađarskoj i Rumuniji, dok od početka jula možemo pratiti odgovore

na optužbe „bugarskih drugova“. Te note su prvi tekstovi u kojima jugoslovenska

štampa, pišući o zemljama narodne demokratije, počinje da koristi one termine koji

su do sukoba bili rezervisani samo za propagandu protiv Zapada. Lično Tito je

sektoru za propagandu dao instrukciju da se u štampi argumentacija oko sukoba

mora podići na nivo principa, odnosno da se ne sme steći utisak da je sukob bio

lične prirode između njega i Staljina.63 „Nivo principa“ je, kao što u štampi vidimo,

praktično značio upotrebu „velikih reči“, koje zamagljuju prirodu sukoba, i čitavoj

polemici daju moralizatorsku intonaciju. Tako u štampi postepeno uviđamo kako,

iz jugoslovenske perspektive, zemlje narodne demokratije od tada postaju

61 „U skladu sa prvobitnim pokušajem da se izglade odnosi sa Sovjetima, i Borba i Politika dobijaju zadatak u

jesen 1948. godine da više pišu o zemljama narodne demokratije i Sovjetskom Savezu. Direktiva je bila da se koriste njihova iskustva i ističe njihova borba za socijalizam. Osim Borbe i druge novine su dobile zeleno svetlo da pišu o Informbirou, ali uz kontrolu Agitpropa. Ovaj sastanak je održan 20. septembra 1948. godine, a nepunih sedam meseci kasnije odlučeno je da se ukine posebna rubrika o Sovjetskom Savezu.“ U: Marković (1996).

62 U drugoj polovini 1948. godine napadi u Politici na zemlje članice Informbiroa su tri puta brojniji nego napadi na sam SSSR. U: ibid, str. 124.

63 Ibid, str. 77.

Page 15: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

14

fašističke i šovinističke, kako pripadaju bloku koji je imperijalistički, kako kod njih

nema zdravih snaga, kako je u tim državama režim narodni neprijatelj. Takođe se

kaže da je u tim zemljama došlo do kontrarevolucije, pojavljuje se termin titoizam

koji domaća štampa teži da objasni «pravilno», kao i termin internacionalizam koji

su titoisti, prema optužbama IB-a – izdali. Novo tumačenje dobijaju i izrazi

trockizam, revizionizam, reakcija, velikodržavni šovinizam, propaganda,

ratnohušačka politika, peta kolona, politemigranti i niz drugih. Te parole su bile

odgovor na politemigransku štampu koja je bila organizovana u SSSR-u i u kojoj se

za Jugoslaviju govorilo da je nacionalistička, da je sluškinja američkog imperijalizma,

da je vodi klika Tito-Ranković, da je fašistička, Tito-fašistička, da je Titov režim klero-

fašistički teroristički režim, da njom upravljaju fašistički agenti, špijuni, ubice.64

Značenje tih izraza bilo je drugačije kada ih je koristila jugoslovenska štampa od

onog značenja koje su ti izrazi imali u štampi zemalja narodne demokratije.

Posledica takvog trenda, koji je bio sve intezivniji što je bilo jasnije da je pomirenje

između SSSR-a i Jugoslavije bilo nemoguće, je bila specifična pojava: čitajući Borbu

dan za danom, stiče se utisak da je Jugoslavija u periodu od juna 1948. do

septembra 1949. godine imala imperijaliste svuda oko sebe (jer je sada za

imeprijalizam, pored Zapada, bio optuživan i Istočni blok), da su fašiti postojali i na

Istoku, da propagandu (reč koja je od 1945. godine bila vezana samo za Zapad) sad

počinje da vodi i Istok, i da ratnohušačku politiku vode oba bloka. Iz toga je

proizilazila, navodno, čista, ispravna, nevina slika Jugoslavije, koja po mnogim

kriterijumima nije ličila ni na Zapad, ni na Istok. Najvažnija posledica te konfuzne

predstave o sebi i drugima kakva je u štampi tada bila kreirana jeste da su pojmovi,

koje je partija navodno ispravno protumačila, tako izvitopreni usled političkih

promena, pravo iz štampe dospeli u istoriografiju i još uvek su tu.

- Usled procesa tokom kojeg je o Istoku sve jasnije bila kreirana izuzetno negativna

slika, dok se o Zapadu pisalo sve pozitivnije, došlo je do čudne inverzije: umesto

nekadašnjih rubrika koje su promovisale tehnološka, privredna i industrijska čuda

SSSR-a, od jeseni 1949. godine počele su da se pojavljuju fotografije i tekstovi o

jugoslovenskom tehnološkom, privrednom i industrijskom napretku. Zapadnih

„čuda“ nema. Posebno sugestivan segment tog diskursa predstavlja zamena

dojučerašnjih „stahanovaca“ jugoslovenskim udarnicima: Alijom Sirotanovićem,

Međedom Huseinovićem i nizom drugih radnika-udarnika.65 Taj diskurs u štampi je

bio jedan od značajnih segmenata stvaranje slike o Jugoslaviji kao nečemu

posebnom i, uglavnom, samozadovoljnom.

64 Luburić, Radoica (2005): Hladni rat i sukob Staljin-Tito u sovjetskoj informbirovskoj i politemigrantskoj

štampi. U: Ljubodrag Dimić (ur.): Velike sile i male države u Hladnom ratu 1945-1955: slučaj Jugoslavije. Zbornik radova sa Međunarodne naučne konferencije, Beograd, 3-4. novembar 2003. Beograd: Filozofski fakultet, Katedra za istoriju Jugoslavije; Arhiv Srbije i Crne Gore; Institut za noviju istoriju Srbije, str. 175.

65 Izuzetno je veliki broj člnaka koji se odnosi na tu temu, pogledati na primer: Borba, 17.09.1949.

Page 16: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

15

Slika 7. Slika 8.

Sl.7: Veliko takmičenje za visoku produktivnost rada, „Borba“, 24. Avgust 1949;

Sl.8: Dela naše petoletke, „Borba“ 19. Novembar 1949.

- Još jedan važan trend koji se u štampi uočava odnosi se na sliku Zapada u

jugoslovenskoj štampi, ali i sliku Jugoslavije u zapadnoj štampi i istoriografiji. Već

smo rekli da početak promene slike o Zapadu u štampi pronalazimo u proleće 1949.

godine. U Politici je postojala rubrika „Kroz ceo svet“ i upravo tu pronalazimo prve

predstave Zapada koje su više čudne i interesantne nego loše i mračne.66 Njihova

funkcija je bila da amortizuju nagli zaokret u stavu jugoslovenske partije prema

Zapadu, motivisan spekulacijama koje su počele da se pojavljuju o ekonomskoj

podršci koje bi Amerika eventualno dala Jugoslaviji.67 Te slike su težile da Zapad

prikažu kao neobičan svet, pa se tako pojavljuje članak o ekstravagantnoj

Engleskinji koja ulicom šeta patku, izveštavano je i o takmičenju mladih

Amerikaknki u jedenju špageta, pisano je o britanskom piscu koji dnevno napiše

8000 reči, ali i o spektaklima londonske berze.

66 „Promena jugoslovenske spoljne politike, kao i opšte klime u društvu, učinila je deplasiranim napadanje

Amerikanaca za saradnju sa nacistima“. Kardelj je na Trećem plenumu iz decembra 1949. godine od štampe zahtevao da u pisanju o Zapadu ne zaoštrava odnose tamo gde za to nema potrebe: „...mi možemo sebi malo osloboditi leđa na Zapadu tako što će se u našoj štampi i sl. uzeti drugačiji ton.“ Marković (1996), str. 114. Poslednja kritika odnosa zapadnih vlasti prema nacizmu u: Politika, 25.12.1949.

67 Marković (1996), str. 35.

Page 17: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

16

Slika 9: Politika, 17. Mart 1949: Ekstravagantna Engleskinja šeta patku

Interesantnije je, međutim, da početkom septembra, Borba prenosi niz pozitivnih

citata o Jugoslaviji preuzetih iz zapadne štampe.68 Posle Kardeljevog nastupa na

Generalnoj skupštini UN-a, često je bila navođena izjava kanadskog ministra Lestera

Pirsona koji je navodno egzaltirano uskliknuo: „Ne verujem da ću ikada postati

komunista, ali ako se to ikada dogodi, postaću jugoslovenski komunista“.69 Ta izjava

ukazuje na percepciju jugoslovenskog komunizma kao drugačijeg od ostalih

komunizama, i njeno prenošenje u jugoslovenskoj štampi pojačavalo je već ustaljeni

trend izgradnje predstave o Jugoslaviji koja je posle sukoba krenula „svojim putem“.70

Posledica potrebe da se iz političkih razloga promeni slika o Zapadu, u Jugoslaviji je u

decembru 1949. godine, rezultirala i formalnom odlukom KPJ da štampa o Zapadu

počne da piše drugačije nego što je to bila praksa do jeseni 1949. godine.71 U drugoj

polovini 1949. godine, KPJ je radila na pridobijanju evropskog javnog mnjenja, a počeo

je da izlazi i informativni list Yugoslav Review za strance koji su želeli da saznaju nešto

više o Jugoslaviji i njenom uređenju.

68 Tačan datum od kada se taj trend može pratiti je 4. septembar 1949. godine. Vidi: Sovjetska propaganda

lažno prikazuje odjek sovjetskih nota. U: Borba, 04.09.1949. 69 Bekić, Darko (1988): Jugoslavija u Hladnom ratu. Odnosi s velikim silama 1949-1955. Zagreb: Globus, str.

85. 70 „Posebnost Jugoslavije nije bila samo fikcija jugoslovenskih političara. O Jugoslaviji kao uzoru za male

zemlje piše britanski levičar Zilijakus 1950. godine. Neki drugi stranac je napravio duhovitu podelu sveta na Istok, Zapad i Jugoslaviju.“ U: Marković (1996), str. 35.

71 Ibid.

Page 18: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

17

Zaključak

Jedan od osnovnih ciljeva ovog istraživanja je bio da se ukaže na poreklo i uzrok promene

predstave Zapada i Istoka u jugoslovenskoj štampi 1948/1949 godine, i da se time skrene

pažnja sa spontanosti na funkcionalnost i organizovanost tog procesa. Pretpostavili smo

da analiza tih promena koje su bile najuočljivije upravo u štampi, može da doprinese

razumevanju komplikovanog pitanja zaokreta Jugoslavije od Istočnog ka Zapadnom bloku

posle sukoba Tita i Staljina.

Analiza Borbe i Politike je pokazala da apsolutno postoji direktna veza između

političkog konteksta i sadržaja tekstova u štampi. Može se jasno uvideti da se promena

predstava o Zapadu događa u kontekstu Titovog političkog zaokreta ka Zapadu, i da se

poklapa sa američkom strategijom poznatom kao „održavanje Tita na površini“. Zbog

toga je zaključak ovog istraživanaja da postoji politička funkcionalnost izveštavanja

jugoslovenske štampe o Istoku i o Zapadu. O organizovanosti procesa promene

predstave o Istoku i Zapadu u Jugoslaviji, svedoče arhivska dokumenta, odnosno direktive

Agitpropa, ponekad i sugestije iz Politbiroa, kako i kada štampa treba da piše o Zapadu, ali

i o Istoku.72

Potreba da se kroz štampu reprezentuje novi poredak stvari posle sukoba sa IB-om,

ukazuje na činjenicu da je Tito putem dirigovane štampe komunicirao na više nivoa: sa

Zapadom, sa Istokom, ali i sa samim Jugoslovenima.

Ako u Jugoslaviji tih godina nije postojala sloboda štampe, ako nije postojalo javno

mnjenje (pa ni ispitivanje javnog mnjenja o spoljnoj politici zemlje), ako nije postojala

opozicija i ako nisu postojali izbori, sa kime onda partija putem dirigovane štampe

komunicira?73 Ima li partija potrebe da svoje političke odluke i poteze obrazlaže u državi

koju potpuno kontroliše i pred narodom čija joj podrška nije potrebna? Pred kime i zbog

čega je bilo potrebno ublažiti predstave o Zapadu i «razotkriti istinu» o Istoku?

Pre svega, sukob KPJ sa KPSS-om izazvao je veliku krizu u tadašnjoj Jugoslaviji, tako da

se, s obzirom na broj i kvalitet partijskog kadra koji se opredelio za Rezoluciju IB-a, ne

može reći da je Tito imao apsolutnu kontrolu nad partijom, a to znači - ni nad državom.74

Tačnije, osnovni stub njegove vlasti je bio poljuljan, a eventualna pobeda IB-ovaca, koje su

u ostatku bloka nazivali «zdravim snagama», značila bi Titov politički pad, ako ne i njegovu

smrt. Zbog toga je u vreme krize borba oko svakog člana partije bila izuzetno važna, a

72 Ibid. 73 Poslednji opozicioni list „Republika“ koji je bio list Jugoslovenske republikanske stranke ukinut je u

decembru 1946. U: Vesović, str. 318. 74 Krajem 1948. godine identifikovano je oko 5000 IB-ovaca. U: Luburić, str. 171. „Prema podacima UDB-e,

nastalim na osnovu ankete sprovedene krajem 1963, bivših pristalica rezolucije IB-a prema kojima su primenjivane zakonske sankcije (...) bilo je ukupno 30.113. (...) Partiju je posebno pogađalo izjašnjavanje za IB učesnika NOR-a i onih koji su bili na rukovodećim mestima u partiji i vlasti. Prema nepotpunim podacima za IB se izjasnilo 17 362 učesnika NOR-a koji su uglavnom bili na rukovodećim položajima.“ U: Mitrović; Selenić, str. 32. „Na četvrtom plenumu u junu 1951. godine, Tito se pravda da pomoć nije ranije tražena, jer je postojalo strahovanje od reakcije nižeg partijskog članstva.“ U: Marković (1996), str. 35; 31–54.

Page 19: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

18

štampa je bila jedan od načina da se članovi partije koji se kolebaju pridobiju za Tita,

odnosno da se izjasne protiv Rezolucije.75 Partijski kadar koji je u sukobu ostao uz Tita, u

Jugoslaviji je takođe bio nazivan «zdravim snagama», pa je na taj način sintagma «zdrave

snage» dobila dijametralno suprotno značenje od onog koje je imala u ostatku Istočnog

bloka.76 Zbog toga se upotreba te sintagme u istoriografiji mora koristiti uz precizno

objašnjenje šta tačno znači i na koga se odnosi.

Čitanjem štampe iz tog vremena, izgledalo je kao da je sukob došao iznenada i naglo.

Brojna je literatura koja opisuje stepen potresa i neverice u glavama partijkog članstva, ali

i velikog broja nepartijaca. Dok je, sa jedne strane, nad nevernim partijskim članovima

Titov sistem sprovodio visok stepen represije, sa druge strane je pokajnicima i

kolebljivcima trebalo ponuditi neku alternativu, garant da će sve biti u redu čak i ako se

dve partije više nikada ne pomire. Trebalo ih je ubediti da bez obzira na sve – ostanu uz

Tita. U tom kontekstu, sve intezivnija promocija Zapada koja se u štampi može pratiti,

služila je da ubedi članove partije da «Zapad nije toliko crn da se i sa njim ne bi moglo

srađivati i da bi se uz njegovu pomoć sukob mogao preživeti». Ublažavanje negativne slike

zapada u štampi je služilo za legitimizaciju buduće saradnje Jugoslavije i zapadnih sila.

Pozitivnu propagandu o Zapadu pratilo je i objašnjenje kako i mnoge zemlje iz Istočnog

bloka trguju sa kapitalističkim Zapadom, pripremajući tako teren za uzimanje prvih kredita

od Zapada, o čemu je bilo nagoveštaja još polovinom 1949. godine.

Što se tiče komunikacije koju je Tito uspostavio sa Zapadom posle sukoba sa SSSR-om,

ona se zasnivala pre svega na njegovim ličnim kontaktima sa političarima sa Zapada, drugi

nivo komunikacije je predstavljala njegova diplomatija, dok je treći nivo komunikacije

predstavljala štampa koja je bila sinhronizovana sa ličnim kontaktima i diplomatijom.

Poboljšanje predstava o Zapadu, koje su zapadnjaci mogli da prate čitajući Borbu i Politiku,

za njih je bilo znak Titove volje da uđe u saradnju sa Zapadom i da prihvata njihove

finansijske aranžmane ne bi li se održao na vlasti. Činjenica da se Titova odluka o

političkom zaokretu ka Zapadu počela ocrtavati i u dva najvažnija lista u državi, mogla je

samo dodatno da uveri zapadne političare o čvrstini te odluke. Bilo je, naime, važno da se

informacije koje su zapadni političari od Tita dobijali preko ličnog kontakta sa njim i preko

diplomatije, počnu potvrđivati i u štampi i upravo su poboljšavanje slike Zapada i sve

afirmativniji članci posle septembra 1949. godine, bili znak da je Tito i partiju obavestio «u

kojem se pravcu od tada išlo».

Komunikacija sa Istokom je bila nešto specifičnija, s obzirom da, za razliku od

komunikacije sa Zapadom, Tito u Istočnom bloku posle sukoba više ni sa kim nije imao

lični kontakt, diplomatski odnosi su bili spušteni na najniži nivo, a pretila je i ratna

opasnost na granicama sa zemljama „narodne demokratije“. Ako je i bilo želje da se sa

75 Da Titu nije bitno mišljenje naroda, već partije, vidi se iz činjenice da se u dokumentima analizira IB

opozicija u partiji, a ne u narodu, eventualno u vojsci. 76 Dragišić, Petar (2005): Napred – list jugoslovenskih emigranata (pristalica kominforma) u Bugarskoj. U:

Tokovi istorije (3-4), str. 125.

Page 20: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

19

Istočnim blokom komunicira, onda se to moglo jedino putem štampe. U tom slučaju bi sve

negativnije pisanje o Istoku, a sve afirmativnije pisanje o Zpadu na Istoku moglo da ostavi

sledeći utisak: „Jugoslavija ima gde da ode i sa kime da sarađuje“, bez griže savesti, jer

„Titova Jugoslavija je na ispravnom ideološkom putu marksizma-lenjinizma, dok Istočni

lager trguje sa Zapadom“.

Na kraju, nije li paradoksalan zaključak koji se čitanjem štampe (odnosno

reprezentacije) nameće: kako to da je Jugoslavija posle 1948/9. godine ostala ista

(„istija“ nego što je bila, vernija marksizmu-lenjinizmu i od samih Sovjeta koji su krenuli

„pogrešnim, Staljinovim putem“), i da je kao „ista kao što je bila i pre sukoba“ sada

odjednom, u političkom pogledu, mogla da se okrene ka Zapadu? Predstava da „smo mi

ostali isti“ dok se drugi menjaju (u štampi Zapad postaje sve blaži, lepši i prihvatljiviji, a

Istok sve gori i neprihvatljiviji) govori nam da reprezentacija sveta u posmatranom

razdoblju nije bila u skladu sa realnošću.

Velika diskrepanca koja je postojala između realnosti i predstava u štampi kao

najmasovnijem i najdostupnijem mediju, dovela je do tenzija u partiji i društvu:

nemogućnost da prihvate činejnicu da je Staljin preko noći postao oličenje Zla, mnogi su

platili glavom ili bar robijom. Slika o jugoslovenskoj posebnosti, koja je proizašla iz sukoba

Tita i Staljina i koja se očito najpre uobličila upravo u štampi, a koja se odatle preselila u

istoriografiju pa i u širi, javni diskurs, je nus efekat do kojeg je spontano došlo. Taj nus

efekat i danas dovodi do zabuna i tenzija kada je u pitanju istorijska procena

jugoslovenskog socijalističkog sistema.

Page 21: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

20

Izvori

Austrijska reakcija, agentura Volstrita. U: Borba, 17.03.1948.

Borba, 02.02.1948.

Borba, 03.03.1948.

Borba, 04.01.1948.

Borba, 07.01.1948.

Borba, 07.03.1948.

Borba, 11.02.1948.

Borba, 12.01.1948.

Borba, 13.03.1948.

Borba, 14.01.1948.

Borba, 15.01.1948

Borba, 15.02.1948.

Borba, 17.09.1949.

Borba, 18.12.1947.

Borba, 21.01.1948.

Borba, 22.01.1948.

Borba, 25.01.1948.

Borba, 26.01.1948.

Borba, 31.01.1948.

Borba, o7.02.1948.

Dan sovjetske štampe. U: Politika, 03.05.1948.

Dedijer, Vladimir (1969): Izgubljena bitka J. V. Staljina. Sarajevo; Beograd: Svjetlost; Oslobođenje;

Prosveta.

Đilas, Milovan (1994): Pad nove klase. Povest o samorazaranju komunizma, Beograd: Službeni list

SRJ.

Dvogodišnjica potpisivanja Ugovora o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Jugoslavije i Poljske.

U: Politika, 18.03.1948.

Džim Krou – surovi zakon bespravlja i linča. U: Borba, 11.03.1948.

Džinovsko hidroelektrično postrojenje na reci Kami. U: Politika, 03.04.1948.

Francuska poljoprivreda i američki trustovi žita. U: Borba, 13.03.1948.

Holivud osvaja Italiju. U: Borba, 15.02.1948.

Kroz ceo svet: Državna škola cirkuskih veština. U: Politika, 03.06.1948.

Kroz ceo svet: Elektrifikacija sovjetskih sela. U: Politika, 29.05.1948.

Kroz ceo svet: Prirodno bojeni pamuk. U: Politika, 05.06.1948.

Kroz ceo svet: Sovjetska automobilska industrija intezivno pojačava proizvodnju. U: Politika,

28.05.1948.

Kroz ceo svet: Za deset godina. U: Politika, 20.05.1948.

Kroz ceo svet: Značajan pronalazak sovjetskih naučnika. U: Politika, 22.05.1948.

Lenjin o Crvenoj armiji. U: Borba, 23.02.1948.

Miljković, Mita (1995): Burne diplomatske godine. Iz sofijskog dnevnika 1953-1956. Beograd:

Službeni list SRJ.

Najveći muzej na svetu. U: Borba, 02.02.1948.

Narodni ustav otečestvenofrontovske Bugarske. U: Politika, 3.01.1948.

Page 22: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

21

Opšti štrajk radnika automobilskog saobraćaja na Sardiniji. U: Borba, 07.02.1948.

Ostrovski i sovjetska kultura. U: Politika, 12.04.1948.

Pionirska železnica u Budimpešti. U: Politika, 01.05.1948.

Politika, 24.02.1949.

Ponovo sniženje cena u Sovjetskom savezu. U: Politika, 15.04.1948.

Poslednja kritika odnosa zapadnih vlasti prema nacizmu u: Politika, 25.12.1949.

Pravo lice nezavisne američke štampe. U: Borba, 29.03.1948.

Predsednik vlade Klement Gotvald odaje priznanje trudbenicima Čehoslovačke za uspešne

rezultate ostvarene u prvoj godini Dvogodušnjeg plana. U: Politika, 04.01.1948.

Prosvećivanje albanskih žena. U: Politika, 08.05.1948.

Reč slobodnog naroda. U: Borba, 03.03.1948.

Rumunski narod oduševljeno pozdravlja proglašeje narodne republike. U: Politika, 03.01.1948.

Sevastopolj se brzo obnavlja. U: Politika, 06.05.1948.

Sloboda štampe – po američki. Džon Holidej Peri – gospodar američke provincijske štampe. U:

Borba, 14.02.1948.

Slučaj Doroti Smit ili „Američki način života“. U: Borba, 08.01.1948.

Sofija podiže dečji grad. U: Politika, 06.05.1948.

Sovjetski savez čvrsto stoji na braniku mira i međunarodne saradnje. U: Borba, 25.02.1948.

Sudbina književnika u Americi. U: Borba, 22.01.1948.

Tridesetogodišnjica sovjetske armije. U: Borba, 23.02.1948.

U SSSR ima 100.000 reka. U: Politika, 01.05.1948.

Uoči proslave 30-ogodišnjice sovjetske armije: Lenjin i Staljin – vođi i organizatori oružanih snaga

sovjetske države. U: Borba, 21.02.1948.

Uspesi rumunskih radnih masa u izgradnji zemlje. U: Borba, 07.03.1948.

Vazdušni saobraćaj u SSSR naglo se razvija. U: Politika, 08.05.1948.

Velika hidrocentrala podiže se kod Tirane. U: Politika, 17.04.1948.

Veliki kulturni događaj u SSSR-u. U: Politika, 09.04.1948.

Velikim radnim akcijama bugarski narod manifestuje svoju privrženost Otečestvenom frontu. U:

Borba, 02.02.1948.

Literatura

Bajagić, Dušan (2005): List Politika o Atlantskom paktu (kvantitativna analiza). U: Ljubodrag Dimić

(ur.): Velike sile i male države u Hladnom ratu 1945-1955: slučaj Jugoslavije. Zbornik radova

sa Međunarodne naučne konferencije, Beograd, 3-4. novembar 2003. Beograd: Filozofski

fakultet, Katedra za istoriju Jugoslavije; Arhiv Srbije i Crne Gore; Institut za noviju istoriju

Srbije.

Bekić, Darko (1988): Jugoslavija u Hladnom ratu. Odnosi s velikim silama 1949-1955. Zagreb:

Globus.

Beller, Manfred (2007): Perception, Image, Imagology. In: Manfred Beller; Joseph Leerssen (ed.):

Imagology. The cultural construction and literary representation of national characters: a

critical survey. Amsterdam; New York: Rodopi (Studia imagologica, 13), str. 3–17.

Bilandžić, Dušan (1978): Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Glavni procesi.

Zagreb: Školska knjiga.

Page 23: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

22

Dimić, Ljubodrag (1988): Agitprop kultura. Agitpropovska faza kulturne politike u Srbiji: 1945-1952,

Beograd: Rad.

Dobrivojević, Ivana; Miletić, Aleksandar (2004): Sovjetska stvarnost u jugoslovenskim medijima

(1945-1955). U: Tokovi istorije (1-2), str. 75–91.

Đorđević, Milinko (1998): Titoizam i mit o 'istorijskom ne' Staljinu. Jugoslavija i Kominform –

pedeset godina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv

Jugoslavije; Pravni fakultet; Fakultet političkih nauka; Istorijski institut Crne Gore.

Dragišić, Petar (2005): Napred – list jugoslovenskih emigranata (pristalica kominforma) u

Bugarskoj. U: Tokovi istorije (3-4).

Dragišić, Petar (2007): Jugoslovensko-bugarski odnosi 1944-1949. Beograd: Institut za noviju

istoriju Srbije.

Dragišić, Petar (2012): Izveštavanje zapadnih medija o jugoslovenskom sukobu sa Kominformom u

leto 1948. godine. U: Vojno-istorijski glasnik (2), str. 173–185.

Glišić, Venceslav (1999): Otpor sukobu sa Informbiroom u vrhu KPJ. U: Petar Kačavenda (ur.):

Jugoslovensko – sovjetski sukob 1948. Zbornik radova sa naučnog skupa. Beograd: Institut

za savremenu istoriju, str. 173–181.

Göttlich, Udo (2007): Imagology. In: Manfred Beller; Joseph Leerssen (ed.): Imagology. The

cultural construction and literary representation of national characters: a critical survey.

Amsterdam; New York: Rodopi (Studia imagologica, 13), str. 354–357.

Gudac-Dodić, Vera (2008): Kolektivizacija u Jugoslaviji: uzroci i posledice. U: Istraživanja 19, str.

145–155.

Jambrek, Peter (ed.) (2008): Crimes committed by totalitarian regimes. Reports and proceedings

of the 8 April European Public Hearing on Crimes Committed by Totalitarian Regimes.

Ljubljana: Slovenian Presidency of the Council of the European Union.

Kežić, Danijel (2013): Pisani mediji iz vremena socijalističke Jugoslavije u kontekstu istorijski izvora

1945-1976. U: Tokovi istorije (1), str. 231–259.

Leerssen, Joseph (2007): Image. In: Manfred Beller; Joseph Leerssen (ed.): Imagology. The

cultural construction and literary representation of national characters: a critical survey.

Amsterdam; New York: Rodopi (Studia imagologica, 13), str.342–345.

Luburić, Radoica (2005): Hladni rat i sukob Staljin-Tito u sovjetskoj informbirovskoj i

politemigrantskoj štampi. U: Ljubodrag Dimić (ur.): Velike sile i male države u Hladnom ratu

1945-1955: slučaj Jugoslavije. Zbornik radova sa Međunarodne naučne konferencije,

Beograd, 3-4. novembar 2003. Beograd: Filozofski fakultet, Katedra za istoriju Jugoslavije;

Arhiv Srbije i Crne Gore; Institut za noviju istoriju Srbije.

Marković, Predrag (1996): Beograd Između Istoka i Zapada 1948-1956. Beograd: Službeni list SRJ.

Marković, Predrag (1999): U potrazi za novim putem. Jugoslovenski eksperiment u društvu i

kulturi posle 1948. U: Petar Kačavenda (ur.): Jugoslovensko – sovjetski sukob 1948. Zbornik

radova sa naučnog skupa. Beograd: Institut za savremenu istoriju, str. 211–222.

Miloradović, Goran (2011): „Trojanski konj imperijalizma“ preskače „Gvozdenu zavesu“:

Jugoslavija kao totalitarna država i njena uloga u Hladnom ratu. U: Tokovi istorije (1), str. 106.

Miloradović, Goran (2012): Lepota pod nadzorom: sovjetski kulturni uticaji u Jugoslaviji (1945-1955).

Beograd: Institut za savremenu istoriju.

Mitrović, Momčilo; Selenić, Slobodan (2009): Jugoslovenska informbiroovska emigracija u

istočnoevropskim zemljama 1948-1964“. U: Tokovi istorije (1-2), str. 31–54.

Page 24: Working Papers · PDF filegodina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni list SRJ; Arhiv Jugoslavije ... 5 Da je prelomna godina bila 1947. tvrdi Glišić

23

Pavlović, Momčilo (1999): Radikalizovanje agrarne politike kao posledica sukoba sa IB-om. U:

Petar Kačavenda (ur.): Jugoslovensko – sovjetski sukob 1948. Zbornik radova sa naučnog

skupa. Beograd: Institut za savremenu istoriju, str. 195–210;

Perišić, Miroslav (2008): Od Staljina ka Sartru. Formiranje jugoslovenske inteligencije na

evropskim univerzitetima 1948-1958. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.

Petković, Ranko (1998): Jugoslovensko-ruski odnosi 1941-1948. Državni, partijski i lični razlozi koji

su doveli do raskida Jugoslavije i SSSR 1948. U: Ranko Petković (ur.): Jugoslavija i

Kominform – pedeset godina kasnije. Beograd; Podgorica: Međunarodna politika; Službeni

list SRJ; Arhiv Jugoslavije; Pravni fakultet; Fakultet političkih nauka; Istorijski institut Crne

Gore.

Repe, Božo (1999): Informbiro u Sloveniji i politička liberalizacija posle 1948. Godine. U: Petar

Kačavenda (ur.): Jugoslovensko – sovjetski sukob 1948. Zbornik radova sa naučnog skupa.

Beograd: Institut za savremenu istoriju, str. 75–79.

Rigney, Ann (2007): Representation. In: Manfred Beller; Joseph Leerssen (ed.): Imagology. The

cultural construction and literary representation of national characters: a critical survey.

Amsterdam; New York: Rodopi (Studia imagologica, 13), str. 415–417.

Smole, Jože (1952): Kako prosječni Amerikanac gleda na FNR Jugoslaviju. U: Vjesnik, 17.02.1952, 12

(2112), str. 4.

Vesović, Milan (1999): Štampa i publicistika KPJ o SSSR-u 1938-1948. U: Petar Kačavenda (ur.):

Jugoslovensko – sovjetski sukob 1948. Zbornik radova sa naučnog skupa. Beograd: Institut

za savremenu istoriju, str. 311–312.

Zundhausen, Holm (2009): Istorija Srbije od 19. do 21. veka. Beograd: Clio.


Recommended