prof. dr. sc. Reno Hrašćan
ORGANSKI SUSTAVI
(ŽIVČANI, OSJETILNI, ENDOKRINI)ŽIVČANI SUSTAV
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Živčani sustav
� živčani sustav prima različite podražaje iz okoline i unutrašnjosti
organizma, obrađuje ih, uspoređuje te usklađuje, a zatim prenosi poruke
do mišića i žlijezda u tijelu
� živčani i endokrini sustav dva su glavna regulatorna sustava u tijelu
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Evolucija živčanog sustava
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Živčano tkivo
� živčano tkivo: 1. živčane stanice ili neuroni; 2. živčana vlakna; 3. glija stanice ili
neuroglija
� živčana stanica: 1. tijelo (soma) stanice ili perikarion – sadrži jezgru i ima izdanke; 2.
dendriti – kratki ogranci, dovode podražaj u perikarion; 3. akson ili neurit – dugi ogranak,
odvodi podražaj iz perikariona, akson ima nastavke; živčana stanica stvara električne
signale koje provodi iz jednog dijela stanice u drugi i kemijske signale pomoću kojih
komunicira s drugim stanicama
� živčano vlakno – akson obavijen Schwannovim stanicama; ako su Schwannove stanice
obavijene mijelinskom ovojnicom-mijelinizirana ili bijela živčana vlakna; mijelinska
ovojnica ne proteže se kontinuirano čitavom dužinom živčanog vlakna, već je
isprekidana, mjesta prekida mijelinskih ovojnica-Ranvierova suženja; ukoliko
Schwannove stanice nisu obavijene mijelinskom ovojnicom-nemijelinizirana ili siva
živčana vlakna
� glija stanica – potporna uloga i posrednik u mijeni tvari
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Živčano tkivo
sastavnica uloga
živčana stanica - neuron
senzorički neuron
međuneuron
motorički neuron
glija stanica
krvno-moždana barijera
prenosi živčani podražaj
prenosi podražaj iz okoline ili unutrašnjosti tijela
do središnjeg živčanog sustava
prenosi podražaj unutar središnjeg živčanog sustava
prenosi podražaj od središnjeg živčanog sustava
do mišića i žlijezda
potporna i prehrambena uloga
kontrola izmjene tvari između krvi i vanstanične
tekućine
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Građa neurona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Uloga neurona
sastavnica neurona način djelovanja
kratki ogranci (dendriti)
tijelo stanice
dugi ogranak (akson, neurit, živčano vlakno)
primaju podražaj i prenose ga do tijela stanice
sintetizira neurotransmitere
prenosi podražaj od tijela stanice i
oslobađa neurotransmitere
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Živčani podražaj
� prijenos živčanog podražaja – podražaj se prenosi duž aksona, a ovisi o električnom
potencijalu koji je posljedica protoka iona kroz staničnu membranu živčane stanice
� membranski potencijal u mirovanju – u živčanoj stanici koja miruje, uslijed razlike
naboja, postoji razlika potencijala kroz staničnu membranu (polarizirana membrana);
citoplazma je negativno nabijena, dok je međustanična tekućina pozitivno nabijena;
glavni sastojci izvanstanične tekućine su Na+ i Cl-, a unutarstanične K+ i ionizirani
proteini; razlika u koncentracijama Na+ i K+ posljedica je pumpanja Na+ iz stanice, a K+ u
stanicu (svaka natrij-kalij crpka aktivno prenosi tri Na+ i dva K+); membranski potencijal
živčane stanice u mirovanju iznosi -70 mV
� širenje živčanog podražaja – nakon podraživanja živčane stanice dolazi do promjene
potencijala kroz membranu (depolarizirana membrana); membrana postaje propusna za
Na+ koji kroz natrijeve kanale regulirane naponom ulaze u stanicu; nastala promjena u
membranskom potencijalu je akcijski potencijal koji uzrokuje širenje živčanog podražaja;
otvaranjem kalijevih kanala reguliranih naponom dolazi do ponovne uspostave
potencijala u mirovanju (repolarizirana membrana)
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Živčani podražaj
� akcijski potencijal – mijenja vrijednost potencijala u mirovanju od -70 mV do oko +40 mV
(obrnuti potencijal) i tako negativno nabijenu unutrašnjost stanice čini pozitivnom (1-2
milisekunde)
� s mjesta nastanka akcijskog potencijala, šire se Na+ bočno po membrani živčane
stanice; Na+ depolariziraju susjedne dijelove membrane, u kojima se otvaraju natrijevi
kanali, uzrokujući ponovnu pojavu akcijskog potencijala malo dalje od mjesta nastanka
prethodnog; val depolarizacije širi se aksonom samo u jednom smjeru; nakon
depolarizacije slijedi repolarizacija
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Uloga neurona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Pobuđivanje neurona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Nastanak akcijskog potencijala u neuronu
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Provođenje živčanog impulsa u aksonu
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Akcijski potencijal u neuronu
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Depolarizacija i repolarizacija stanične
membrane neurona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Živčani podražaj
� sinapsa – dodirno mjesto između dva neurona preko kojeg se prenosi impuls s krajeva
aksona jednog neurona-presinaptički neuron na dendrite ili perikarion drugog-
postsinaptički neuron
� električna sinapsa – direktno provođenje akcijskih potencijala iz presinaptičkog neurona
u postsinaptički kroz kanale-pukotinske veze
� kemijska sinapsa – odvaja presinaptički neuron od postsinaptičkog; provođenje impulsa
iz prve stanice u drugu pomoću kemijskih prenositelja-neurotransmiteri; depolarizacija
membrane presinaptičkih završetaka-završne nožice prouzroči oslobađanje
neurotransmitera iz sinaptičkih mjehurića u sinaptičku pukotinu; neurotransmiteri se
vežu za specifične receptore na membrani postsinaptičke stanice; vezanje
neurotransmitera za ekscitacijske receptore uzrokuje otvaranje kemijsko-senzitivnih
kanala za natrij i time pobuđivanje ili ekscitaciju neurona; vezanje neurotransmitera za
inhibicijske receptore izaziva otvaranje kemijsko-senzitivnih kanala za kalij, odnosno
klor čime se neuron inhibira
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Građa i uloga sinapse
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Uloga neurotransmitera
neurotransmiter učinak
acetilkolin
serotonin
dopamin
noradrenalin (norepinefrin)
endorfin
gama-aminomaslačna kiselina (GABA)
potiče stezanje skeletnih mišića, pridonosi pamćenju
potiskuje emocije, potiče spavanje i snove
pojačava emocije, podiže raspoloženje,
poboljšava usklađenost mišića
pojačava emocije, podiže raspoloženje,
potiče budnost
smanjuje bol, potiče euforiju
ublažuje tjeskobu
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Organizacija živčanog sustava čovjeka
� središnji ili centralni živčani sustav (CNS) sačinjavaju: 1. leđna moždina; 2. mozak
� periferni živčani sustav obuhvaća: 1. moždani živci; 2. moždinski živci; 3. gangliji
� moždani i moždinski živci – snop moždanih i moždinskih živčanih vlakna poslaganih u
snopove obavijene vezivnom ovojnicom; većina živčanih vlakana je mijelinizirana
� moždani živci – sadrže samo senzorička (osjetilna, aferentna) ili samo motorička
(pokretačka, eferentna) živčana vlakna, ili imaju obje vrste vlakana (mješoviti živci)
� moždinski živci – sadrže obje vrste živčanih vlakana
� senzoričke (osjetilne, aferentne) živčane stanice – provode podražaj od receptora u tijelu
prema središnjem živčanom sustavu
� motoričke (pokretačke, eferentne) živčane stanice – provode podražaj od središnjeg
živčanog sustava prema mišićima i žlijezdama
� ganglij – nakupine živčanih stanica uklopljenih u sustav perifernih živaca
� periferni živčani sustav dijeli se na: 1. somatski živčani sustav; 2. autonomni
(vegetativni) živčani sustav
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Organizacija živčanog sustava
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Organizacija živčanog sustava
sastavnica uloga
periferni živčani sustav
somatski živčani sustav
senzorički neuroni
motorički neuroni
autonomni živčani sustav
motorički neuroni
simpatički živčani sustav
parasimpatički živčani sustav
središnji živčani sustav
leđna moždina
mozak
prenosi informacije između središnjeg živčanog sustava (CNS)
i ostalih dijelova tijela
prenose informacije iz okoline ili unutrašnjosti tijela do CNS-a
prenose informacije od CNS-a do skeletnih mišića
prenose informacije od CNS-a do srčanog i glatkih mišića te žlijezda
potiče ili koči unutarnje organe i žlijezde
potiče ili koči unutarnje organe i žlijezde
obrađuje informacije, donosi odluke,
nadzire djelovanje mišića i žlijezda
prenosi informacije između mozga i ostalih dijelova tijela,
upravlja spinalnim refleksima
obrađuje informacije, donosi odluke,
upravlja kranijalnim refleksima (vidni i slušni podražaji)
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Organizacija živčanog sustava
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Organizacija živčanog sustava
� somatski živčani sustav: 1. aferentni dio – živčane stanice koje primaju podražaje iz
kože, mišića, zglobova, očiju, jezika, nosa i ušiju; te podražaje doživljavamo na svjesnom
nivou kao osjete dodira, boli, topline, hladnoće, ravnoteže, vida, okusa, mirisa i zvuka, a
prenose se u mozak i leđnu moždinu moždanim i moždinskim živcima; 2. eferentni dio –
živčani putevi koji se protežu od mozga kroz leđnu moždinu i inerviraju motoričke
neurone moždanih i moždinskih živaca; stimulirani motorički neuroni potiču kontrakciju
skeletnih mišića
� autonomni živčani sustav: kontrolira rad organa koji nisu pod utjecajem naše volje (srce,
žlijezde, bubrezi, želudac, crijeva); 1. aferentni dio – živčane strukture koje dovode
osjetilne podražaje iz različitih organa krvožilnog, respiratornog, probavnog sustava,
sustava za izlučivanje i za razmnožavanje; 2. eferentni dio – živčane strukture koje imaju
ulogu u motoričkim aktivnostima glatkog mišićja, srčanog mišića te u lučenju različitih
žlijezdi
� autonomni živčani sustav sastoji se od dva podsustava: 1. simpatički živčani sustav
(simpatikus) – smješten uz kralježnicu u obliku dvostrukog lanca odakle izlaze živčana
vlakna koja se granaju u žlijezde, srce, pluća, kožu i oči; 2. parasimpatički živčani sustav
(parasimpatikus) – smješten u lubanji i u području križne kosti; živčana vlakna granaju
se u oči, suzne žlijezde i žlijezde slinovnice; živčana vlakna živca lutalice (vagus) odlaze
u srce, dušnice, želudac, crijeva, jetru, bubrege i mokraćni mjehur
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Autonomni živčani sustav
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Autonomni živčani sustav
parasimpatički živčani sustav simpatički živčani sustav
održavaju opušteno stanje organizma
neurotransmiter acetilkolin
duža preganglijska živčana vlakna
preganglijska živčana vlakna izlaze iz
mozga i donjeg dijela leđne moždine
uspostavljaju napeto stanje organizma
neurotransmiter noradrenalin
duža postganglijska živčana vlakna
preganglijska živčana vlakna izlaze iz
srednjeg dijela leđne moždine
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Organizacija živčanog sustava
� simpatikus i parasimpatikus uvijek djeluju antagonistički (npr. simpatički živac ubrzava
rad srca, a parasimpatički ga usporava)
� leđna moždina – predstavlja vezu između mozga i većine tijela; uključena je u simpatičke
i parasimpatičke reflekse
� poprečni presjek leđne moždine: 1. središnji kanal – sadrži moždanu (cerebrospinalnu)
tekućinu; 2. siva tvar (tamni dio u obliku leptira) – sastavljena od tijela živčanih stanica,
njihovih dendrita i glija stanica; 3. bijela tvar (svijetli dio koji okružuje tamni dio) –
sastavljena od mijeliniziranih živčanih vlakana i glija stanica
� leđnu moždinu obavijaju tri sloja žaštitnih ovojnica-opne leđne moždine: 1. čvrsta opna
leđne moždine-vanjska ovojnica; 2. paučinasta opna leđne moždine-srednja ovojnica; 3.
nježna opna leđne moždine-unutarnja ovojnica
� moždinski živci (31 par) – s obje strane leđne moždine grana se par živaca koji inerviraju
određenu stranu tijela; svaki od moždinskih živaca ima trbušni (prednji) i leđni (stražnji)
ogranak, oni se spajaju blizu izlaza iz leđne moždine čineći mješoviti živac; trbušni
ogranci sadrže eferentna živčana vlakna koja provode motoričke informacije, a leđni
ogranci sadrže aferentna živčana vlakna koja provode senzoričke informacije
� refleksi leđne moždine – leđna moždina koordinira refleksima; simpatički refleks –
reakcije skeletnog mišićja; parasimpatički refleks – reakcije glatkog i srčanog mišićja ili
žlijezdi; refleksni luk – neuroni kojima se provodi refleks
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Građa leđne moždine
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Refleksni luk
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Razvoj mozga u kralježnjaka
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Mozak
� mozak obavijaju tri sloja žaštitnih ovojnica-moždane opne: 1. čvrsta moždana opna-
vanjska ovojnica; 2. paučinasta moždana opna-srednja ovojnica; 3. nježna moždana
opna-unutarnja ovojnica; moždana tekućina protječe kroz moždane komore, štiti mozak i
filtrira krv
� dijelovi mozga: 1. veliki mozak; 2. međumozak; 3. primozak; 4. mali mozak
� 1. veliki mozak – sastoji se od dvije polutke ili hemisfere; površina velikog mozga
građena je od sive tvari koja se zove kora mozga; kora je naborana i izbrazdana; ispod
kore je sloj moždine ili bijele tvari; siva tvar građena je od tijela neurona, a bijela tvar
izgrađena je od uglavnom mijeliniziranih živčanih vlakana; dvije polutke povezuje snop
živčanih vlakana-corpus callosum koji prenosi informacije između njih
� čeoni režanj velikog mozga – sudjeluje u motoričkoj kontroli pokreta koji su pod
utjecajem naše volje te u kontroli ispoljavanja različitih osjećaja i moralnog ponašanja
� tjemeni režanj velikog mozga – sudjeluje u procjeni većine osjeta
� sljepoočni režanj velikog mozga – sudjeluje u kontroli sluha, ravnoteže i velikim dijelom
pamćenja
� zatiljni režanj velikog mozga – sudjeluje u kontroli osjeta vida
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Građa mozga
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Građa velikog mozga
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Uloga kore mozga
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Uloga kore mozga
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Uloga kore mozga
somatsko senzorička kora mozga motorička kora mozga
somatsko senzorička kora lijeve polutke mozga
prima informacije iz kože, skeletnih mišića i zglobova
desne strane tijela
somatsko senzorička kora desne polutke mozga
prima informacije iz kože, skeletnih mišića i zglobova
lijeve strane tijela
motorička kora lijeve polutke mozga
podražuje skeletne mišiće desne strane
tijela
motorička kora desne polutke mozga
podražuje skeletne mišiće lijeve strane
tijela
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Mozak
� 2. međumozak: 1. talamus – prijenosni i procesni centar za sve osjetilne podražaje, osim
njuha, koji idu u koru mozga; 2. hipotalamus – integracijski centar autonomnog živčanog
sustava, kontrolira fiziološke i endokrine aktivnosti u suradnji s hipofizom
� limbički sustav – sudjeluje u kontroli emocija, ponašanja i pamćenja
� 3. primozak: 1. srednji mozak – sadrži živce koji sudjeluju u fokusiranju i pokretima
očiju; u srednjem mozgu smješteni su vidni čvorovi koji su spojna središta za sva
osjetila, a također usklađuju rad unutarnjih organa; 2. most ili pons – veza između
srednjeg mozga i produžene moždine; 3. produžena moždina – sadrži centre za kontrolu
rada srca, disanja, izlučivanja sline, gutanja, znojenja; primozak predstavlja vezu između
mozga i leđne moždine; građen je od sive tvari koja je iznutra i bijele izvana; unutar srži
primozga nalaze se retikularne formacije
� 4. mali mozak – građen je od izvana sive, a iznutra bijele tvari; mali mozak je glavni
koordinacijski centar za pokretanje mišića, upravlja voljnim pokretima tijela
� živčana vlakna koja dolaze iz desne strane tijela idu u lijevu polutku mozga, dok živčana
vlakna iz lijeve strane tijela odlaze u desnu polutku mozga; desnom stranom tijela
upravlja lijeva polutka mozga, a lijevom stranom tijela upravlja desna polutka mozga
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Mozak
� moždani živci (12 pari) – motorička (eferentna) živčana vlakna dolaze iz motoričkih jezgri
u primozgu; njih stimuliraju živčani podražaji iz velikog mozga; aksoni motoričkih
neurona u motoričkim jezgrama podražuju voljne mišiće te tvore sinapsu s ganglijima
autonomnog živčanog sustava; senzorička (aferentna) živčana vlakna dolaze iz neurona
u osjetilnim organima; aksoni senzoričkih neurona ulaze u mozak tvoreći sinapsu sa
snopovima neurona-senzoričke jezgre i tako stvaraju odgovarajući osjet (npr. osjet vida);
moždani živci odlaze u različite organe vezane s osjetilima njuha, okusa, vid, sluha i
ravnoteže; uključeni su u pokretanje očiju i lica, žvakanje, gutanje, disanje i govor
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Uloga mozga u ponašanju
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Uloga mozga
područje mozga način djelovanja
1. moždano deblo
a) mali mozak
b) produžena moždina
c) retikularna formacija
d) most
2. srednji mozak
3. olfaktorni bulbus
4. limbički sustav
(uključiv hipotalamus)
5. talamus
6. veliki mozak (kora mozga)
7. corpus callosum
upravlja skeletnim mišićima; pamti motoričke vještine
upravlja kucanjem srca i disanjem
upravlja stanjem svijesti; obrađuje pristigle informacije
upravlja izrazima lica i oblicima spavanja
upravlja kranijalnim refleksima i položajem tijela
prenosi informacije iz nosa u koru mozga
upravlja emocijama i spolnim nagonom; pridonosi pamćenju;
upravlja spavanjem; nadzire koncentraciju hormona,
sadržaj vode, tjelesnu temperaturu, glad i žeđ
prenosi informacije iz osjetilnih organa u limbički sustav
i u koru mozga
upravlja ponašanjem; potiskuje jake emocije
prenosi informacije između lijeve i desne polutke kore mozga
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
OSJETILA
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Osjetila
� fotoreceptori, kemoreceptori, mehanoreceptori, termoreceptori
� osjet mirisa, osjet okusa, osjet vida, osjet sluha
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Osjetila u tijelu
osjetilna stanica način djelovanja
fotoreceptori
termoreceptori
mehanoreceptori
kemoreceptori
promjene svjetla
promjene temperature
promjene pritiska
promjene koncentracije molekula
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Osjetila u koži
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Osjet mirisa i okusa
� osjet mirisa – njušne ili olfaktorne stanice u njušnoj membrani; njušna
membrana leži u najgornjem dijelu nosnica
� osjet okusa – okusne stanice u okusnim pupoljcima jezika; okus kiselog,
slanog, slatkog i gorkog
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Osjet mirisa
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Osjet okusa
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Evolucija oka
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Građa oka u čovjeka
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Građa i uloga oka
sastavnica uloga
leća
šarenica
zjenica
žilnica
bjeloočnica
rožnica
očne komore
cilijarno tijelo
mrežnica
štapići
čunjići
vidni živac
žuta pjega
lomi i fokusira zrake svjetlosti
kontrolirano propušta svjetlost
prima svjetlost
apsorbira svjetlost
štiti očnu jabučicu
lomi zrake svjetlosti
lome zrake svjetlosti
akomodacija leće
sadrži osjetilne stanice za vid
zapažaju bijelu svjetlost
zapažaju obojenu svjetlost
prenosi podražaj u mozak
mjesto najoštrijeg vida
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Građa mrežnice
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Osjet vida� mrežnica – dio oka osjetljiv na svjetlo; sadrži čunjiće koji prvenstveno zapažaju boje i
štapiće koji su uglavnom važni za gledanje u mraku; kad su štapići i čunjići podraženi
signali se prenose kroz slijed neurona u samoj mrežnici i konačno vlaknima vidnog živca
u koru velikog mozga
� štapići i čunjići – sadrže kemijske tvari koje se razgrađuju pri izlaganju svjetlu; u tom
procesu dolazi do podraživanja živčanih vlakana što izlaze iz oka; fotokemijska tvar u
štapićima je rodopsin koji se sastoji od proteina skotopsina i karotinoidnog pigmenta
retinala, a čunjićima je fotopigment kombinacija fotopsina i retinala
� štapići – unutrašnji odsječak štapića trajno pumpa natrij iz unutrašnjosti prema van,
stvarajući na taj način negativan potencijal unutar cijele stanice; membrana vanjskog
odsječka štapića u nepodraženom je stanju vrlo propusna za natrij; natrij neprekidno
ulazi u unutrašnjost štapića i tako dobrim dijelom neutralizira negativnost u
unutrašnjosti cijele stanice; kad se rodopsin u vanjskom odsječku izloži svjetlu i
započne razgrađivati, to smanjuje ulazak natrija u unutrašnjost stanice, iako se natrij i
dalje ispumpava prema van; tako neto-gubitak natrija iz štapića stvara povećanu
negativnost unutar membrane i ta je negativnost to veća što je veća količina svjetla koja
pogađa štapić; ovaj se proces naziva hiperpolarizacija
� čunjići: 1. plavi čunjići – ljubičasta, plava i zelena svjetlost; 2. zeleni čunjići – plava,
zelena, žuta i narančasta svjetlost; 3. crveni čunjići – zelena, žuta, narančasta i crvena
svjetlost prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Građa i uloga štapića i čunjića
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Osjet vida
� vidni put – živčani podražaji putuju iz mrežnica kroz vidne živce; u hijazmi
vidnih živaca sva vlakna iz nosnih polovica mrežnice prelaze na suprotnu
stranu, gdje se pridružuju vlaknima iz sljepoočnog dijela mrežnice drugog
oka i zajedno tvore vidne ili optičke traktove; vlakna iz svakog vidnog trakta
prekapčaju se u corpus geniculatum laterale, odakle kao genikulokalkarina
vlakna prolaze kroz genikulokalkarini trakt do primarne vidne kore u
zatiljnom režnju mozga
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Stvaranje slike u oku
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Stvaranje slike u oku i mehanizam akomodacije oka
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Građa uha
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Uloga uha
sastavnica uha način djelovanja
vanjsko uho
uška
slušni kanal
srednje uho
bubnjić i sistem koščica
slušna cijev
unutarnje uho
pužnica
vestibul
polukružni kanali
prikuplja zvučne valove
prenosi zvučne valove
prilagođavaju zvučne valove
ujednačuje tlak zraka
prenosi zvučne titraje uzrokujući
podraživanje stanica s dlačicama u Cortijevom organu
statička ravnoteža
dinamička ravnoteža
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Osjet sluha i održavanje ravnoteže
� sluh – mehanoreceptivni osjet; uho reagira na mehaničke titraje zvučnih valova u zraku
� bubnjić i sistem slušnih koščica – prilagođavaju zvučne valova u zraku sa zvučnim
titrajima u tekućini pužnice
� Cortijev organ u pužnici – receptorski organ koji stvara živčane impulse kao reakciju na
titranje bazilarne membrane; osjetni receptori u Cortijevom organu su stanice s
dlačicama; one su u sinaptičkoj vezi s mrežom završetaka slušnog živca; ti završeci
odlaze prema Cortijevom spiralnom gangliju; on šalje aksone u slušni živac i odatle u
središnji živčani sustav
� utrikul, sakul i tri polukružna kanala – sastavni dio mehanizama za održavanje ravnoteže
� na stijenci svakog utrikula i sakula nalazi se osjetno područje-makula; makule zamjećuju
linearnu akceleraciju (održavanje statičke ravnoteže)
� tri polukružna kanala raspoređena su tako da predstavljaju sve tri ravnine u prostoru;
svaki polukružni kanal ima na jednom kraju proširenje-ampula; u svakoj ampuli nalazi se
po jedan mali greben-krista ampularis; na vrhu grebena je želatinozna masa-kupula; u
kupulu strše dlačice stanica s dlačicama čija živčana vlakna idu u vestibularni živac;
naginjanje kupule na jednu stranu stimulira stanice s dlačicama, dok ih naginjanje
kupule na suprotnu stranu inhibira; polukružni kanali zamjećuju kutnu akceleraciju i
kutnu brzinu
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Građa unutarnjeg uha
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
ENDOKRINI SUSTAV
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem
� održava homeostazu organizma kontroliranjem koncentracije iona u
tjelesnim tekućinama te metabolizama proteina, ugljikohidrata i masti
� surađuje sa živčanim sustavom
� kontrolira rast i razvoj organizma
� kontrolira spolni razvoj i razmnožavanje
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Kemijski glasnici
� kemijski glasnici u tijelu: 1. hormoni; 2. neurohormoni; 3. neurotransmiteri
� hormoni – sintetiziraju se i luče u specijaliziranim stanicama endokrinih žlijezda, izlučuju
se u krvožilni sustav, krvlju odlaze do ciljnih stanica gdje izazivaju specifične biološke
odgovore
� kemijski sastav hormona: 1. derivati amina; 2. peptidni i proteinski hormoni; 3. steroidni
hormoni; 4. derivati masnih kiselina
� kontrola lučenja hormona (mehanizam povratne sprege) – hormoni se u određenim
žlijezdama luče u koncentraciji potrebnoj organizmu da održi stanje homeostaze;
mehanizam povratne sprege odvija se preko središnjeg živčanog sustava koji odašilje
poruku hipofizi; mehanizam negativne povratne sprege – odgovor na početni podražaj
suprotan je učinku tog podražaja; mehanizam pozitivne povratne sprege – pojačan
odgovor i pojačan podražaj
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Kemijski glasnici
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Način djelovanja hormona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Način djelovanja hormona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Način djelovanja hormona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Kontrola djelovanja hormona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem u čovjeka
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Hipotalamus i hipofiza
� hipotalamus i hipofiza – glavni centri za usklađivanje rada živčanog i endokrinog sustava
� hipotalamus– smješten iznad hipofize; prima informacije iz drugih područja mozga te iz
krvnih žila u mozgu, kontrolira fiziološke aktivnosti i endokrinu sekreciju; živčanim i
hormonskim signalima kontrolira lučenje hormona iz hipofize; neurosekrecijske stanice
hipotalamusa provode živčane impulse te izlučuju hormone i hormone koji oslobađaju
� živčani završeci neurosekrecijskih stanica otpuštaju u krv hormone ili faktore koji
oslobađaju, odnosno hormone ili faktore koji inhibiraju; oni kontroliraju lučenje hormona
iz adenohipofize
� neurosekrecijske stanice hipotalamusa sintetiziraju hormone koji putem aksona odlaze
kroz držak hipofize u stražnji režanj neurohipofize gdje se po potrebi izlučuju iz živčanih
završetaka u krv
� hipofiza ili pituitarna žlijezda: sintetizira niz hormona koji upravljaju radom drugih
endokrinih žlijezda; 1. prednji režanj hipofize ili adenohipofiza; 2. stražnji režanj hipofize
ili neurohipofiza
� adenohipofiza: 1. prednji režanj – epitelne stanice; 2. tuberalni dio – izdanak prednjeg
režnja koji obuhvaća držak hipofize; 3 srednji režanj – manje šupljine ispunjene
koloidom (Rathkeovi folikuli)
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Hipotalamus i hipofiza
� neurohipofiza: genetski i funkcionalno pripada hipotalamusu, brojni završeci neurona; 1.
držak – povezuje hipotalamus sa stražnjim režnjem neurohipofize, čine ga neuroglije i
snop živčanih vlakana; 2. stražnji režanj – glija stanice (pituiciti) i živčana vlakna
� za svaki hormon adenohipofize postoji odgovarajući hormon iz hipotalamusa koji ga
oslobađa, a za neke i onaj koji ih inhibira; hormoni koji oslobađaju: 1. hormon koji
oslobađa hormon rasta (GHRH) – potiče lučenje hormona rasta; 2. hormon koji oslobađa
tireotropni hormon (TRH) – potiče lučenje tireotropnog hormona; 3. hormon koji
oslobađa gonadotropne hormone (GnRH) – potiče lučenje hormona koji potiče razvoj
folikula i hormona luteinizacije/hormona koji potiče intersticijske stanice
� hormoni adenohipofize: 1. hormon rasta (GH) ili somatotropni hormon (STH) – potiče
rast organizma; 2. prolaktin (PRL) ili luteotropni hormon (LTH) – potiče stvaranje mlijeka;
3. tireotropni hormon (TSH) – potiče rad štitne žlijezde; 4. adrenokortikotropni hormon
(ACTH) – potiče rad kore nadbubrežne žlijezde; 5. gonadotropni hormoni: 5.a) hormon
koji potiče razvoj folikula (FSH) – potiče stvaranje jajne stanice, odnosno spermija; 5.b)
hormon luteinizacije (LH) u žena – potiče stvaranje žutog tijela; 5.b) hormon koji potiče
intersticijske stanice (ICSH) u muškaraca – potiče izlučivanje testosterona
� hormoni hipotalamusa i neurohipofize: 1. antidiuretski hormon (ADH) ili vazopresin –
povećava reapsorpciju vode u bubregu; 2. oksitocin – potiče kontrakcije maternice
tijekom poroda i mliječne žlijezde prilikom dojenja
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem
žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje
hipotalamus
hipotalamus i
neurohipofiza
adenohipofiza
hormoni oslobađanja
hormoni koji koče
oslobađanje
antidiuretski hormon
(vazopresin)
oksitocin
tireotropin
adrenokortikotropin
hormon rasta
(somatotropin)
hormon koji potiče
melanocite
prolaktin
hormon koji potiče
razvoj folikula
hormon luteinizacije
adenohipofiza
bubrezi
mliječne žlijezde i maternica
štitna žlijezda
kora nadbubrežne žlijezde
kosti i mišići
koža
mliječne žlijezde
jajnik
sjemenik
jajnik, sjemenik
potiče ili koči izlučivanje
hormona adenohipofize
povećava reapsorpciju
vode
istiskivanje mlijeka i
stezanje maternice
izlučivanje tiroksina i
trijod-tironina
izlučivanje steroidnih
hormona
potiče rast koštanih i
mišićnih stanica
pigmentacija kože
stvaranje mlijeka
stvaranje jajne stanice
stvaranje spermija
izlučivanje spolnih
hormonaprof. dr. sc. Reno Hrašćan
Hipotalamus i adenohipofiza
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem
� epifiza ili pinealna žlijezda – ima ulogu u kontroli dnevnog i godišnjeg ciklusa (ciklus
spavanja, ovulacija); epifiza izlučuje melatonin koji putem krvi odlazi do hipofize gdje
ima antagonistički učinak na lučenje gonadotropnih hormona; melatonin se luči u većim
koncentracijama tijekom noća, dok ga svjetlost inhibira
� štitna žlijezda ili štitnjača – sastoji se od mnogobrojnih epitelnih mjehurića-folikuli koji
sadrže koloidnu tekućinu-spremište izlučenih hormona; epitel folikula izlučuje hormone
u koloid, resorbira ih i ispušta u krv
� hormoni štitnjače: 1. tiroksin (T4); 2. trijod-tironin (T3); 3. kalcitonin; tiroksin i trijod-
tironin imaju ulogu u rastu i razvoju skeleta te povećanju metabolizma u tijelu, dok
kalcitonin sudjeluje u regulaciji razine kalcija u krvi tako što potiče odlaganje kalcija u
kostima
� nuzštitne ili paratireoidne žlijezde (četiri žlijezde) – izlučuju paratireoidni hormon (PTH)
koji sudjeluje u regulaciji razine kalcije u krvi tako što potiče otpuštanje kalcija iz kosti
� timus – limfni i endokrini organ; izlučuje faktor koji stimulira limfocite (LSF) ili timozin;
timozin je odgovoran za stimulaciju razvoja limfocita T u timusu te imunološke
kompetentnosti plazma stanica slezene i limfnih čvorova
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Nadbubrežne žlijezde
� par nadbubrežnih žlijezdi: 1. kora (korteks) nadbubrežne žlijezde; 2. moždina ili srž
(medula) nadbubrežne žlijezde
� kora nadbubrežne žlijezde: 1. zona glomerulosa – epitelne stanice sintetiziraju
mineralokortikoide (aldosteron i deoksikortikosteron)koji reguliraju izlučivanje natrija i
kalija u bubregu; 2. zona fasciculata – epitelne stanice sintetiziraju glukokortikoide
(kortizon, kortizol i kortikosteron) koji potiču razgradnju glikogena u jetri i tako
povećavaju koncentraciju glukoze u krvi; 3. zona reticularis – epitelne stanice
sintetiziraju androgene (muške hormone) i manje estrogene (ženske hormone)
� moždina nadbubrežne žlijezde – genetski i funkcionalno povezana sa simpatičkim
živčanim sustavom; sastoji se od dvije vrste stanica; jedna vrsta stanica izlučuje
adrenalin (epinefrin), a druga noradrenalin (norepinefrin); oba hormona otpuštaju se u
krv kao odgovor organizma na stresne situacije
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem
žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje
epifiza
štitna žlijezda
nuzštitne žlijezde
timus
kora nadbubrežne
žlijezde
srž nadbubrežne
žlijezde
melatonin
tiroksin i trijod-tironon
kalcitonin
paratireoidni hormon
timozin
glukokortikoidi
mineralokortikoidi
gonadokortikoidi
adrenalin (epinefrin)
noradrenalin
(norepinefrin)
sva tkiva
sva tkiva
kosti
kosti
probavni sustav
limfociti T
sva tkiva
bubrezi
spolne žlijezde
srce, krvne žile, jetra,
glatki i skeletni mišići
krvne žile
nadzor dnevnog i
godišnjeg ciklusa
potiče metabolizam
odlaganje kalcija u kostima
otpuštanje kalcija u krv
apsorpcija kalcija u crijevima
potiče razvoj limfocita T
povećanje koncentracije
glukoze u krvi
nadzor lučenja natrija i kalija
izlučivanje spolnih hormona
pojačava rad srca, stezanje
mišića i disanje, širi ili
sužava
krvne žile, povisuje krvni
tlak,
povećava koncentraciju
glukoze u krvi
sužava krvne žile
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Štitnjača i nuzštitne žlijezde
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem
� gušterača – egzokrina i endokrina žlijezda; endokrini dio čine skupine stanica-
Langerhansovi otoci; Langerhansovi otoci: 1. stanice α – izlučuju hormon glukagon koji
povećava koncentraciju glukoze u krvi; 2. stanice β – izlučuju hormon inzulin koji
smanjuje koncentraciju glukoze u krvi (inzulin sudjeluje u olakšanom transport glukoze
kroz staničnu membranu); 3. stanice δ – izlučuju hormon somatostatin koji inhibira
djelovanje hormona rasta te inhibira izlučivanje glukagona i inzulina; 4. stanice PP –
izlučuju gušteračin polipeptid koji se otpušta u krv nakon obroka
� gonade: sintetiziraju hormone koji imaju učinak na rast i razvoj muškarca i žene te na
regulaciju spolnih ciklusa i ponašanja; 1. sjemenici ili testisi – sintetiziraju testosteron;
2. jajnici ili ovariji – sintetiziraju estrogen i progesteron
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Sustav organa s unutarnjim izlučivanjem
žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje
gušterača
jajnici
sjemenici
inzulin
glukagon
somatostatin
estrogeni (estradiol)
estrogen i progesteron
androgeni hormoni
(testosteron)
mišići, jetra i masno tkivo
mišići, jetra i masno tkivo
gušterača
spolni sustav žene,
koža, mišići i kosti
maternica
spolni sustav muškarca,
koža, mišići i kosti
snizuje koncentraciju
glukoze u krvi
povisuje koncentraciju
glukoze u krvi
koči izlučivanje inzulina i
glukagona
razvoj spolnih karakteristika i
stvaranje jajne stanice
nadzor mjesečnog ciklusa i
trudnoće
razvoj spolnih karakteristika i
stvaranje spermija
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Gušterača
prof. dr. sc. Reno Hrašćan
Uloga inzulina i glukagona
prof. dr. sc. Reno Hrašćan