Post on 23-Feb-2016
description
transcript
DIE POSSESSIVEN FORMEN (GENITIVUS UND DATIVUS POSSESSIVUS, POSSESIVE ADJEKTIVE UND PRONOMINA)
IM BKS, MAZEDONISCHEN UND RUSSISCHEN
Darjan Horvat (Graz)Institut für Slawistik der Karl-Franzes-Universität GrazSE B/K/S im Vergleich mit dem Mazedonischen und RussischenLV-Leiter: Branko TošovićSS 2013E-Mail: darjan.horvat@edu.uni-graz.atMtr. Nr: 0613356
2
Inhaltsverzeichnis
Termin posvojnosti Gramatička kategorija Pragmatička kategorija Semantička kategorija
3
Posvojnost u B/K/S jeziku Ruski jezik i posvojnost Posesivnost u makedonskom jeziku
4
Termin posvojnosti Odnos između dviju materija
Posjednik (possessor)
Posjedovani (possessum)
5
Funkcionalno-jezična vrsta povezana s trima kategorijama:
1. gramatičkom2. semantičkom3. pragmatičkom
6
Gramatička kategorija
Poteškoće pri odvajanju posvojnog i neposvojnog značenja
šešir oca ≠ isplata plaće
7
Pragmatička kategorija
U prvom redu ovisi o čestoći i obveznosti upotrebe posesiva u nekom jeziku.
“Pragmatičke konotacije pojavljuju se ondje gdje nema gramatičke obveznosti, ali postoji gramatička dopustivost” (Golovaćeva i dr., 1989: 217).
8
Semantička kategorija
“To je odnos između ljudskog bića i njegovih srodnika, dijelova njegova tijela, njegovih materijalnih dobara, njegovih kulturalnih i intelektualnih ostvaraja” (Seiler, 1983: 4).
9
7 tipova semantičke posvojnosti (Heine)
1. Fizička posvojnost, npr. Želim ispuniti ovaj formular. Imaš li olovku?
2. Privremena posvojnost, npr. Imam automobil kojim obično idem na posao, ali on pripada Ivani. Automobil pripada mojoj ženi.
3. Trajna posvojnost, npr. Imao sam prometnu nezgodu sa svojim automobilom i moram kupiti novi.
10
4. Neotuđiva posvojnost, npr. Imam plave oči.
5. Apstraktna posvojnost, npr. On nema milosti.
6. Neživa neotuđiva posvojnost, npr. Moja radna soba ima tri prozora.
7. Neživa otuđiva posvojnost, npr. Moja radna soba ima nekoliko beskorisnih knjiga.
11
Otuđiva i neotuđiva posvojnost
Dva osnovna područja u značenju posvojnosti Fluidnost granice – često ovisi o
posebnostima kultura pojedinih naroda.
„Jedinice koje se ne mogu normalno odvojiti od svojih vlasnika jesu neotuđive, a sve su druge otuđive” (Heine 1997: 10).
12
a) Otuđiva posvojnost može se raskinuti u svako vrijeme, npr. Anin auto
b) Neotuđiva posvojnost odnosi na koje posjednik ne može utjecati izborom ili
kontrolom. Predmet
dijelovi tijelanpr. glava krvno srodstvo
npr. Anina majka inherentni odnos (prostorni markeri tipa prednji, vrh i sl.)
13
Atributna i predikatna posvojnost
Atributna (nominalna, adnominalna) upućuje na vezu subjekta i objekta
Moja kreditna kartica
Predikatna (verbalna) osim posjednika i posjedovanog sadrži i tzv. „relacijski
predikat‟
Ivan ima kreditnu karticu.
14
Posvojnost u B/K/S-u
15
Oblici za izražavanje posvojnosti:
Posvojni pridjevi
Posvojna i povratno-posvojna zamjenica
Posvojni genitiv i posvojni dativ
16
Posvojni pridjevi najčešći oblik posesivnosti u hrvatskom jeziku
Sufiksi: -ov, -ev, -in, -ljev, npr. bratov, učiteljev, slugin, pijetlov -ski/-ki, -ovski/-evski, -inski, -ički, -ački, -anski, npr.
kovačka kliješta -ji/-i, -inji, npr. koza – kozji, pčela – pčelinji -ni, -ani, -eni, -ovni, -evni, npr. kišni ogrtač -nji, -šnji, -ašnji, npr. jutro – jutarnji, skoro – skorašnji -aći, npr. pisati – pisaći
17
Sufiksi -ov, -ev, -in i -ski
konkretno relacijsko značenje majčina ljubavškolsko dvorištegradski park
relacijsko-kvalitativno značenjemajčinska ljubavslavujev glas
18
Posvojna i povratno-posvojna zamjenica
Posvojne zamjenicemoj, tvoj, njegov, njezin (njen), naš, vaš, njihov
zamjenjuju posvojne pridjeve i odgovaraju na pitanja čiji? čija? čije?
mijenjaju se kao posvojni pridjevi s nastavkom -ov, -ev, -in
19
Povratno-posvojna zamjenica svoj
označava da nešto pripada subjektu zamjenjuje sve posvojne zamjenice mijenja se kao posvojna zamjenica moj
Čitam svoju knjigu.
20
Izostavljanje posvojne zamjenice moj i povratno posvojne svoj uz neotuđivo posjedovane imenice:
Vidio sam svog oca. → Vidio sam oca. Slomio sam svoju nogu. → Slomio sam nogu. Razbio je svoju glavu. → Razbio je glavu.
21
Posvojni genitiv
Upotreba1. kada se uz takav genitiv nalazi atribut ili apozicija
zaručnica moga brata Trg bana Jelačića prva uloga poznate glumice
2. kada se od imenice ne tvori odgovarajući posvojni pridjev
granice carstva – carske granice
22
3. kada se radi o živim bićima genitiv se ne upotrebljava s prijedlogom od
knjiga od mojeg brata → knjiga moga brata Zastupljenost posvojnog pridjeva odnosno
genitiva u pojedinim slavenskim jezicima (u postocima)
rus. polj. češ. slov. hrv. sloven.
posvojni pridjev
22,3 5,8 94,3 83 93,1 98,2
genitiv 77,7 94,2 5,7 17 6,9 1,8
23
Posvojni dativ vrlo blizak posvojnom genitivu izriče pripadnost imeničkim atributom u dativu, npr.
Uzeo joj je knjige. [njezine]
Upotreba zamjenjivanje posvojne zamjenice posvojnim dativom
lične zamjenice kod neotuđivo posjedovanih imenica
Slomila je njegovo srce. → Slomila mu je srce. Dodirnuo je njezino lice. → Dodirnuo joj je lice.
24
kod apstraktnih imenica koje izražavaju neotuđivo posjedovane pojmove (npr. duša, ime)
Ivanovo je zdravlje narušeno. → Ivanu je zdravlje narušeno.Poznajem tvoju dušu. → poznajem ti dušu.
uz prijelazne glagole koji znače fizički dodir ili percepciju:
Mislio sam na njezinu kosu. → Mislio sam joj na kosu. Sjetio sam se Aninih očiju. → Sjetio sam se Ani očiju.
25
Posvojnost u ruskom jeziku
26
Izražava se:
1. Posvojnim genitivom
2. Posvojnom i povratno-posvojnom zamjenicom
3. Posvojnim pridjevom
27
Posvojni genitiv Najčešće korišteni oblik posesivnosti u ruskom
jeziku На столе лежит книга брата.Na stolu leži bratova knjiga.
Na B/K/S se gotovo uvijek prevodi posvojnim pridjevom
28
Posvojni pridjev Označavaju pripadnost određenome licu ili životinji братова книга – bratova knjiga – братова книга
Sufiksi:-ов (-ев), npr. братов – bratov – братов-ин (-ын), npr. мамин – majčin – мамин -нин, npr. братнин – bratov – братов-н-, npr. gочерний – kćerin, kćerinski – ќеркин-ин-, npr. мышиный – mišji – глувчест-ий (-ья, -ье), npr. коровий – kravlji – кравји-ск-, npr. ленинский – Lenjinov
29
Sufiksi -ов, -ев, -ин, -нин
Označuju individualnu pripadnost, odnosno pokazuju da nešto pripada nekome.
Tvore se od imenica koje označavaju živo (u rijetkim slučajevima i od onih za neživo).
сестрина книга
30
Slično kao i u B/K/S sufiksi -ов, -ев, -ин, -ск- te posvojni genitiv mogu imati i različita značenja.
gом отца – отцов gом – отцовский домdom (moga) oca – očev dom – očinski domgом на татко ми – татков gом – татковски gом
Mogu se i razilaziti.соломоново решение – solomonsko rješenje
31
Upotreba
Obiteljski odnosiбабушкин – bakin – бабин
HipokoristiciСашин (Sašin), Верин (Verin), Машин (Mašin)
Krilaticeахиллецова пяата (Ahilova peta)
32
Sufiks -ск-, -еск
Izražavaju pripadnost i svojstvo (ako su tvoreni od imena i prezimena).
Na B/K/S se prevode dvojako, pomoću sufiksa -ov. -ev, -in ili -sk-.
пушкинский – Puškinov i puškinskiгорьковский – Gorkovljev i gorkovljevski
33
Ostali sufiksi Pridjevi na -ий, -ья, -ье izražavaju grupnu pripadnost;
jednako se upotrebljavaju i u B/K/S. Птичий слеg – ptičji trag Pridjevi na -овый i -иный također izražavaju grupnu
pripadnost, no prevode se različito.слоновый – (слоновая костъ – slonovača) Pridjevi na -нин se tvore od imenica koje označuju
srodnike, prevode se sufiksom -ov: братнин – bratov
34
Posvojna i povratno-posvojna zamjenica
Posvojne zamjenice Ukazuju na to kome nešto pripada i odgovaraju na
pitanja: чей? чъя? чъе? чъи?
мой, твой, его, ее, наш, ваш, их
Povratno posvojna zamjenica
свой, своя, свое
35
Zamjenice его i ее (njegov, njezin) nemaju promjenu. U množini dolaze samo u obliku их (njegovi, njegove,
njegova). Nikad ne dobivaju inicijalno -н, koje je karakteristično
za B/K/S i za makedonski jezik. Podrijetlom su oblici genitiva lične zamjenice za treće
lice.
Мы идем к его брату. – Idemo njegovom bratu.Ето их книги. – Ovo su njihove knjige.
36
Rod se u množini ne razlikuje
преgметы (Ovo su naši predmeti.)Ето наши места (Ovo su naša mjesta.)
книги (Ovo su naše knjige.)
37
Posesivnost u makedonskom jeziku
38
Izražava se
1. prijedlozima2. zamjeničnim strukturama, 3. posvojnim pridjevima.
39
Prijedlozi
Prijedlog на
Zauzima primarno mjestu u izražavanju posvojnosti. Izražava pripadnost (genitiv) i posvojnost u dativu
Pripadnostкуќата на татко ми – očeva kuća – gом отца
DativМу gавам кнјига на ученикот Dajem knjigu učeniku Я даю книгу студенту
40
Prijedlog оg Isto značenje kao i prijedlog на.
Книгата оg Ана – Anina knjiga – Книга Аны
Prijedlozi со i без
лицето со брчки – lice sa brkovima – lицо с усамикафе без шеќер – kava без šećerа – кофе без сахара
41
Zamjeničke strukture
a. Posvojne zamjeniceb. Povratno-posvojna zamjenica својc. Kratke dativno-posvojne forme
42
Posvojne zamjenice
Makedonski jezik:
Dodavanje člana:Мојата куќа – moja kuća – мой gом
јас мој моја мое моити твој твоја твое твоитој негов негова негово неговитаа нејзин нејзина нејзино нејзинитоа негов негова негово неговиние наш наша наше нашивие ваш ваша ваше вашитие нивни нивна нивно нивни
43
Povratno-posvojna zamjenica свој
Označuju da objekat pripada subjektu – свој, своја, свое, свои.
Dodavanje članaСакам својот син. Volim svog sina. Я люблю своего сына
Сакам својата ќерка. Volim svoju kćer. Я люблю свою дочь
44
Kratka zamjenska forma Upotrabljava se samo sa imenicama koje
označuju uski krug obitelji. Imenice u jedini i bez člana
баба ми – moja baka – мояо бабушкамаж ми – moj muž – мой мужмајка ми – moja majka – моя матьсвекор ми – moj svekar – мой тесть
45
Upotreba se proširila i na imenice koje označuju bliskostgругар ми – moj prijatelj – мой другgругарка ми – moja prijateljica – моя подруга
Кod mlađe generacije se koristi i:gечко ми – moj dečko – мой пареньgевојка ми – moja djevojka – моя девушка
Posesivnost se može izraziti i refleksivnom dativnom klitikom си.
Мајка си ја сакам. – Ona voli svoju majku. – Она любит свою мать.
46
Posvojni pridjevi
Sufiksi
-ски/-шки/-чки (najproduktivniji) -ов/-ев-ин/-ји
47
Semantika:
Kvalitativno značenje gетски глас – dječji glas – детский голос Pripadnost gеgова куќа – djedova kuća - дом дедушки Namjenagетска соба – dječja soba – детская комната Porijeklo преспанско јаболко – prespanska jabuka – преспанское яблоко Relacija dio-cjelina планински врв – planinski vrh – вершина горы Temporalnost утринско кафе – jutarnja kava – утренний кофе
48
Literatura
Matasović 2002: Matasović Ranko. Otuđiva i neotuđiva posvojnost u hrvatskome jeziku. Zagreb.
Mićanović 2000: Mićanović Krešimir. Posvojni pridjev i izražavanje posvojnosti. Zagreb.
Mićanović 2000: Mićanović Krešimir. Posvojnost. Zagreb. Tošović 1988: Tošović Branko. Ruska gramatika u poređenju
sa srpskohrvatskom. Glasovi, oblici, rečenica. Sarajevo. Тасебска 2009: Тасевска Роза. Макеgонски цо мака. Скопје. Тоска 2009: Тоска Ваљбона. Основни класификации на
посесивните именски синтагми бо албанскиот и бо макеgонскиот јазик. Ин: Каранфиловски Максим (ур.). Гоgишен зборник. Скопје. С. 153–168.
49
Hvala na pažnji