8/18/2019 Gast Kult 01
1/11
10/16/20
UNIVERZITET U NOVOM SADUPRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTETDEPARTMAN ZA GEOGRAFIJU, TURIZAM I HOTELIJERSTVO
GASTRONOMSKAGASTRONOMSKA
KULTURAKULTURA II TRADICIJATRADICIJA-predavanje-
2015/2016
profesor: dr Bojana Kalenjuk, docent
GASTRONOMSKA KULTURA
8/18/2019 Gast Kult 01
2/11
10/16/20
RAZVOJ GASTRONOMIJE
DEFINICIJA:
,,Gastronomija je nauka č iji je predmet izuč avanja
hrana, ona se bavi poznavanjem namirnica,
njihovom mehani č kom i toplotnom obradom
pri č emu se pristupa nizu operacija i procesa s
ciljem da se od polaznih sirovina napravi
ukusno jelo sa drugač ijim, poželjnijim
svojstvima od onih koje su posedovale
sirovine.”
ISTORIJSKI -
Gastronomija je interdisciplinarna nauka koja se
bavi proizvodnjom, serviranjem i dekoracijom jela koja se neposredno serviraju gostu namestu proizvodno uslužnog procesa.
RAZVOJGASTRONOMIJE
GASTRONOMIJE
GEOGRAFSKI -GEOGRAFIJA
GASTRONOMIJE
ISTORIJSKI RAZVOJ GASTRONOMIJE
Razvoj gastronomije kroz istoriju može se posmatrati kroz tri glavna istorijska talasa:
PRVI TALAS koji je trajao od početka XV do prvih godina XIX veka,hrana je u tom periodu u velikoj meri donošena iz Azije i novog sveta(Severna i Južna Amerika) kako bi se njom trgovalo u Evropi
DRUGI TALAS koji je trajao od XVII do XX veka, kada dolazi dovelikih kretanja ljudi iz Evrope u Ameriku
TREĆI TALAS koji je vezan za tehnološki razvoj, kako jenapredovao protok informacija, promenio se način razmeneinformacija o hrani sa ljudima iz čitavog sveta, globalizacija hraneuticala je na navike ljudi kada je u pitanju ishrana
8/18/2019 Gast Kult 01
3/11
10/16/20
GEOGRAFSKI RAZVOJ GASTRONOMIJE
Tehnike intenzivnih metoda toplotne obradesu se razvijale shodno svojim prirodnimoga s v ma.
PRIMER:
Evropa, Severne Amerika – Azija, Afrika
Zavisno od geografskih i klimatskih odlikaformirale su se kuhinje sa većom ili
odnosu na mesa ili ribe.
Isto tako, razvio se i sistem konzervisanjanamirnica koji je bio prilagođen klimatskimodlikama, poput sušenja, salamurenja ihlađenja.
Svaka geografska disciplina ima određeni uticaj na gastronomiju:
• klimatske zone, temperature, geologije, padavine, prirodne vegetacije, zemljišta ivode
FIZIČKA GEOGRAFIJA
DRUŠTVENA GEOGRAFIJA
• stanovništvo, migracije, gustine naseljenosti, kulture i tradicije
• dijeta, ishrana, zdravlje i bolesti
MEDICINSKA GEOGRAFIJA
• poljoprivreda, zemljoradnja, stočarstvo i proizvodnja hrane
EKONOMSKA GEOGRAFIJA
8/18/2019 Gast Kult 01
4/11
10/16/20
DEFNISANJE KULTURE
DEFINICIJA:
,,Kultura je široko definisana kao vrednosi,uverenja i prakse prihvać ne od strane
č lanova grupe ili zajednice. Kultura je
nau č ena a ne nasleđ ena; prenosi se sa
generacije na generaciju kroz usvajanje
jezika i socijalizaciju u procesu koji se zove
usvajanje kulutre.”
To je kolektivna adaptacija na specifičan skup
Kulturno pripadništvo se definiše etničkompripadnošću.
uslova okruženja.
Kultura nije statično stanje.
Kulutra se menja kroz vreme, od mesta domesta i kao odgovor na društvenudinamiku. [email protected]
Za razliku od nacionalnog porekla koje može da
sadrži brojne etničke grupe, etni
čkapripadnost je društveni identitet povezan sa
zajedničkim obrascima ponašanja,uključujući navike u ishrani, oblačenje, jezik,porodičnu struktura i često verskupripadnost.
PROCES AKULTURACIJE
Kada se ljudi jedne etničke pripadnosti presele u oblast sa drugačijim kulturnim normama,prilagođavanje novom većinskom društvu počinje. Ovaj proces je poznat kao akulturacija, io v a se u nepre nog o azaca pona an a o mogu veoma u n , u naprenazad između tradicionalnih praksi i usvojenih običaja.
Obično prva generacija imigranata ostaje emotivno povezana sa svojom kulturom porekla.
PRIMER:
Azijski Indijci
8/18/2019 Gast Kult 01
5/11
10/16/20
AKULTURACIJA NAVIKA U ISHRANI
Kulturološki zasnovane navike u ishrani su često među poslednjimpraksama koje ljudi menjaju kroz akulturaciju.
Usvajanje novih namirnica se generalno ne razvija stalnom progresiomod tradicionalne ishrane kao ishrani većinske kulture.
Konzumiranje novih namirnca je često nezvisno od tradicionalnih
navika u ishrani (nestašica, cena).
PRIMER:
Irci
Ukusna jela se lako prihvataju, a nepopularna tradicionalna jelamogu biti prva odbačena.
PRIMER:
Meksikanci
KULTROLOŠKE NAVIKE U ISHRANI
Funkcije hrane variraju kulturološki i svaka grupa
kreira kategorizacije koje odražavaju njihove
pr or e e.
PRIMER:
SAD
Druge manje jasne kategorizacije obično koriste pripadnicisvake kulture i povezuju se sa značenjem hrane.
Primeri klasifikacije uključuju:
kulturološke superiorne namirnice; hranu prestiža, obično proteinske namirnice i skupa i retka jela;
hrana za oblikovanje tela, hrana za koju se veruje da utiče na zdravlje, lepotu i blagostanje;
dopadljive magične namirnice, čije osobine kroz asocijaciju boja i oblika su uključene;
namirnice fiziološke grupe;
rezervisane ili zabranjene za grupe sa određenim fiziološkim statusom, kao što je pol,starost ili zdravstveno stranje.
8/18/2019 Gast Kult 01
6/11
10/16/20
Modeli za identifikovanje i razumevanje navika u ishrani različitih kultura od pomoći urazumevanju uloge hrane unutar kulture.
1 • Osnovne i komplementarne namirnice
2 • Priprema i začinjavanje hrane
3 • Raspored obroka
• Utica lobalizacie
4
MODEL OSNOVNIH I KOMPLEMENTARNIH NAMIRNICA
Namirnice izabrane od strane jedne kulture mogu da se grupišu
prema učestalosti potrošnje.
Prošireni koncept osnovnih namirnica navodi da namirnice koje suredovno uključene u ishranu osobe, obično na dnevnoj osnovi, su uosnovi navika u ishrani.
To su obično složeni ugljeni hidrati, kao što je pirinač, pšenica, kukuruz, jam, manioka, taro ili banane.
Namirnice koje se široko ali manje učestalo jedu se zovu sekundarnenamirnice.
Ove namirnice kao što su piletina ili zelena salata ili jabuke, se jedu jednom nedeljno ili i više puta ali ne svakodnevno.
Namirnice koje se jedu samo sporadično se zovu periferne namirnice.
Ove namirnice su karakteristika prefenecija pojedinca u pogledu hrane,a ne kulturološka grupna navika.
8/18/2019 Gast Kult 01
7/11
10/16/20
PRINCIPI ZAČINJAVANJA
Načini na koje se hrana priprema i začinjava su drugi po
važnosti samo za početni izbor sastojaka u razvoju
nav a u s ran .
Svaka tehnika, od pripreme za kuvanje (npr. pranje, ljuštenje,seckanje, potapanje, ispiranje i mariniranje) do toplotneobrade (npr. pečenje, prženje, grilovanje, dinstanje,tostiranje, parenje, ključanje) i konzervisanja (npr. sušenje,konzerviranje, kiseljenje, fermentisanje i zamrzavanje),menja originalni ukus sastojka. Ipak samo lokacija i praksemanipulacije nisu isti u svim kuhinjama. Za o e potrebno danamirnica bude začinjene. Glavni razloga zašto bilje i začini
imaju tako važnu ulogu u navikama u ishrani je prvenstvenoukus.
Začini mogu da se koriste za klasifikaciju kuhinja
kuturološki. Jedinstvene kombinacije začina su tolikoprepoznatljve da malo ljudi pravi grešku u njihovoj upotrebi iprepoznavanju. [email protected]
Neki naširoko prepoznatljivi principi zaćinjavanja.
• garam masala, kari mešavina od korijandera, kima, peskavice, kurkume, crnogbibera, kajena, karanfilića, karomona i ljute paprike
Azijsko-indijski
Francuski• , , ,
• limun, crni luk, beli luk, origano i maslinovo uljeGr čki
• paradajz, beli luk, bosiljak, origano i maslinovo uljeItalijanski
• sofrito začinski sos od arada za crno luka belo luka babura kori anderaPortorikanski
, , , , , ,
kapara, pimenta, annatto semena i masti
• kisela pavlaka, crni luk, mirođija i peršunRuski
Koji još?
8/18/2019 Gast Kult 01
8/11
10/16/20
OBRASCI I CIKLUSI OBROKA
Ljudi u svakoj kulturi imaju najmanje jedan obrok
dnevno.
Struktura obroka i važnosti ela e različita.
PRIMER:
USA
Azija
Francuska
Vijetnam
Pored razmatranja pravilnog redosleda služenja,namirnice moraju akođe da budu odgovaraju e zaobrok ili situaciju.
PRIMER: USA
Jugoistočna Azija
Ko jede obrok je takođe važno. Obrok se često korsiti zadefinisanje granica u međuljudskim [email protected]
Finalni element toga šta čini obrok je veličina
porcije.
PRIMER:
Kina (30 g) – Francuska (90 – 120 g) – SAD(180 – 240 g)...360 g
Američka tradicija je da se počisti tanjir bez obzirakoliko hrane je posluženo dok u drugimkulturama kao u kulutrama sa Bliskog istokasmatra se pristojnim da se ostavi malo hrane natanjiru kako bi se pokazala sitost.
Važnost kada se lavni obroci dešava u.
PRIMER:
Evropa – SAD
Gozbe i postovi.
8/18/2019 Gast Kult 01
9/11
10/16/20
RAZVOJNA PERSPEKTIVA KULTURE HRANE
STRUKTURNAPROMENA PROMENA STRUKTURE HRANE
Globalizacija: lokalne u svetske organizacije Konzumerizam: autohtone u namirnice masovno
Modernizacija: mišići pogon u pogon nagorivo
Komoditizacija: domaći u fabrički proizvodi
Urbanizacija: ruralno u urbano nastanjivanje Delokalizacija: proizvođači u samo potrošačeMigracija: prvobitna u nova okružanja Akulturacija: tradicionalne u usvojene namirnice
INDIVIDUALNE NAVIKE U ISHRANI
Kulturne vrednosti, uverenja i prakse su običnotoliko ukorenjene da su nevidljive usva o nevnom vo u po e nca. va aosoba živi unutar svoje kulture, nesvesnauticaja koje ta kulutra vrši na navike uishrani.
Izbori namirnica se obično donose prema tomešta je dosutpno, što je prihvatljivo i šta sepreferira: dijetetski domen određendostupnošču i šta svaka osoba smatra
.
Lična preferencija se najčešće razmatra sva
više aspekata, kao što su ukus, trošak,
udobnost, samoizražavanje,
blagostanje i [email protected]
8/18/2019 Gast Kult 01
10/11
10/16/20
DOSTUPNOST HRANE
Osoba može da bira namirnice samo koje su joj
dostupne.
Lokalna ekološka razmatranja, kao što su vremenski,zemljišni i vodeni uslovi; geografske karakteristike,autohtona vegetacija, prirodna životinjskapopulacija i ljudska manipulaija ovim resursima krozkultivaciju biljaka i pripitomljavanje životinja,određuju zalihe hrane na fundamentalnom nivou.
PRIMER:
Pirinač
Političko, ekonomsko i društveno upravljanje hranom nalokalnom nivou je obično usmereno ka osiguranjupouzdanog i pristupačnog izvora ishrane.
VRSTE GASTRONOMSKIH PROIZVODA
DOMAĆA JELA
• Domaća jela su nastala u pojedinim domaćinstvima ilipredstavljaju specijalitete određenog restorana ili suprepoznatljiva u jednom gradu, a napravljena su od autentičnihlokalnih namirnica.
NACIONALNA JELA
• Nacionalna jela predstavljaju skupove regionalnih jela koja suse ustalila na širokoj teritoriji jedne zemlje.
INTERNACIONALNA JELA
• Internacionalna jela su već afirmisana jela raznih svetskihkuhinja koja su prihvaćena širom sveta.
8/18/2019 Gast Kult 01
11/11
10/16/20
PITANJA
1. Koja tri istorijska talasa se ističu u razvoju gastronomije?
2. Na ko i način e eo rafi a uticala na formiran e astronomie?
3. Kroz koje geografke discipline se može posmatrati gastronomije?
4. Objasnite odnos akulturacije i navika u ishrani.
5. Kako se mogu posmatrati kulturološke navike u ishrani?
6. Koji principi začinjavanja su zastupljeni u pojedinim oblastima?
7. Koje navike u obedovanju su ustaljene kod pojedinih naroda?
8. Navedite razvojne perspektive kulture hrane.
9. Objasnite odnos kulture, individualnih navika u ishrani i dostupnosti hrane.
10. Kako se dele jela prema poreklu recepture?
UNIVERZITET U NOVOM SADU
PRIRODNO-MATEMATIČ
KI FAKULTETDEPARTMAN ZA GEOGRAFIJU, TURIZAM I HOTELIJERSTVO
GASTRONOMSKAGASTRONOMSKA
KULTURAKULTURA II TRADICIJATRADICIJA2015/2016
profesor: dr Bojana Kalenjuk, docent