Zz1-2.2009

D 2384 E - 1,50E - SIJEČANJ-VELJAČA/JANUAR-FEBRUAR 2009 - BR./NR.1-2 (291)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Pola stoljeća HKZ Stuttgart (1958.—2008.)

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:P. Josip Bebić

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:P. Josip Bebić, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout:Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:Spengler’s Druckwerkstatt GmbH

64572 Büttelborn

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: e 16,-za ostale europske zemlje: e 22,-za prekomorske zemlje: e 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter Sparkasse

Zadnja stranica: Kip Krista Kralja

u Lisabonu;snimio: A. Polegubić;

D 2384 E - 1,50€ - SIJEČANJ-VELJAČA/JANUAR-FEBRUAR 2009 - BR./NR.1-2 (291)

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Pola stoljeća HKZ Stuttgart (1958.—2008.)

Naslovnica: Detalj s proslave 50. obljetnice

HKZ Stuttgart;snimio: A. Polegubić

AKTUALNO

lebendige gemeinde

KARDINAL VINKO PULJIĆ U NJEMAČKOJ

Ne zaboravite svoje korijene

VVrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić boravio je u Njemačkoj od sri-jede 14. do nedjelje 18. siječnja na poziv župnika njemačke župe sv. Kon-rada u Offenbachu na Majni dr. Petra Čalića. Svečano dvojezično misno

slavlje za njemačke i hrvatske vjernike predvodio je kardinal Puljić u nedjelju 18.siječnja u punoj crkvi sv. Konrada u koncelebraciji s vlč. Čalićem i voditeljemHrvatske katoličke misije (HKM) Offenbach fra Mladenom Marićem.

Kardinala Pulji-ća i sve okupljenena početku je poz-dravo vlč. Čalić ko-ji je istaknuo kakose kardinal Puljić ti-jekom tih dana sa-stao s članovimaLions klubova u Of-fenbachu koji sumu predali ček od5000 eura za pro-jekt „Škole za Eu-ropu“, s članovimapastoralnih vijećažupe sv. Konrada iHKM Offenbach tebiskupom Mainzakardinalom KarlomLehmannom i biskupom Limburga Franzom-Peterom Tebartz-van Elst.

Kardinal Puljić se u uvodnoj riječi dvojezično obratio njemačkim i hrvatskimvjernicima. Pritom je hrvatskim vjernicima poručio kako im nosi srdačne pozdravei zagrljaje njihova rodnog kraja i zavičaja. „U Crkvi smo svi kod kuće bez ob-zira kojim jezikom govorimo. Svi smo od istog Boga Oca, od istog Brata IsusaKrista.“

U propovijedi je obraćajući se hrvatskim vjernicima između ostalog kazao:„Svi vi doživljavate hod traženja, to vas je i dovelo u ovu zemlju. Tražimo si-gurnost. Najčešće mislimo da je to u materijalnom stjecanju ili u nekom presti-žu. Vidimo da je taj materijalni prestiž koji je svijet vodio u zaradu, potrošnju,doveo u krizu. Nakon toga ljudi se nalaze u strahu što će biti sutra. Životna si-gurnost nije u imati, potrošnji, već dublje. Životna sigurnost je doživjeti Isusa usvome životu i to kao Učitelja, Janje Božje, kao Mesiju. To je naša sigurnost. Akočovjek nađe Isusa i smogne snage s njim boraviti, sve će se drugo dati. Mi smopošli drukčije. Mi se više oslanjamo na materijalno, a onda smo strašno žalosništo nam je duša prazna. Ni jedna materijalna stvar ne može ispuniti dušu, ne mo-že donijeti u srcu zadovoljstvo. Bogatstvo je znati biti zadovoljan s malim i do -živjeti u tome malenome Božju veličinu. Tada čovjek doživljava i svoju veličinu.Zato moj boravak među vama neka bude hrabrenje vjere u kojoj ste nikli i kojuste ponijeli u ovaj svijet. Živite je, svjedočite je! Još nešto: ne zaboravite svoje ko-rijene odakle ste nikli. Učite svoju djecu da vaši korijeni nisu repa bez korijena.Pričajte im gdje ste nikli, gdje ste rasli, ali ne nametljivo već s ljubavlju. Ne za-boravite i one stare i bolesne koji čeznu vidjeti svoju unučad i djecu. Pitam se za-što smo zaboravili četvrtu zapovijed. Ne smijemo zaboraviti ni grobove svojihpredaka”, kazao je kardinal Puljić potaknuvši Hrvate neka budu veleposlanicisvoga naroda i vjere otaca živeći s drugima u ovoj zemlji. „Budite na ponos, ane na sramotu!“ Također je sve potaknuo na molitvu i rad oko duhovnih zvanja.

Milodari su bili namijenjeni Vrhbosanskoj nadbiskupiji, a predale su ih kar-dinalu Puljiću u ime župe sv. Konrada Annegret Förtsch i HKM Offenbach An-ka Svetić. Misno slavlje na orguljama pratili su dr. Josip Lucić i Christoph Mai-er. Nakon misnog slavlja svi su pozvani na susret i druženje u obližnju Grad -sku dvoranu.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

Milodare kardinalu Puljiću u ime hrvatskih i njemačkih vjernika pre-dale su Annegret Förtsch i Anka Svetić

Sve je u Božjoj ruci

NNalazimo se na početku još jed-ne godine Gospodnje. Vjeru-

jem da su mnogi ušli u novu godinupod znakom križa i u ime Gospo -dnje i tako je prihvatili kao godinuGospodnju. Tko u ime Božje prih-vaća budućnost, može biti siguranda će mu dani i sva događanja unjima biti na spasenje i posvećenje.

Nadam se da smo poslali svojelijepe želje prijateljima, rodbini iradnim kolegama. Tko prima bla-goslov, treba ga dalje davati, jertko blagosliva druge i upućuje Bo-gu za njih molitve, postaje Božja„duhovna središnjica” na zemlji.Isus krist želi svoju Božansku puninuizlijevati na nas, posebno u DuhuSvetome, u blagoslovu koji nam jeOn darovao zajedno sa svojimOcem. Mi ne znamo i dobro je dane znamo, što nas sve u ovoj godi-ni čeka, kakva će nam ona biti, aliako bi se u njoj ispunile novogodi-šnje želje koje smo mi jedni drugi-ma izrekli usmeno ili zaželjeli pis-

ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2009 3

Globalna solidarnost

„U sadašnjem globalnom svijetu sve je očiglednije da se mir gradisamo ako se svima zajamči mogućnost razboritog rasta”, kazao jePapa.

DDa bi se upravljalo globalizaci-jom, potrebna je snažna glo-

balna solidarnost između bogatihzemalja i siromašnih zemalja, kao iunutar pojedinih zemalja premda subogate. Potreban je „zajednički eti-čki kodeks“, čije norme neće imatisamo konvencionalno obilježje, većće biti ukorijenjene u naravni zakonšto ga je Stvoritelj upisao u savjestsvakoga ljudskog bića, kazao je pa-pa Benedikt XVI. u svojoj poruci zaSvjetski dan mira koji se slavio 1. si-ječnja.

Bez toga „zajedničkog etičkogkodeksa”, o kojem govori Papa, ne-će biti moguće upravljati globaliz-mom. Bez solidarnosti neće biti mo-guće uspostaviti socijalnu ravnotežu.Bez svega toga neće biti mogućeuspostaviti tako željeni mir. StogaPapa dodaje kako nedavna krizapokazuje da je novčano djelovanjeponekad vođeno logikama koje supotpuno okrenute sebi samima i li-šene dugoročnoga razmišljanja oopćem dobru. Solidarnost, upuće-

nost jednih na druge nije samo krš-ćanska vrijednost, već bi to trebalobiti opće pravilo kojeg bi se svi tre-bali pridržavati. Od kršćana se utom smislu ljubavi prema Bogu i bli-žnjemu, dakako, jako puno očekuje.

A što svijet očekuje od novogaameričkog predsjednika Baraka Oba -me? Belgijski primas kardinal God-fried Danneels upozorio je da svijetima od njega prevelika očekivanja.„Još nisam vidio da se u nekog čov-jeka ulaže toliko nade i očekivanja”,kazao je kardinal istaknuvši kakoObama nije Mesija dodajući da ćeteško ostvariti očekivanja u tako slo-ženoj situaciji. No, ipak je nešto va-žno pokrenuto. Od vjerovanja snazioružja prilazi se snazi uvjerenja, ato je već dobar korak u traženju mir-nog rješenja. Početak nove godineposebna je prigoda za mirovna na-stojanja kako je to Papa istaknuo:„U sadašnjem globalnom svijetu sveje očiglednije da se mir gradi samoako se svima zajamči mogućnostrazboritog rasta.” Urednik

� INTERVJU: Mr. Z. Lučić-Vrhovac

IZ CRKVE U SVIJETU:Globalizirani svijet treba zajednički etički kodeksPoruka pape Benedikta XVI. za Svijet -ski dan mira - 1. siječnja 2009.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

SVIJET MLADIH - JUGENDWELT:Kršćanske vrednote za mlade. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

FENOMENI RELIGIOZNOSTI:Psihički fenomeni religioznostiIstinska molitva uključuje tri bitna dijela:traženje i pronalaženje sebe, svijest oBožjoj blizini i prisutnosti, te time izaz-vani molitveni osjećaji, misli i riječi.. . . . . . . . . . . . . . . . 10—11

DÜSSELDORF:Svečano zaključen niz „Biblia Slavi-ca“. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

DJEČJI KUTAK. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:P. Josip Bebić: Alles in Gottes Hand A. Tomljanović-Brkić: Ein neues Jahrhat begonnen. . . . . . . . . . . . . . . . 13--15

Kontakti s drugim ljudima obogaćuju

� PAVAO I NJEGOVA PORUKA:

Pavlova inicijacija

Ne zaboravitesvoje korijene

� KARDINAL PULJIĆ U NJEMAČKOJ

str. 12

str. 6

Iz delegatovog Duhovnog poticaja

meno, bila bi ona u pravom smisluGospodnja godina; puna mira, lju-bavi, topline, dobrote, radosti,zdravlja, uspjeha na poslu. Dakle,bila bi ova godina zacijelo sretna iblagoslovljena. Svaka osoba kojaželi služiti Bogu i koja vjeruje da sviblagoslovi dolaze od Boga, svjesnaje da je ovisna o Bogu i njegovojvolji. Usprkos raznim financijskim,ekonomskim i moralnim krizama,usprkos crnim i negativnim progno-zama što nam se nude, ipak vjeru-jemo, da su vrijeme, naš život i radu Božjoj ruci i da Bog piše po kri-vim crtama pravo. I ne samo to.Bog pravedne blagoslivlja i dobro-tom ih svojom kao štitom zaklanja.Neka Bog nosi sve nas kroz 2009.godinu. I u tom smislu želim, dragičitatelji i čitateljice, da svi i sve va-še bude u ovoj godini sretno i bla-goslovljeno i da vam Bog dade usvakom trenutku onoliko snage i mi-losti koliko vam je potrebno za izvr -šavanje Božjega plana u svijetu.

Vaš fra Josip Bebić, delegat

Cijenjene čitateljice i čitatelji!

str. 2

U OVOM BROJU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 1-2/2009

KKao i na početku svake godine,papa Benedikt XVI. svima jeuputio svoju poruku za Svjetski

dan mira što se slavi 1. siječnja2009. Blagopokojni papa Ivan PavaoII., navodi riječi svoga prethodnikaBenedikt XVI., u svojoj je poruci u istojprigodi 1993. godine istaknuo nega-tivne posljedice što ih za mir ima si-romaštvo cijelih naroda. Siromaštvo ječesto među onim čimbenicima koji po-tiču ili otežavaju i oružane sukobe. Aoni, pak, pojačavaju tragična stanjasiromaštva. Danas u uvjetima krajnje-ga siromaštva žive cijeli narodi umnogim državama. Sve je očitija ne-jednakost između bogatih i siromaš-nih, pa i u ekonomski razvijenim dr -žavama.

Globalizacija i „moralnanerazvijenost“

Prema riječima Svetoga Oca, suz-bijati siromaštvo znači pozorno pro-matrati složene pojave globalizacije.U tom promatranju važno je voditi ra-čuna o rezultatima istraživanja o siro-maštvu brojnih ekonomista i sociolo-ga. „Podsjećanje na globalizacijuipak bi moralo poprimiti i duhovno imoralno značenje“, ističe BenediktXVI. „Kada bi siromaštvo bilo samomaterijalno, društvene znanosti — kojenam pomažu u mjerenju pojava na te-melju podataka koji su nadasve kvan-titativne vrste — bile bi dovoljne za tu-mačenje njegovih glavnih značajki.No, znamo da postoje nematerijalnasiromaštva koja nisu izravna i auto-matska posljedica materijalnih osku-dica. Na primjer, u bogatim i nap-rednim društvima postoje pojave mar-ginalizacije, siromaštva u odnosima,moralnoga i duhovnoga siromaštva:riječ je o osobama koje su dezorijen-tirane u nutrini, koje proživljavaju ne-ki oblik nelagode unatoč ekonom -skom blagostanju. S jedne strane mis-lim na ono što se naziva 'moralna ne-razvijenost', a s druge na negativneposljedice 'pretjeranog razvoja'“, za-pisao je Sveti Otac.

Siromaštvo i moralne implikacije

„Siromaštvo se često povezuje -kao da mu je on uzrok — s demograf -

skim razvojem. Zbog toga su na djelukampanje za smanjenje broja rođe -nja, koje se vode na međunarodnoj ra-zini pa i s metodama koje ne poštujuniti dostojanstvo žene niti pravo su-pružnika da odgovorno odluče o bro-ju djece a često, što je još teža stvar,ne poštuju niti pravo na život. Unište -nje milijuna nerođene djece, u imeborbe protiv siromaštva, zapravopredstavlja uklanjanje najsiromašnijihmeđu ljudskim bićima. Nasuprot tomeostaje činjenica da je 1981. godineoko 40% svjetskoga pučanstva biloispod praga apsolutnoga siromaštva,dok je danas taj postotak znatnosmanjen, a iz siromaštva su se izvuklioni narodi koje, među ostalim, obilje-žava osjetan demografski prirast.Upravo naveden podatak pokazuje dabi bilo dovoljno privrednih sredstavaza rješavanje problema siromaštva,pa i uz rast broja stanovnika.“ „Drugimriječima — poručuje Papa — stanovni-štvo se sve više potvrđuje kao bogat -stvo a ne kao čimbenik siromaštva“.

Posebnu zabrinutost kod Benedik-ta XVI. osim siromaštva pobuđuju pan-demijske bolesti: malarija, tuberkulo-za i sida. Te bolesti teško pogađajupojedine države i negativno utječu nanjihovo stanje. I dok postoje i pošteninačini liječenja tih teških bolesti, mno-ge su države izložene utjecajima onihkoji im pomažu, te se od njih tražiprovođenje politika protivnih životu.Osobito je „teško suzbiti sidu, drama-tičan uzrok siromaštva, ako se ne su-oči s moralnim problemima s kojimaje povezano širenje virusa.“

Manje oružja — manje siromaštva

„Treće područje koje je predmetpozornosti u programima borbe pro-tiv siromaštva, a koje pokazuje njezi-nu unutarnju moralnu dimenziju, siro-maštvo je djece, a četvrto područje„koje s moralnoga stajališta zavređu-je posebnu pozornost“ odnos je iz-među razoružanja i razvoja. Sadaš -nja razina globalnoga vojnog troškapobuđuje zabrinutost, napisao je Pa-pa i podsjetio države da se morajudržati Povelje Ujedinjenih naroda ipromicati mir u svijetu. Peto područjekoje se odnosi na borbu protiv mate-rijalnoga siromaštva tiče se sadašnje

prehrambene krize koja u opasnostdovodi zadovoljavanje osnovnih pot -reba. Sama pak „neishranjenost mo-že prouzrokovati i teške psihofizičkeštete stanovništvima, lišavajući mnogeosobe potrebnih snaga da se bez po-sebnih pomoći izvuku iz svoga stanjasiromaštva.“

Svijet treba globalnu solidarnost

U drugome dijelu svoje poruke —od brojeva 8 do 14 — Sveti Otac nu-di konkretna rješenja za nagomilaneprobleme na područjima koja je na-brojio. „Jedan od najboljih putova zaizgradnju mira globalizacija je nami-jenjena interesima velike ljudske obi -telji. No, da bi se upravljalo globali-zacijom potrebna je snažna globalnasolidarnost između bogatih zemalja isiromašnih zemalja, kao i unutar po-jedinih zemalja premda su bogate.Potreban je 'zajednički etički kodeks',čije norme neće imati samo konven-cionalno obilježje, već će biti ukori-jenjene u naravni zakon što ga jeStvoritelj upisao u savjest svakogaljudskog bića (usp. Rim 2,14-15).“

Među rješenjima je i pozitivno in-tegriranje gospodarstava, pošteni od-nosi u međunarodnoj trgovini i finan-cijskim transakcijama, piše Papa i os -vr će se na sadašnju krizu: „I nedavnakriza pokazuje da je novčano djelo-vanje ponekad vođeno logikama ko-je su potpuno okrenute sebi samima ilišene dugoročnoga razmišljanja oopćem dobru.“

Iz svega toga proistječe da borbaprotiv siromaštva zahtijeva suradnjukako na gospodarskom tako i na prav-nome planu cijele međunarodne za-jednice. Povijest ekonomskog razvojaXX. stoljeća uči da su dobre razvojnepolitike povjerene odgovornosti ljudi istvaranju pozitivnih sinergija izmeđutržišta, civilnoga društva i država. Ci-vilno društvo na poseban način zado-biva ključnu ulogu u svakome razvoj-nom procesu, jer je razvoj u biti kul-turna pojava a kultura nastaje i razvi-ja se na mjestima civilnoga prostora,napisao je Benedikt XVI. i u zaključkuporuke pojasnio: „U sadašnjem glo-balnom svijetu sve je očiglednije da semir gradi samo ako se svima zajamčimogućnost razboritog rasta.“ M. K.

Poruka pape Benedikta XVI. za Svjetski dan mira — 1. siječnja 2009.

Globalizirani svijet treba zajednički etički kodeks

IZ CRKVE U SVIJETU

KKatolički bogoslovni fakultet Sveu-čilišta u Zagrebu od 27. do 29.siječnja organizirao je 49. teo-

loško-pastoralni tjedan o temi „Krš -ćanska inicijacija — Nova značenja ipastoralne perspektive”. Na dobropos jećenim predavanjima u sjemeniš-noj dvorani na Šalati o kršćanskoj ini -cijaciji govorilo se s različitih stajališ-ta. Tako je bilo riječi o temi „Genea-logija vjerničkog subjekta. Kršćanskainicijacija u svjetlu antropologije”, za-tim „Inicijacija i dimen-zija pripadnosti”. U du-hu Pavlove teologijegovorilo se o temi„Uronjenost u Krista” te„Sequentia sacramen-torum — Problematikaredoslijeda sakramena-ta inicijacije”. Drugogdana predavanja su bi-la o temama: „Inicija-cijska dinamika u litur-giji krštenja”, „Euhari-stija — vrhunac u pristu-pu, trajnost u življenju inicijacije”, „Sa-kramenti nadgradnje u svjetlu inicija-cije”, te „Katehetskom inicijacijskom iti-nerariju”. Posljednjeg dana održanasu predavanja o temi „Inicijacijaodraslih — model pastorala u župnojzajednici” i „Trinitarno-teo loško pro-mišljanje kršćanske inicijacije. Inicija-cija između teologije i pas torala”.

O Temeljnom ugovoru između BiH i Svete Stolice

Apostolski nuncij u Bosni i Herce-govini nadbiskup Alessandro D'Erricoi zamjenica ministra odbrane Bosne iHercegovine Marina Pendeš susreli suse 19. siječnja u prostorijama Minis -tarstva odbrane BiH. Na susretu susudjelovali i tajnik Apostolske nunci-jature mons. Waldemar StanislavSommertag i dr. don Tomo Vukšić,profesor na Vrhbosanskoj katoličkojteologiji. Tijekom sastanka razmatra-na su pitanja provedbe Temeljnogugovora između Bosne i Hercegovinei Svete Stolice koji je ratificiran proš-le godine.

Molitvena osmina za jedinstvo krš-ćana održana je diljem Hrvatske i

Bosne i Hercegovine od 18. do 25. si-ječnja.

Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić primio je u utorak 13.siječnja u Nadbiskupskome dvoru uZagrebu poljskog veleposlanika u Re-publici Hrvatskoj Wiesława Tarku.Bio je to nastupni posjet veleposlani-ka Tarka. Istoga dana kardinal Bo -zanić primio je Sergeja Morsana,predsjednika Hrvatskoga diplomats-kog kluba. Sergej Morsan je i član

Foruma hrvatske sloge te utemeljiteljHrvatsko-hispanskog društva.

Četiri desetljeća misije uLjubljani

Na blagdan Krštenja Gospodino-voga u Hrvatskoj katoličkoj misiji uLjubljani bila je završna svečanost bo-žićnih dana hrvatskih katolika u Ljub -ljani i Sloveniji. Istodobno proslavlje-na je 40. obljetnica redovitoga ned-jeljnog i blagdanskog slavljenja miseu Ljubljani na hrvatskom jeziku. Sve -čano misno slavlje predvodio je mons.dr. Marin Srakić, đakovačko-osječkinadbiskup metropolit i predsjednikHBK-a, a tom je prigodom bila pred-stavljena knjiga fra Marka Prpe, ute-meljitelja i voditelja ljubljanske misije,pod naslovom „Hrvatske katoličke mi-sije u Sloveniji”.

Biskupi Splitske metropolije odr -žali su svoju sjednicu u petak 16. si-ječnja na kojoj su razgovarali o svo-jim pastoralnim programima za2009. godinu unutar pojedinih bisku-pija i cijele metropolije.

�akovačko-osječkom nadbiskupu,metropolitu i predsjedniku Hrvatske bi-

s kupske konferencije mons. MarinuSrakiću uručen je „Veliki pečat Osje-čko-baranjske županije” zbog zapa-ženog doprinosa razvitku i općem na-p retku te promicanju položaja i ugle-da Osječko-baranjske županije.

Tito je odgovoran za Bleiburg

O temi „Bleiburg i križni put” uZagrebu 14. siječnja govorila je riječ -ka znanstvenica Martina Grahek-Ra-vančić s Hrvatskog instituta za povi-jest. U kontekstu odgovornosti za po-činjene zločine spomenuta je pozna-ta Titova naredba od 13. svibnja1945. da se spriječi ubijanje zarob -ljenika. No, ona je pisana ručno i ne-ma vlastoručnoga Titova potpisa, pase čini da je napisana u cilju oprav-danja zločina za koje je on sigurnoznao zbog stroge piramide vlasti isvakodnevne komunikacije s vojnimzapovjednicima. Znanstvenica Gra-hek-Ravančić obranila je magistarskirad na Filozofskom fakultetu u Zagre-bu pod naslovom „Bleiburg i 'križniput' u historiografiji, publicistici i me-moarskoj literaturi”, a kao znanstveninovak radi na projektu Hrvatskog in-stituta za povijest „Žrtve Drugogasvjetskog rata i poraća”.

Na katehetskoj zimskoj školi kojaje završena u subotu 10. siječnja sud-jelovalo je oko 650 vjeroučitelja. S te-mom „Procesi učenja i vrednovanja uvjeronaučnoj nastavi” vjeroučitelji sudali više korisnih prijedloga za po-boljšanje organiziranja i rada kate-hetske zimske škole.

Urednikom programa Religijskekulture na Hrvatskoj televiziji od 1. ožu j ka bit će Mario Raguž umjesto dr.o. Tončija Trstenjaka koji odlazi u mi-rovinu. Mario Raguž je novinar, pisaci urednik. Rođen je 1969. godine uStocu. Magistar je ekonomskih zna-nosti. Dragovoljac je Domovinskog ra-ta i otac troje djece.

U Franjevačkom samostanu na Bis -triku u Sarajevu u 72. godini života usrijedu 14. siječnja preminuo je ugled-ni franjevac, dugogodišnji provincijalFranjevačke provincije Bosna Srebre-na fra Petar Anđelović. A.O.

Usavršavanje i molitva


Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu od 27. do 29. siječnja organi-zirao je 49. teološko-pastoralni tjedan o temi „Kršćanska inicijacija — Nova zna-čenja i pastoralne perspektive”.

U kontekstu odgovornosti za počinjene zlo-čine spomenuta je Titova naredba od 13.svibnja 1945. da se spriječi ubijanje za-robljenika. Ona je pisana ručno i nemavlastoručnoga Titova potpisa, pa se čini daje napisana u cilju opravdanja zločina zakoje je on sigurno znao zbog stroge pira-mide vlasti i svakodnevne komunikacije svojnim zapovjednicima.

IZ CRKVE U DOMOVINI

Bračne i životne krize

Žz: Koji su najčešći problemi zbog ko-jih se ljudi javljaju u Vaše savjetovali-šte?Mr. Lučić-Vrhovac: Najčešće su tobračne krize i životne krize srednjedobi praćene s depresijom, strahovi-ma, agresijom ili psihosomatskim sim -ptomima. Bračni parovi koji se javlja-ju uglavnom su u srednjoj dobi, čestos djecom predškolske ili osnovnoš-kolske dobi, nakon izgradnje kuće ilikupovine stana. Kad je vanjski pritisakpuno veći, kad ljudi grade kuće i sl.,moraju se puno angažirati, a tada po-sebno trpi partnerska veza. Takođerse krize javljaju i zbog gubitka rad-nog mjesta ili zbog bolesti jednog odpartnera. U savjetovalište nam dolazesve češće stariji bračni parovi kad jeobiteljska faza završena, nakon što sudjeca otišla. Prelazak u mirovinu ta-kođer je kritično razdoblje. Dolaze ipojedinci sa svojim osobnim krizamakoje se pokazuju u braku. Radi se okrizi srednje dobi ili prelaska u miro-vinu, koja podjednako zahvaća i že-ne i muškarce. U zadnje vrijeme jesve veći broj muškaraca koji doživlja-vaju veliki pritisak na poslu. Kod me-ne je jedna dosta velika skupina spe-cifično traumatiziranih iz Domovin -skog rata. Generalno, u savjetovalištedolazi i veliki broj migranata jer senudi savjetovalište na više stranih je-zika, između ostalih i na hrvatskom.Migranti nose sa sobom specifičnuskupinu poblema povezanih uz mi-graciju. To su problemi vezani uz gu-

bitak domovine, prilagodbe u novusredinu, jezični problemi, problemi re-guliranja statusa: dozvole boravka,dozvole rada i kulturalnog šoka. Da-kle razlike u načinu onoga života oda-kle su došli i ovoga kojega tu nađu.Tu su još i dvojezični bračni parovi iproblemi koji iz toga proizlaze.

Žz: Na koje načine savjetovalište po-ku šava utjecati da bi se ti problemi rije šili?Mr. Lučić-Vrhovac: Savjetovalište jezapravo mjesto u koje dolaze ljudi ko-ji nisu psihijatrijski bolesni već tražepsihološku pomoć. Važno je istaknutikoja je razlika između savjetovnja ipsihoterapije s obzirom na gledanjena tu problematiku. Terapija polazi odbolesti. Dakle, definira klijenta ili pa-cijenta kao bolesnog. Savjetovalištepolazi od normalne životne krize, ne-čega što spada u normalne životne si-tuacije. Mi pokušavamo sa svakim kli-jentom koji dođe zajedno s njim traži -ti rješenje za njegov problem. To zna-či da se traži od onoga koji dolazi ak-tivnost sudjelovanja u procesu. Već napočetku se pritom javlja problem jer suljudi naučili da dođu liječniku, preda-ju papire i dobiju rješenje. Na taj na-čin se ne pokušava riješiti problemonih koji dođu u savjetovalište, već se,dakle, traži individualno rješenja uznjihovo sudjelovanje. Ono što još po-kušavamo je prevencija. To je ovo štoizmeđu ostalog radim u Hrvatskoj ka-toličkoj zajednici u Sindelfingenu. Da-kle, naše se djelovanje generalno gle -dano može definirati kao djelovanje u

pravcu prevencije i redovnog rada usavjetovalištu.

Važnost dobre komunikacije

Žz: Već sedam godina radite s mla-dim parovima u Hrvatskoj katoličkojzajednici u Sindelfingenu. Veliku važ -nost posvećujete komunikaciji u par -tnerstvu?Mr. Lučić-Vrhovac: Iskustvo i istraživa -nje pokazuju da su sretniji, dugovje -čniji i zadovoljniji parovi koji imajudobru komunikaciju. Tome se polaževelika važnost i na našim seminarimai u našem savjetovalištu. Pritom se ma -nje treniraju različite tehnike, a više seističe da partneri jedni s drugima ra -zgovaraju. To znači da je važno dapartneri otvoreno govore o svom unu -tarnjem svijetu i da aktivno slušaju jed-ni druge. Važno je čuti što je drugi re-kao. Istovremeno je vrlo važno znatina koji način određene stvari formuli-rati. Dok postoje razgovori, postoji ipartnerstvo. Svi moraju naći svoj mo-del, a za to je potrebno pogodno vri-jeme. Za dobru komunikaciju je vrlovažno imati osjećaj za drugoga.

Žz: Postoje li mogućnosti da slične sus-rete održavate i u drugim hrvatskimmisijama i zajednicama u Njemačkoj?Mr. Lučić-Vrhovac: Slični susreti se po -vremeno održavaju i u drugim zajedni-cama. Ja osobno ne mogu ponuditi re-dovno njihovo održavanje jer sam ve -zana uz posao i osobne obveze. Po -vremeno se održavaju seminari, vikendseminari ili seminari priprave za brakna koje sam pozvana.


RAZGOVOR S PSIHOLOGINJOM MR. ZRINKOM LUČIĆ-VRHOVAC IZ BISKUPIJSKOG PSIHOLOŠKOG SAVJETO-VALIŠTA ZA BRAČNA, OBITELJSKA I ŽIVOTNA PITANJA U REUTLINGENU

Kontakti s drugim ljudima obogaćujuMr. Zrinka Lučić-Vrhovac rođena je u Brčkom, Bos-

na i Hercegovina, 1963. godine. U Njemačku jedošla 1991. Psihologiju je završila na Filozofskom fa-kultetu Sveu čilišta u Zagrebu. Udana je i majka je dvo-je djece. Radi u Biskupijskom savjetovalištu za bračna,obi teljska i životna pitanja u Reutlingenu od 1994. Pret hodno je radila na Sveučilištu u Zagrebu. Magistri-rala je s temom „Osobnost nadarenih srednjoškolaca“.Također je radila kao edukator za savjetodavce pricrkvenim savjetovalištima u Hrvatskoj. Trenutno djelu-je i kao docent na Akademiji za bihavioralnu terapijuu Nje mačkoj.

INTERVJU


Žz: Koliko su problemi hrvatskih brač -nih parova slični s problemima drugihparova u biskupiji Rottenburg-Stutt-gart? Mr. Lučić-Vrhovac: Postoje problemikoji su općeniti bez obzira odakle oso-be dolaze, a mi im pristupamo indivi-dualno. Ipak postoje i problemi koji suza hrvatske parove migrante specifi -čni, za razliku od njemačkih parova.Tu se opet mogu razlikovati problemiparova prve, druge, a sada već i trećegeneracije migranata. Parovi iz prvegeneracije su u principu najčešće zao -kupljeni pitanjima što sada na krajuradnog vijeka. Zapravo su čitav radnivijek očekivali da će se prije ili kasnijevratiti kući, u svoju domovinu. Čeka njena taj trenutak se obično protegnuo nadvadeset-trideset godina i sad su suo-čeni s činjenicom da sad kad bi se imogli vratiti, jednostavno više ne želejer su im djeca ovdje, jer su kod kućepostali veći stranci nego ovdje; jer seboje starosti i bolesti u zdravstvenomsustavu koji ne poznaju. Uz te proble-me radi se istovremeno i bilanca je lise ta migracija isplatila ili nije. Najče-šće se vrednuje kroz uspješnost djece.Ako su ona uspjela, i migracija seisplatila. Kod druge generacije su dru-gi problemi, u prvom redu prilagodbena život između dvije kulture. Oni seosjećaju u Njemačkoj kod kuće jer ihje većina tu odrasla. Problem je ipakšto ih ova sredina izvorno ne prihvaća.I tu je njihov problem. Oni to osjećaju.Oni su i jezično daleko više u njemač-kom jeziku nego u materinskom hrvats-kom. Unatoč tome postoji određenaprilično jaka emocionalna veza s do-movinom svojih roditelja. Kod drugegeneracije je zamjetna prilično velikaskupina dvokulturalnih hrvatskih paro-va. Jedan od partnera je odrastao ov -dje, a drugi u domovini. Oni nemajuistu socijalizaciju niti imaju iste pogle-de na život. Nemaju iste vrijednosti isustav koji su izgradili, a sve to čestouzrokuje nesuglasice i nesporazume upartnerstvu. To se vidi često i kod pa-rova koji dolaze na seminare u hrvat -skoj zajednici u Sindelfingenu. Međunjima je u startu bračnog života velikaneravnoteža u pitanju podjele moći,što nije dobro za brak. Naime, jedanje ovdje kod kuće, poznaje jezik, su-stav, najčešće ima ovdje obitelj i pri-jatelje i drugi koji sve to nema. Ako jeonaj koji sve to ima još istovremeno ižena, onda je to osobito otežavajućeza brak. Ako je ta osoba muškarac,onda on ima daleko veću poziciju u

braku. To stvara neravnotežu. Premo-stivo je ako se to registrira. Ako se ig-norira, onda može biti pogubno. U tre-ćoj generaciji ima malo parova, jer sujoš mladi. Najčešće se može očekiva-ti da ulaze u mješovite brakove. Kodnjih je značajniji pad potrebe za kon-taktom zemlje iz koje dolaze nihovidjedovi i bake. Da bi se jezik njego-vao, potrebno je puno truda. Drugageneracija i sama već ima problema sjezikom, pa je manja vjerojatnost daga prenose svojoj djeci jer se punobolje izra žavaju na njemačkom negona hrvatskom jeziku. Osim toga, akodjedovi i bake ostaju ovdje, a njihoviroditelji su ovdje odrasli, onda je kon-takt s domovinom reduciran. Poznatoje da se emocionalne veze ostvarujukroz kontakte s drugim ljudima. Prematome, djeca koja nemaju ili imaju jakomalo kontakta s rodbinom negdjedrugdje, s njima imaju jako slabu emo-cionalnu vezu.

Sklapanjem braka tek započinje partnerstvoŽz: Često ističete kako je brak dugi od-nos udvoje i da ga treba obdržavati?

Mr. Lučić-Vrhovac: Često ističem u se-minarima pripreme za brak da skla-panjem braka tek započinje part-nerstvo i to nije nešto što je statično.To treba svakodnevno njegovati, oso-bito danas kada bračna zajednicapuno duže traje nego što je nekad tra-jala, s obzirom na produženi životnitijek. Osobito i s toga jer su danasspolne uloge pomiješane. Nekada suspolne uloge bile jasno definirane tese znalo koja je uloga muškaraca, akoja žena. Danas to više nije tako jas-no, odnosno, i od jednoga i od dru-goga se očekuje obadvoje. Suvreme-ni bračni parovi ulaze u brak s idejomkako će ravnopravno sve dijeliti. Prak-sa pokazuje, da svi parovi dolaskomprvog djeteta bez obzira koliko su bi-li suvremni, skliznu u tradiocionalnioblik življenja što izaziva velika ra-zočaranja.

Pozitivno usmjeravanjeemocijaŽz: Česta tema bračnih susreta je po-d ručje emocija. Kako emocije isprav-no usmjeriti?Mr. Lučić-Vrhovac: O području emoci-ja se i u tradicionalnim i u suvremenimbrakovima rijetko govori, a pogotovose rijetko pokazuje na pozitivan na -čin. Najčešće se pokazuje u obliku

agresije, ljubomore, u obliku patološ-kog doživljavanja panike ili kroz raz-ne psihosomatske simptome. Čovjeknema dovoljno spremnosti da se vla-stita nesigurnost, briga i strah izrazekao takvi. Istovremeno se pozitivneemocije preskaču kao nešto normalnoo čemu se ne mora govoriti. Ako o os-jećajima ne govorimo, onda ih mora-mo izraziti na neki drugi način jer onejednostavno postoje u nama, a to on-da može biti, kao što je već rečeno,kroz agresiju ili bolest. Dakle, cilj jeimenovati emocije i na taj ih način po-zitivno usmjeriti, osobito kad se radi oslabostima, a to nije nešto što je u suv-remenom svijetu poželjno imati. U bra-čnim zajednicama veliki problempredstavlja i agresija. Ona može bitiverbalna ili fizička, najčešće je praće-na alkoholom i jedna je od najvećihtabu-tema, a javlja se u svim slojevimai kod svih parova. Ono što mislim danije dobro u našoj hrvatskoj kulturijest da postoji velika tolerancija agre-sije prema djeci. Udaranje djece, tvrdise, da je normalna odgojna metoda.Mislim da veliku ulogu mogu imatihrvatske katoličke misije i zajednice uNjemačkoj, koje još uvijek imaju veli-ki ugled među našim ljudima, kako bise pritom djelovalo u pravcu poprav -ljanja djelovanja i razmišljanja. Agre-sija nikada nije rješenje.

Žz: Zamjetno je da na susrete bračnihparova dolaze i njihova djeca?Mr. Lučić-Vrhovac: Vrlo je važno dadolaze sa svojim roditeljima na susre-te. Ona na taj način ostvaruju kontakts hrvatskom zajednicom, a osim krozgledanje uče da njihovi roditelji tako-đer idu u „školu“ u kojoj uče kako ubraku živjeti. Tako se navikavaju daje to pozitivno učenje i da nije sra-mota učiti. Razmjena iskustava s dru-gim parovima i stručnom osobom naj-bolji je način prevencije i rada napartnerskim odnosima. Osobe, kojesu to spremne, imaju mogućnost po-boljšati svoj odnos, a pritom uče i na-čine na koje to mogu ostvariti.

Žz: Za kraj jedno osobno pitanje: štoza vas znači ovakav oblik rada?Mr. Lučić-Vrhovac: U prvom redu činimi zadovoljstvo voditi seminare u mi-siji, jer se i sama na taj način pove-zujem s hrvatskom zajednicom i da-jem svoj doprinos koliko je u mojojmogućnosti. Kontakti s drugim ljudimasve nas obogaćuju.

Razgovarao: Adolf Polegubić


PPedeseta obljetnicaHrvat ske katoličke za-jednice (HKZ) Stuttgart

svečano je proslavljena usubotu 22. studenoga sveč-anim koncertom te u nedjelju23. studenoga euharistijskimslavljem na svetkovinu KristaKralja pod geslom „Vjerni Bo-gu, Crkvi i domovini 1958. —2008.”, koje je predvodio za-grebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić u punoj dvor-ani „Liederhalle” u Stutgartu.

Uz kardinala Bozanića ukoncelebraciji su bili u imebiskupa biskupije Rottenburg-Stuttgartdr. Gebharda Fürsta mons. RudolfHagmann, ravnatelj dušobrižništva zaHrvate u inozemstvu vlč. Ante Kutleša,provincijal Franjevačke provincijePresvetoga Otkupitelja iz Splita dr. fraŽeljko Tolić, voditelj HKZ Stuttgart-Centar fra Nediljko Brečić, voditeljHKZ Stuttgart-Bad Cannstatt fra JureZebić te još 11 redovničkih i bisku-pijskih svećenika.

Misno slavlje započelo je opho-dom kroz dvoranu tijekom koje je no-šen lik Gospe Velikoga hrvatskogkrsnog zavjeta.

Čuvarica pralika Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta

Pozdravnu riječ u ime hrvatskih ka-toličkih zajednica u Stuttgartu: bl. Aloj-

Pola stoljeća Hrvatske katoličke zajednice

zija Stepinca, sv. Martina, sv. NikoleTavelića i sv. Ivana Krstitelja uputio jeo. Brečić. „Danas slavimo 50. obljet-nicu organiziranog dušobrižništva zaHrvate katolike ne samo u Stuttgartunego u cijeloj biskupiji Rottenburg-Stutt-gart. Naša zajednica čuva i štuje pra-lik Gospe Velikoga hrvat skog krs nog

Siromašni — posebnisakrament susretačovjeka s Isusom

Kardinal Josip Bozanić ti-jekom propovijedi prenio ječestitku biskupa Hrvatske bi-skupske konferencije i Bi-skupske konferencije Bosne iHercegovine na čelu s kardi-nalom Vinkom Puljićem, i usvoje osobno ime. „Često pu-ta nismo u stanju prepoznatidobro oko sebe, čak pone-kad i u nama samima. Ovajsvijet je više usmjeren prema

crnim stvarima. Mediji donose crne vi-jesti, a evanđelje nas poziva da pre-poznamo dobro, da dobro slijedimo itako dobro umnažamo. Ja ovdje nadan kada slavimo veliki jubilej 50. go-dina Hrvatske katoličke zajednice uStuttgartu i u ovoj biskupiji, u imeCrkve u hrvat skom narodu zahvalju-

STUTTGART

Sve je pozdravio voditelj HKZ Stuttgart-Centar fra Nediljko Brečić

Za vrijeme prinošenja darova

Vjernici za vrijeme misnog slavlja

jem, vama draga braćo i sestre, zasve ono dobro što ste činili međusob-no, osobito za dobro koje ste učiniliprema svojoj domovini Hrvatskoj iBosni i Hercegovini u teškim vremeni-ma i godinama rata. Iako smo bili pri-tisnuti mnogim nevoljama, iako se okonas očitavalo zlo na razne načine,upravo u tom vremenu mnogi su bilimotivirani činiti dobro. Velika se soli-darnost očitovala u hrvatskom narodu.To ne smijemo zaboraviti. Željeli bis-mo da ta solidarnost koja se tada oči -tovala bude i danas nadahnuće mno-gima u hrvatskom narodu da svi mi:Crkva, vlast i svaki pojedinac ima vi-

zavjeta. Vjera u Boga i oda-nost Majci Božjoj sačuvala jenaš narod tijekom duge i teš-ke povijesti. I danas u vre-menu globalizacije Bog i Go-spa čuvaju nas iseljene Hrva-te, naše obitelji i naš narodnii katolički identitet.”

Prigodnu riječ uputio jemons. Hagmann koji je istak-nuo kako hrvatske katoličkezajednice u Njemačkoj po-sebno označava vjerska ži-votnost.

OBLJETNICE


Detalj sa svečanog koncerta

Misno slavlje predvodio je i propovijedao kardinal Josip Bozanić

no slavlje uveličao je Zagrebački folk-lorni ansambl dr. Ivan Ivančan pod ra -vnanjem Marijana Makara, zboroviHKZ Stuttgart-Centar i Stuttgart-BadCannstatt pod vodstvom s. NevenkeTadić, sinjski alkari, a nastupili su iEvelin Novak i �ani Stipaničev.

Dan ranije, u subotu 22. studeno-ga u punoj dvorani „Liederhalle” odr -žan je svečani koncert. Tijekom kon-certa sve su pozdravili o. Brečić, uime Generalnog konzulata RepublikeHrvatske iz Stuttgareta konzulica sav-jetnica mr. Mijana Božić, u ime pred -sjednika Vlade RH dr. Ive Sanaderaministar regionalnog razvoja, šu-marstva i vodnoga gospodarstva Pe-tar Čobanković, predsjednica Hrvat -ske matice iseljenika Danira Bilić teprovincijal Željko Tolić. U bogatom suprogramu nastupili Zagrebački folk-lorni ansambl dr. Ivan Ivančan, zbo-rovi hrvatskih katoličkih zajednicaStuttgart-Centar i Stuttgart-Bad Cann-statt, klapa „Stella Maris” iz Stuttgar-ta, folklorne skupine katoličkih zajed-nica Stuttgart-Centar „Tomislav” pod

še osjećaja prema potrebnima jer jeto jedini kriterij kršćanstva.”

Priznanje pastoralnim djelatnicima

„Danas odajem priznanje i zah-valjujem svim dušobrižnicima, svimsvećenicima koji su ovdje djelovali odpočetka misije do danas. Na pose-

ban način zahvaljujem mnogopošto-vanom ocu Željku Toliću, provincijaluFranjevačke provincije Presvetoga Ot-kupitelja iz Splita, jer njegovi fratri go-dinama vode ovu misiju, ali ne samoovu nego i tolike misije u ovoj zemljiNjemačkoj. Zahvaljujem za službu ko-ju vrše njegova braća među Hrvatimaovdje u ovoj zemlji kao i u drugimzemljama svijeta. Zahvaljujem i oda-jem priznanje časnim sestrama re-dovnicama i pastoralnim djelatnicima.Neka ovaj dan bude dan zahvale, alii dan molitve za one koji su vodili, ko-ji vode i koji će voditi naše hrvatskekatoličke zajednice”, kazao je kardi-

nal Bozanić dodavši kako se toga da-na zapravo slavi pedeset godina sve-tih misa na hrvatskom jeziku, što jesnaga i prepoznatljivost Hrvata kato-lika, a to je i dio našeg identiteta.

U prikaznim darovima HKZ Stutt-gart-Centar prikazala je križ, HKZEssllingen Bibliju, HKZ Waiblingensvijeću, HKZ Sindelfingen kruh, HKZLudwigsburg vino, HKZ Stuttgart Bad

Cannstatt cvijeće i kip bl. AlojzijaStepinca.

Na dar medalje bl. AlojzijaStepinca i bl. Augustina Kažotića

Na kraju je nekoliko riječi kazaoprovincijal o. Tolić koji je posebnozahvalio kardinalu Bozaniću na pred-vođenju misnog slavlja te je svimauputio čestitku za jubilej. Kardinal jepredao o. Brečiću medalje bl. Alojzi-ja Stepinca i bl. Augustina Kažotića teje na kraju potaknuo posebno mladeneka uvijek čuvaju svoju savjest. Mis-

vodstvom Marijane Grgić i Bad Cann-statt „Krešimir” pod vodstvom IvankeKamenšek, Musikverein TrompetleWeilimdorf iz Stuttgarta, Goran Šker-lep, Kora Pavelić, �ani Stipaničev,Double „M” te glumac Tomislav Mar-tić. Izveden je i dio povijesnog recita-la fra Josipa Grbavca i Vijenca odplača i smijeha Malkice Dugeč. Krozprogram je vodila Lejdi Oreb. U za-bavnom programu nastupio je Miro -slav Škoro. Za jubilejsku prigodu ti-skana je knjižica „Hrvatska katoličkazajednica u Stuttgartu 1958.—2008.”s CD-om.

Tekst i snimke: Adolf Polegubić


FENOMENI RELIGIOZNOSTI

Psihički fenomeni religioznosti

KKod nekih pojedinih fenomena ureligioznih osoba ne mogu sezaobići promatranja i zaključci

s točke motrišta psihologije ličnosti. Tuse najprije misli na pojedine, uobiča-jene fenomene kao što je molitva, tena moguće fenomene promijenjenihstanja svijesti s mogućim neobičnimvjerskim ponašanjem i doživljava -njem, kao što su „automatska” djelo-vanja (pisanje, plesanje, dozivanje,trčanje i sl.), ali i padanje u nesvijest,hodanje po vatri, ukazanja, opsjed-nutost, obraćenje i sl., koje redovitosusrećemo u psihološkoji psihijatrijskoj praksi. Usvezi s nabrojenim stojetakođer i različite pojav-ne forme mistike, kojeposebice izazivaju velikiinteres među stručnjaci-ma.

Molitva

Molitva je, bilo osob-na ili zajednička, opće-nito najkarakterističnija i najraspro-stranjenija religiozno motivirana ak -tivnost. Već je James napisao da jemolitva „sama duša i bit religije”, daje ona, zapravo svijest koju pojedin-ci imaju u odnosu između njih i Boga,s kojim osjećaju povezanost. Ovdje,dakle, govorimo o uobičajenom isku -stvu komuniciranja s Bogom, koje seobavlja u jednostavnoj vjeri i s pro -sječnim stupnjem emocija. Čovjek jed-nostavno vjeruje da postoji osobniBog kojemu se može govoriti. I upra-vo je to redovito iskustvo molitve veći -ne monoteista i hinudusa, kao i broj-nih budista. Takva se molitva možejasno opisati, u njoj ljudi točno znajušto govore i čine; ona potječe od sa-me ljudske inicijative.

Nadalje, uočeno je da istinskamolitva dodiruje najintimnije slojeveduše i da se sastoji od tri bitna dije-la: traženja i pronalaženja sebe kaopočetne faze molitve, svijesti o Bož-joj blizini i prisutnosti, te time izaz-vanih molitvenih osjećaja, misli i riječi. U takvu ozračju i svaka dobraželja ili pomisao autentična je mo -litva.

Razlikuje se više vrsta molitve,najprije s obzirom na intenciju, kaošto su prošnje, hvalospjevi, kajanja,tužbalice, blagoslovi, posvećenja,molitve za ozdravljenje i sl. S obzi-rom na primijenjene tehnike molje -nja, govorimo tako o usmenoj moli tvi,razmatranju (meditacija), proma-tranju (molitva smirenja) i mističkojmolitivi.

Istinska molitva uključuje tri bitna dijela: traženje i pronalaženje sebe, svijest o Božjoj blizini i prisutnosti, te time izazvani molitveni osjećaji, misli i riječi.

što je „radio”) ili danas kada ga sečešće ne shvaća ozbiljno, kada sve vi-še u samoubilačkoj trci suvremenogačovjeka za „businessom” sve manjevidimo razlike između radnih dana inedjelje.

Učinci molitve

O učincima molitve i molitvenihobreda zabilježeno je mnogo, ali ve-činom s teološke strane i iz iskustva sa-mih molitelja. Većina takvih iskustavasamih molitelja temeljito govori o ned-vojbenim plodovima i pozitivnim učin -cima molitve. Psihologija se dosadpremalo aktivirala u valoriziranju iznanstvenom potvrđivanju takvih isku-stava. O uslišenjima u molitvi psiholo-zi su nakon empirijskih istraživanjadolazili do različitih rezultata. Za ilus -traciju navest ćemo neke poglede psi-hologa.

Szentmártoni (1990.), primjerice,tvrdi da molitva za druge pomaže dabolje prihvatimo sebe, oplemenjujenas i čisti od negativnih osjećaja, ču-va molitelja od neperspektivnosti, fa-talizma i fanatizma, odnosno od svihtih tvorevina suvremene neuroze, tega liječi od depresije. Isti autor govorio blagotvornom utjecaju razmatranja(meditacije) na duhovno i duševnozdravlje: meditacija odmara (pa takočini tjelesne i psihičke funkcije uspje-šnijima), oslobađa čovjekovu psihu i„čisti” je, pokreće kreativne snage uosobi i pojačava senzibilnost.

Brown (1966.) je analzirao rezul-tate upitnika o učincima molitve, i to urazličitim zemljama zapadnoga svije-ta i u različitim situacijama. Dobivenipostoci u njegovim rezultatima nisudovoljni za sigurne zaključke.

Engleski psihijatar Morris je ispi-tao utjecaj hodočašća na prisutnosttrajne tjeskobe (napetost, strah od bu-dućnosti i nesanica) i depresije (ne-gativno vrednovanje o sebi, osjećajkrivnje i bezizglednosti situacije, traj-no neraspoloženje, suženje interesa,izbjegavanje ljudi) mjereći njihovu ja-činu prije, odmah nakon hodočašća inakon deset mjeseci (1982.).

Rezultati su, opisuje detaljno Mor-ris, jednoznačno pokazali da su kod

Za molitvu se u svim religijama najčešće predviđa, posebice za onuzajedničku, i određeno vrijeme i mje-sto. Za ilustraciju navedimo da u ži-

dov stvu i na njegovimtemeljima izraslom krš-ćanstvu jednom tjednojedan cijeli dan je „danGospodnji”, dan kadase ne mora raditi, danobveznoga odmora.Božansko je iskustvo nemorati raditi. To je dankada u miru sabiremoprošlost i planiramo bu-dućnost, te zahavaljuje-mo Bogu za ono što

smo stekli. To je i dan kad vjernik usvojoj religioznosti diše „u Božjem oz-račju” mnogo više nego obično, kadabez žurbe dublje zalazi u značenje ži-vota i njegovih radosti i tako se puninovom životnom snagom.

Njegovo značenje i važnost začovjeka i njegovu okolinu, jednako zaposlodavce, najamne radnike kao iza „radne” životinje, koliko god imaizvorno religijsku podlogu, tisućljeći-ma je nadilazilo i strogo religioznepotrebe i bio pravi blagoslov i osvje-ženje za umorna i mira potrebna čov-jeka. Obveza njegova obdržavanjauređivala je pravilniji ritam čovjekovaživota koji je uvijek bio na neki načinsklon izazovima žurbe, materijalnaosiguravanja i stjecanja imanja, a naj-manje ostavljao slobodnoga vremenaza sebe samoga, za smireno druže njeu dokolici s najbližima. Kad god se is-krivljeno shvaćala i nije poštivala ovareligiozna i društvena potreba ljuds-koga života, uvijek je čovjek bio ošte-ćen. Jednako kada se „dan Gospo -dnji” shvaćao izvrnuto i prestogo(primjerice, službeni prigovori Isusušto je na taj dan ozdravio slijepca, tj.

Molitva je, biloosobna ili zajedni-čka, općenito naj-karakterističnija inajrasprostranje-nija religioznomotivirana aktiv-nost.


tih ljudi hodočašćem u Lourdes (gla-sovito francusko svetiše Isusove majkeMarije, koja se 1858. ukazivala mla-doj djevojci Bernardici Soubirous, ponjezinu vlastitom svjedočenju) nasta-le značajne promjene (smanjenje i tje-skobe i depresije).

Danas se često psiholozi, psihija-tri i općenito medicinski stručnjaci sus-reću s fenomenom molitava i religioz-nih obreda za ozdravljenje. Kako seto vidi iz medijski dokumentiraneprakse , ali i iz stručnihpsiholoških studija, oniznaju donijeti nerazja-šnjive i nedvojbene re-zultate, makar i povre-mene. U interpretacija-ma tih katkada vrlodojmljivih učinaka stru-čnjaci unutar psihologi-je, kao što i priliči, naj -češće tragaju za znan -stveno pristu pač nim objašnjenjima, ia-ko ih je teško uvijek naći.

Učinci neuslišane molitve

Davno su u literaturi ispitivana po-našanja molitelja nakon neuslišanežarke molitve. Kod nekih se bi lježejasne posljedice što je razočarenje,frustracije, pa i otpadništvo od vjere,kao što je Allport zabilježio kod voj-nika na bojištu. Kod većine drugih mo-litelja nisu katkad isključena razo -čaranja, ali ostaje povjerenje u smi-sao patnje i prihvaćanje zahtjeva „Bo-žje volje”. Ima slučajeva da upravoneuslišana molitva otvori u čovjeku ne-ke druge dodatne pozitivne dimenzi-je. Sam autor je svjedok slučaja s ro-diteljima koji su išli „Gospi u Među-gorje” s namjerom da pošto-poto iz-mole pravo čludo: naime, liječnici sudavno digli ruke od njihova maloljet-noga sina koji je rođen s neizlječivomsrča nom manom. Nakon drugogapovratka iz Međugorja otac zbunjenoizjavljuje kako se s njim i sa suprugomovaj put nešto posebno dogodilo; uo-pće nemaju više te impulzivne potrebeizmoliti čudo za svoje dijete, već se unjih uvukao neki mir, kojim sada njihdvoje, bez traga dotadašnjoj velikojtjeskobi, naprosto prihvaćaju stanjesvoga sina i predaju sve „u ruke Bo -žje”. Takvo je unutarnje raspoloženje unjima ostalo još destak godina, sve dosinove blage smrti. Usput neka buderečeno da je on živio gotovo dvostru-ko duže nego što su naj optimističnijimedicinski stručnjaci nagovještavali.

Napomena o molitvama iskrivljenih i patoloških crta

Treba također upozoriti da posto -je i iskrivljeni, pa i patološki oblici molitve, kojih kao ni istinskih molitavane manjka ni u jednoj većoj religiji.

Primjerice, takva je mehaničkamolitva, kad samo usta izgovarajumolitvene formule, a misli se o posvedrugim stvarima.

Tu se mogu ubrojiti i molitve iz ne-religioznih motiva (re-cimo, da se bude vi-đen kako se moli), teone koje ne pokazujunikakvu vezu s moral-nom kvalitetom čovje-kova ponašanja i živ -ljenja. Nije Isus bezrazloga govorio:„Neće svaki koji migovori: Gospodine,

Gospodine, ući u kraljevstvo nebesko,nego onaj koji vrši volju moga nebe-skoga Oca” (Mt 7, 21).

Ovdje spada i tzv. molitva prisi -ljavanja, kada se nešto hoće silom iz-moliti, pa se u tome procesu zna po-javiti, uglavnom kolektivno, pravovjersko ludilo, kao neka-da u vjerskim procesijamaili danas u nekim kariz-matskim skupinama, kadase, u oba slučaja, ne želipraktički prestati moliti„dok se čudo ne dogodi”.

Od autentična i zdra-va religioznoga duha za-stranjuju i govore o oči -tim znakovima krive i/ilipatološke religioznosti,molitve za tuđu nesreću, raznoraznavraćanja pomoću molitava, prokli -njanja i sl.

Mistični događaji

Danas se u psihologiji uzima kaosigurno da se događaju mistični feno-meni, i to u različitim religijama. Pre-ma mistici, disciplini o mističnim feno-menima, to su najviše forme duševno-ga života i stanja u kojima čovjek po -staje ekstremno osjetljiv na bo žanskuprisutnost. „U užem smislu riječi misti-cizam je povezan s onim eks tremnimemocionalnim stanjima u kojima oso-be, kao u transu, gube svjesnu kon-trolu nad svojim ponašanjem”, koje setakođer naziva ekstazom. I u tim stan-jima osoba „dolazi do spoznaja po-red onih koje se stječu osjetilima i in-

telektom. Za mistika, čini se, da te mi-stične spoznaje imaju svojstvenu i izu-zetnu vrijednost”.

O ukazanjima i stigmama

I u različitim religijama i većinomu psihologiji fenomen „ukazanja”shvaća se kao činjenica koja se nemože zaobići. Međutim, pitanje kojeuvijek ostaje jest, koje je ukazanje-ek-staza (uključujući vidioce i njihova vi-đenja) duševno zdravo i religioznoautentično, a koje nije, te koji njegovielementi mogu dobiti istu karakteristi-ku, a koji ne mogu. Stigme najčešćesu ime za ožiljke na tijelu koji nastajuna nekim osobama visoke religiozno-sti. Fenomen stigmatizacije nije nov začovječanstvo i nalazimo ga u krilu raz-ličitih religija. Čini se da je ipak naj-prisutniji u kršćanstvu, najčešće izgle-dom podsjeća na pet rana što ih jeIsus zadobio na križu, ali ima i drugeoblike; vjeruje se da se dobivaju nanadnaravan način, a nalazimo ih do-kumentirane u Franje Asiškog, Katari-ne Sijenske, Ivana od Križa, oca Pijai drugih.

Koliko je god fenomen stoljećimapoznat, on danas ni u teologiji ni u

psihologiji nije potpu-no objašnjen i premaloje proučavan. Crkva jena tom polju uvijekupozoravala na mo-gućnosti manipulacije,te nikada taj znak nijeuzimala i vrednovalakao isključivo religioz-ni. Ako bi ga već oz-biljno uzela u obzir,

smatrala ga je tek popratnim znakomkoji prati poneke osobe visoke reli-gioznosti. Uz, to, u Crkvi se ne uzimastigma kao znak vrhunske blizine sNadnaravnim (savršenost, svetost), jerbilo je toliko ljudi koji su imali stigme,a Crkva ih nije proglašavala takvima,svetima.

Ni medicina, općenito, ni psiho-logija nemaju još objašnjenja za fe-nomen stigmatizacije. Većina stručnihmišljenja naginje objašnjenju da prifenomenu stigmatizacije ljudi visokereligioznosti ima religijske i psihološ-ke mješavine, vjerskog doživljava nja,religiozne napetosti i posebnih dušev -nih stanja, a to sve se onda manifesti-ra na tijelu. Šimun Šito Ćorić

( Iz knjige „Zdrava i nezdrava religioz-nost”, Fram-Ziral/Glas Koncila, Mostar —Zagreb, 2006., str. 19-33.)

Danas se često psi-holozi, psihijatri iopćenito medicinskistruč njaci susreću sfenomenom molita-va i religioznih obre-da za ozdravljenje.

Ima slučajeva daupravo neusliše-na molitva otvoriu čovjeku nekedruge dodatnepozitivne dimen-zije.


PAVAO I NJEGOVA PORUKA

PPavlovo obraćenje vežemo redo-vito uz izvještaje koje nalazimou Dj 9, 22 i 26. Možemo se s

pravom pitati zašto autor Djela apo-stol skih govori o događaju Isusovogukazanja Pavlu pred Damaskom triputa. Ta narativna strategija služi u te-ološke svrhe. Ona želi osigurati opti-malno prihvaćanje poruke, jer je onajako važna autoru. O toj važnosti pro-govara i sam Pavao u 1 Kor 9,1;15,8; 2 Kor 4,6; Gal 1,12-16.

Pavlovo viđenjePogledajmo izbližega što sam Pa-

vao kaže u svojim poslanicama osvom obraćenju/pozivu: „Nisam li jaslobodan? Nisam li apostol? Nisam lividio Isusa, Gospodina našega? Nisteli vi djelo moje u Gospodinu?” (1 Kor9,1). O tom svom viđenju Isusa, Gos -po dina našega govori u istoj Poslanicijoš u 15,8 nabrajajući sve koji su ima-li viđenja Uskrsloga: „Najposlije, kaonedonoščetu, ukaza se i meni”. Tako-đer i u 2 Kor 4,6 piše: „Ta Bog koji re-če: Neka iz tame svjetlost zasine!, onzasvijetli u srcima našim da nam spoz-nanje slave Božje zasvijetli na licu Kri-stovu.”A osobito je značajna Poslani-ca Galaćanima i njezin auto biografskidio gdje čitamo: „Ob znanjujem vam,braćo: evanđelje koje sam navješći-vao nije od ljudi, niti ga ja od kojegčovjeka primih ili naučih, nego obja-vom Isusa Krista” (1,11-12).

Možemo li reći da je riječ o dvarazličita Pavlova lika pred Damaskom?Riječ je o Lukinom teološkom viđenjuPavlova lika. Iako doista u autentičnimPavlovim poslanicama nema svjedokaukazanja, kao ni dijaloga s Kristom,nema ništa o osljepljenju, o susretu sAnanijom i krštenju, pogledajmo ipakkoji je smisao Pavlova krštenja kakoga opisuju Djela apostolska.

Pavlovo krštenjeO Pavlovu krštenju nalazimo dva

prikaza, najprije u Dj 9,18 i zatim jošu Dj 22,16. Prema Dj 9,12 Gospodinje dao Ananiji nalog da položi rukena Pavla da opet zadobije vid. Krš-tenje je povezano s molbom da Pavaobude ispunjen Duhom Svetim (usp. Dj

Metanoja i krštenje se događaju u imenu Isusovu zaoproštenje grijeha.

Piše: Mario Cifrak, OFM Zagreb

Jamac kontinuiteta Iz svega ovoga je vidljivo da je

Pavao svojim krštenjem stavljen u kon-tinuitet s Jeruzalemom i duhovskim do-gađajem na dva načina:

a) ispunjenjem Duhom Svetim ib) polaganjem svojih ruku na no-

ve krštenike da dobiju Duha Svetoga.Nije li upravo Pavao tražio potvrdu

svoga djelovanja u Jeruzalemu (usp.Gal 1,18;2,1-10)!? I to se dogodilo od-mah po povratku iz Arabije u Damask,

tri godine poslije obja-ve Isusa Krista (usp. Gal1,16-18). Činjenica dadjeluje kao oni koji senapuniše Duhom Sve -tim na prve Duhove uJeruzalemu, odnosnozajednica u molitvi pos-lije prvih progona (usp.Dj 4,31), svrstava gauz bok apostola kojipotvrđuju svojim pola-

ganjem ruku dar Duha Svetoga novo-krštenicima izvan Jeruzalema i Judeje.

U svojim poslanicama uzima Pa-vao primanje Duha Svetoga na krš-tenju kao početak zajedništva s Kri-stom. Iz situacije „neopravdanja” krš-ćani su izišli zahvaljujući krsnomiskustvu: „To evo, bijahu neki od vas,ali oprali ste se, ali posvetili ste se, aliopravdali ste se u imenu Gospodinanašega Isusa Krista i u Duhu Boga na-šega” (1 Kor 6,11). Donoseći pouku izIzraelove prošlosti govori o tom da susvi „isto duhovno piće pili” (1 Kor10,4). Govoreći o Crkvi kao tijelu Kri-stovu navodi: „Ta u jednom Duhu svismo u jedno tijelo kršteni, bilo Židovi,bilo Grci, bilo robovi, bilo slobodni. Isvi smo jednim Duhom napojeni” (1Kor 12,13). Po snazi krštenja i daraDuha Svetoga Bog stalno utvrđuje na-šu usmjerenost na Krista: „A Bog jeonaj koji nas zajedno s vama utvrđujeza Krista; on nas i pomaza, on nas izapečati i u srca naša dade zalog —Duha” (2 Kor 1,21-22). O Božjem po-sinstvu po Duhu govori u Gal 4,6: „Abudući da ste sinovi, odasla Bog usrca vaša Duha Sina svoga koji kliče:'Abba! Oče!'”, te u Rim 8,14: „Svi ko-je vodi Duh Božji sinovi su Božji.” �

9,17; također Dj 2,4; 4,31; 8,17;19,6). Luka pripovijeda da je Pavaomogao ponovno gledati, da je ustao ibio kršten (Dj 9,18). Koje značenjeima glagol „bio je kršten”?

U Dj 22,16 nalazimo koordiniraneimperative s dva participa: „ustavšikrsti se i daj oprati svoje grijehe pri-zivljući ime njegovo”. Prvi izričaj iz ko-ordinacije odgovara izričaju u Dj9,18: „I odmah mu s očiju spade neš-to kao ljuske te on progleda pa usta,krsti se.” Ozdravljenje jepostignuto. IspunjenjeDuhom Svetim bi trebaloonda biti povezano s krš-tenjem. Kod krštenja u Dj22 Duh nije spomenut.Pavao treba dati opratisvoje grijehe prizivljućiime Isusovo.

Krštenje je znak ob-raćenja (usp. Dj 9,11; Pa-vao u molitvi!). Metanojai kršte nje se događaju u imenu Isusovuza oproštenje grijeha. Duh Sveti možedoći prije ili poslije toga. Pavao će bi-ti ispunjen Duhom Svetim (usp. Dj9,17). U Dj 2,4 Duh Sveti je ispuniosve (usp. također Dj 4,31). Ove for-mulacije razlikuju se od formulacijakoje koriste izričaj „primiti Duha Sve-toga”. Pavao biva kršten i vodom (usp.Dj 9,18). Osim toga polaže Ananijaruke, kao Petar i Ivan u Samariji (usp.Dj 8,17) te i sam Pavao kasnije u Efe-zu (usp. Dj 19,6), da Pavao budeispunjen Duhom Svetim (usp. Dj 9,17).

Je li primanje Duha Svetoga tadapovezano s krštenjem ili postoji tako-đer primanje Duha kao posljedica po-laganja ruku koje nije u vezi s kršte -njem? U svakom slučaju nalazimo krš-tenje, a polaganje ruku samo u sluča-ju krštenja Samarijanaca, Efežana i uPavlovom slučaju. Tim polaganjem ru-ku stoje novi učenici u Samariji u za-jedništvu s prvom zajednicom u Jeru-zalemu (usp. Dj 8,14). Pavao je bioispunjen Duhom Svetim na isti načinkako se dogodilo u Jeruzalemu naprve Duhove (usp. Dj 2,4; 4,31). Nje-govo polaganje ruku u Efezu uspo-stavlja povezanost novokrštenih uče-nika s jeruzalemskom Crkvom.

Pavlova inicijacija

Pavao je svojim kršte -njem stavljen u kontinu-itet s Jeruzalemom i du-hovskim događajem nadva načina: ispunje -njem Duhom Sve tim ipolaganjem svojih rukuna nove kr š tenike dadobiju Duha Svetoga.


Alles in Gottes Hand!Sehr geehrte Leserinnen und Leser!

wir niemals mehr diese gottgegebenenGelegenheiten für Gratulationen ver-passen.

An den Weihnachts- und Neu-jahrsfeiertagen haben wir Gott be-sonders für die „gebenedeite Frucht desLeibes Mariens“ gedankt. Seien wir be-strebt, auch in diesem Jahr durch unserLeben, Handeln und insbesonderedurch Gebet und Teilnahme an Eucha-ristiefeiern Gott Lobpreis, Ehre, Weis-heit, Dank und Segen zu erweisen.

Ich weiß nicht, liebe Leserinnenund Leser, wie das alte Jahr für Sieverlaufen ist, aber ich weiß, dass wirauf das vergangene Jahr nicht mehrEinfluss nehmen können. Es ist schön,zu denjenigen zu gehören, die dasJahr 2008 mit unauslöschbaren Spu-ren der Liebe, des Friedens, der Güteund Großherzigkeit, der Selbstlosig-keit und Treue, des Respekts und derGerechtigkeit gekennzeichnet haben.Das sind Früchte des Heiligen Geistes.

Wenn wir in diesem Jahr glücklichsein wollen, versuchen wir tagaus tag-ein all diejenigen zu segnen, die unsanvertraut sind.

Trotz aller Finanzkrisen, Krisen derWirtschaft und der Moral, in denendie Welt derzeit steckt, trotz derschwarzen und negativen Prognosen,die uns von allen Seiten geboten wer-den, sollten wir dennoch glauben,dass die Zeit, unser Leben und unsereArbeit in Gottes Hand liegen und er esschon richten wird. Und nicht nur das.Gott segnet die Gerechten und schütztsie mit seiner Güte gleich einemSchild. Glauben wir zusammen mitder hl. Teresia von Avila, dass Gott inder Lage ist und die Macht besitzt,große Weltereignisse so zu gestalten,dass sie meinem und deinem kleinenLeben dienen, so als stünden wir, duund ich, im Mittelpunkt der Geschich-te. Möge der, der alles hält und lenkt,uns durch das Jahr 2009 tragen. Undin diesem Sinne wünsche ich, liebe Le-serinnen und Leser, dass für Sie diesesJahr glücklich und segensreich wirdund Gott Ihnen in jedem Augenblickdie Kraft und Gnade gibt, die Sie zurAusführung des göttlichen Plans in derWelt benötigen. Ihr

P. Josip Bebić, Delegat

heit und Erfolg im Beruf. Das Jahr wä-re folglich ganz gewiss glücklich undgesegnet. Wir beklagen manchmal,dass die Briefmarken, die Telefon- undMobiltelefongespräche teuer sind undsenden unseren Mitmenschen aus die-sem Grund keine schönen und gutenWünsche, was nicht gut ist.

Geleitet von diesen Gedanken ha-ben wir, das Büro der Kroatenseelsor-ge, auch in diesem Jahr über fünfhun-dert Glückwunschkarten an Bischöfe

WWir befinden uns am Anfangeines neuen Jahres desHerrn. Möge in diesem

Jahr durch uns und in uns Gott, derVater unseres Herrn Jesus Christus, ge-lobt sein — der Vater desjenigen, deruns mit allem Segen seines Geistes ge-segnet hat durch unsere Gemeinschaftmit Christus im Himmel (Eph 1, 3). Mö-ge der Herr gnädig sein und uns indiesem Jahr mit allen notwendigenGnaden fürs Leben beschenken, mö-ge er uns alle vor der Sünde und jeg-lichem Übel bewahren, möge erbarmherzig zu uns allen sein!

Damit dieses sich in Gänze ver-wirklichen kann, müssen wir tagtäglichGott Leib und Seele anvertrauen, jedeSekunde, Minute, Stunde und jedenTag, die Arbeit und die Freizeit, Per-sonen, denen wir begegnen, mit de-nen wir leben und arbeiten und alles,was wir tun, denken und aussprechen.Wer so handelt und Gott alles unter-ordnet, wer Gott an die erste Stelle inseinem Leben stellt, den wird Gott letzt-lich zum Guten führen und ihn glük-klich machen. Nur in diesem Fall wer-den seine Krankheiten, Enttäuschun-gen, die unerfüllten Wünsche undnicht verwirklichten Träume einen Sinnhaben. Wenn wir wünschen, dassGott durch uns diese Welt und unsselbst glücklich macht, müssen wir mitJesus verbunden bleiben und uns auchin diesem Jahr seinen Worten öffnen!Das sind die Bedingungen für die Er-hörung unserer Gebete (vgl. Joh15,7).

Wahrscheinlich haben auch SieIhre guten Wünsche an Freunde, Ver-wandte und Arbeitskollegen geschik-kt. Wer Segen empfängt, muss ihnweitergeben, denn wer andere segnetund Gebete für sie an Gott richtet,wird zur Gottes „geistigen Zentrale“auf Erden werden.

Wir wissen nicht, und es ist gut,dass wir es nicht wissen, was uns indiesem Jahr alles erwartet, wie eswird. Wenn in ihm aber alle gutenWünsche zum neuen Jahr, die wir ein-ander mündlich oder in schriftlicherForm ausgesprochen haben, in Erfül-lung gehen würden, dann wäre es imwahrsten Sinne ein Jahr des Herrn; vollLiebe, Wärme, Güte, Freude, Gesund -

und Priester, Vorsteher und Vorstehe-rinnen der Ordensprovinzen, pastora-le Mitarbeiter und Mitarbeiterinnen,dem gesamten Gottesvolk in der Kroa-tenseelsorge in Deutschland und außer-halb Deutschlands gesendet. Wir ha-ben auch Freunde und Bekannte, so-wie Verwandte in Europa und in derWelt nicht vergessen. Wir haben auchvon ihnen eine große Zahl an Weihn-achts- und Neujahrskarten erhalten.Wie nie zuvor habe ich sie dieses Malmit großer Aufmerksamkeit gelesenund bei jeder Glückwunschkarte habeich gesagt: „Gott, gib, dass sich all die-se guten Wünsche für jene erfüllen, diesie ausgesprochen haben, und für uns,an die sie gerichtet sind.“

In allen Religionen, besonders imChristentum, wird dem Segen einegroße Bedeutung beigemessen. Wenndas Leben einer Person von Hass, Ra-che und anderen Sünden erfüllt ist undwenn alles das auf die Familie und dieGesellschaft übertragen wird, sagenwir, dass es hier keinen Segen Gottesgeben kann. Wenn wir die positiveEnergie erkennen würden, die sich inSegenswünschen und Gebeten befin-det und aus ihnen hervorgeht, würden

„Herr, Reichtum und Ehre kommen von dir; du bist der Herrscher überdas All. In deiner Hand liegen Kraft und Stärke; von deiner Hand kommtalle Größe und Macht.“ 1Chr 29,12

GEISTIGER IMPULS BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE • NR. 104


EEs wird ein Jahr der schlechtenNachrichten, verkündete Bundes-kanzlerin Angela Merkel zur Jah-

reswende in der Generaldebatte desBundestages in Berlin und stellte dieBürgerinnen und Bürger dieses Landesauf ein schwieriges Jahr 2009 ein.„Das Ziel ist es, Vertrauen zurückzu-geben, Vertrauen zu stärken“, auchdas waren Worte der Kanzlerin.

Nach dem überraschenden Ein-bruch der Finanzmärkte und in Anbe-tracht der schlechten Wirtschaftsprog-nosen zog die deutsche Regierung zu-dem auch die Konsequenzen undschnürte Rettungspakete, um einerseitsdie Konjunktur anzukurbeln und an-dererseits die Bürger zu entlasten.

Was werden die Pakete in Zukunftbringen, wem werden sie letztendlichnutzen? Das lässt sich schwer voraus-sagen. Es gibt auch Skepsis, ob die-se Hilfspakete überhaupt etwas brin-gen werden, oder ob es sich vielleichtsogar um Mogelpackungen handelt.Denn, dass nicht immer drin ist, wasdrauf steht, das hat die Erfahrung denBürger hierzulande gelehrt, und diePalette der falschen Etikettierung reichtvon Lebensmittel- über Finanzproduk-te bis hin zu Wahlversprechen. Deroftmals viel gepriesene Nutzen ent-

puppt sich leider all zu oft als leereVersprechung. Hinter all den schönenSchachteln und Tüten, die uns tagtäg-lich angeboten werden, steckt derwahre Gehalt. Hinter der Aufma-chung und dem ersten Eindruck kön-nen wir erst im Laufe der Zeit den Sinnder jeweiligen Geschenke erkennen.

Ein neues Jahr hat begonnen. Essoll uns schlechte Nachrichten brin-gen. Schlecht für wen? Und wer wirdsie uns überbringen?

Ein Rechtsanwalt erzählte mir voreinigen Tagen in seiner Anwaltskanz-lei, die Krise hätte sich auch schon inseiner Branche bemerkbar gemacht.Auf meine Frage hin, in welcher Formsie sich bemerkbar gemacht habe,antwortete er, dass die Anzahl seinerFälle von Insolvenzen, insbesondereder privaten Insolvenzen, stark ange-stiegen sei.

In diesen unsicheren Zeiten, in de-nen für viele Menschen die Existenzauf dem Spiel steht, sei es durch denVerlust des Arbeitsplatzes oder der fi-nanziellen Sicherheiten, in Zeiten, indenen es immer weniger Gewissheitund immer mehr Gewissenlosigkeit zuscheinen gibt, ist der Ruf nach Echtem,nach Wahrheit, Glaubwürdigkeit undVerlässlichkeit groß.

Vielleicht ist aus diesem Grundedie derzeitige Krise eine Chance fürdie Wertekorrektur, für eine „neueEthik des Wirtschaftens“ mit humane-ren Regeln? Ein erster Schritt in dierichtige Richtung wäre einzusehen,dass wirtschaftliches Handeln ein ge-sundes Verhältnis von Geben undNehmen bedeutet und dass wirt-schaftliches (sparsames) Haushaltenmit unseren Ressourcen (auch mit dennatürlichen Ressourcen) nicht mit einerschlechteren Lebensqualität einherge-hen muss, im Gegenteil.

Ein neues Jahr hat begonnen. VielNeues wird es uns bringen, einigeswird auch bleiben und einiges wirdim neuen Jahr von uns gehen.

Und sollten wir schließlich zu den„Verlierern“ in diesem Jahr gehören,so können wir nichts weiter tun, alszu akzeptieren, dass Verluste (nichtnur wirtschaftliche) zu unserem Lebendazugehören. Wir müssen sie inKauf nehmen, ohne dabei jedochdas Vertrauen in das Leben selbstund in den göttlichen Plan zu verlie-ren, demnach wir nur gewinnen kön-nen — was immer wir auch dabei zuverlieren scheinen.

Antonia Tomljanović-Brkić

Ein neues Jahr hat begonnen

PPapst Benedikt XVI. hat den Bischofvon Essen, Dr. Felix Genn (58),zum neuen Bischof von Münster

ernannt. Die Berufung des Ruhrbischofswurde am Freitag, 19. Dezember2008, um 12 Uhr zeitgleich in Romund Münster bekannt gegeben. Gennist Nachfolger von Bischof ReinhardLettmann. Die Amtseinführung im Domzu Münster findet nach Angaben desBistums Münster voraussichtlich im Fe-bruar 2009 statt.

ROM / MÜNSTER / ESSEN

Bischof Dr. Felix Genn ist der neue Bischof von MünsterFelix Genn wurde am 6. März

1950 als Kind eines kirchlich verwur-zelten bäuerlichen Elternhauses in Burg-brohl geboren und wuchs in Wasse-nach am Laacher See auf. Seiner EifelerHeimat blieb er stets tief verbunden.Nach dem Abitur 1969 in Andernachstudierte er in Trier und Regensburg The-ologie und Philosophie. Die Priesterwei-he empfing er am 11. Juli 1976 im Domzu Trier. Nach Kaplansjahren in BadKreuznach war Genn von 1978 bis1985 Subregens (Stellvertretender Di-rektor) am Bischöflichen PriesterseminarTrier. In dieser Zeit schloss er seine Pro-motionsstudien zum Dr. theol. mit einerDissertation über den heiligen Augusti-nus ab. Als Spiritual am BischöflichenPriesterseminar Trier war er von 1985bis 1994 für die geistliche Begleitungund Ausbildung der Priesteramtskandi-daten zuständig. Anschließend wurdeer zum Lehrbeauftragten für ChristlicheSpiritualität an der Theologischen Fa-

kultät in Trier berufen. Einen Namenweit über die Grenzen seines Heimat-bistums hinaus machte er sich als Leiterder Heilig-Rock-Wallfahrt ab 1994: Ermachte die traditionsreiche Pilgerfahrtzu einem herausragenden geistlichen Er-eignis, an dem zuletzt rund 700.000Menschen teilnahmen. 1997 übernahmer die Leitung des Studienhauses St.Lambert in Burg Lantershofen, eines Se-minars für spätberufene Priesteramts-kandidaten. Papst Johannes Paul II. er-nannte Felix Genn im Frühjahr 1999zum Titularbischof von Uzali und Weih-bischof für das Bistum Trier. Am 30. Mai1999 fand die Bischofsweihe im TriererDom statt. Am 4. April 2003 wurde derEifelaner zum dritten Bischof des BistumsEssen ernannt. In der Deutschen Bi-schofskonferenz leitet Genn die Kom-mission für geistliche Berufe und kirchli-che Dienste; außerdem ist er Mitgliedder Kommission Weltkirche.

www.bistum-essen.de

Foto

: Nic

ole

Cro

naug

e

ZEITGEIST

OSVRTI


Hrvatska dijaspora je jedna od najaktivnijih

PPredsjednik HKD Napredak dr.Franjo Topić osvrnuo se na Du-hovni impuls delegata za hrvat sku

pastvu u Njemačkoj fra Josipa Bebićapod naslovom „O Hrvatima u Njema-čkoj” (Živa zajednica, br. 11/2008.,str. 3 i 25). U osvrtu stoji:

„Drago mi je da je na moj intervjuHTV-u 2.11.2008. g. reagirao pošto-vani fra Josip Bebić, delegat za hrvat -sku pastvu u Njemačkoj. Tako mi jedao priliku da pojasnim neke aspektedotične izjave, a i da se osvrnem na ne-ka pitanja koja spominje u osvrtu. Prvo,energično odbacujem i primisao o vri-jeđanju bilo koga, a pogotovo svih350.000 Hrvata u Njemačkoj. Pa ni-sam toliko zločest, a ni blesav jer bi ti-me sebi nepotrebno stvorio neprijatelje,a drugo, imam rodbine i puno dragihprijatelja u Njemačkoj. A ovo je prilikaistaknuti da ponekad reagiram izravni-je jer sam doživio puno puta od Zag -reba i Münchena do Vancouvera dame se uvjerava kako bosanski Hrvatinemaju hrvatskih nacionalnih prava ida stoga nemaju budućnosti i da čakzbog toga ne trebaju živjeti u Bosni i ta-ko ih se potiče na iseljavanje.

No, autor je proširio temu od hrvat -skog kulturnog rada na sve što hrvatskikatolici rade i što su radili od početkaboravka 'Gastarbeitera' u Nje mačkoj:od koncerata, prodaje kaseta i knjiga,do crkava, kapelica, crk venih pjesmari-ca, vjeronauka, propovijedi, kateheza,pa onda ratna uloga naših ljudi i hu-manitarna pomoć do pomoći Napretku.Sve je to točno samo malo ima veze stemom. Stoga retoričko pitanje: 'Zna linetko iz Napretka koliko je svetih misaslavljeno u Njemačkoj' osim što nemaveze s temom sasvim je izlišno postavi-ti meni svećeniku, jer sam i sam slaviopuno svetih misa u Njemačkoj.

A što se tiče uloge i značenjahrvatske dijaspore, poštovani fra Josi-pe, pojednostavit ću stvari do kraja. Vi-še puta sam rekao: Ne znam kako biHrvatska nastala da nije bilo materi-jalne, duhovne i medijske podrške na-še dijaspore. I tu su opet katoličke mi-sije i svećenici odigrali ključnu ulogu ismatram da to nije u Hrvatskoj i u BiHdovoljno vrednovano. I sam sam išaou više misija i agitirao 1990. pa daljeza pomoć Hrvatskoj. Sugeriram da sepokuša napisati knjiga sa što više po-dataka o pomoći hrvatske dijaspore. Ai više puta sam rekao da je, koliko jaznam, hrvatska dijaspora među najak-tivnijim i najorganiziranijim u svijetu.

Prije glavnog argumenta ne moguse ne osvrnuti na Vašu usputnu opaskuo Sarajevu. Vi se zabrinuto pitate: 'Ka-ko to da je prije Drugoga svjetskog ra-ta u Sarajevu živjelo preko 37% Hrva-ta, a sada ih je tek 5%?' Vjerojatno jeu pitanju tipkarska pogreška o '37%Hrvata', jer službeni popis iz 1931. do-nosi sljedeće podatke: Sarajevo je ima-lo 78.000 stanovnika, od čega21.000 katolika (27%), 29.000 mus-limana (37%), 19.000 pravoslavnih(24% ) itd. Važno je napomenuti da jepopis bio vjerski, a ne nacionalni i daje među katolicima velik broj potoma-ka doseljenika iz bivše Austro-Ugarske.

Upada u oči i vrlo je znakovito daste se i Vi pridružili slatkoj političkoj te-mi o 'tsunamiju Hrvata u Sarajevu', ia-ko vjerujem da ste vi dobronamjerno,ali ta se tema od nekih hrvatskih politi-čara zloupotrebljava da se pokaže ka-ko Hrvati ne samo u Sarajevu nego i uBosni nemaju budućnosti i kako ne -zaustavljivo izumiru. Zanimljivo da nit-ko ne pita političare zašto je to tako!Protiv sam svake centralizacije, ali bezglavnog grada se ne mogu obraniti ni-kakvi opći pa ni hrvatski interesi. A zausporedbu spomenut ću da se od do-laska demokracije 1990. iz Livna iseli-lo oko 12.000 Hrvata i nisam čuo dase netko zabrinuo i da to problematizi-ra ili da lije suze nad tom tužnom či -njenicom. I to se iselilo ispod hrvatskevlasti i iz većinski hrvatskog mjesta.Moj je stav sljedeći: pa da nas ima i1.000, a ne 20.000 koliko se sada ra-ču na, treba to prihvatiti i onda raditi istvarati što se može, a ne liti krokodil -ske suze nad 'našom kletom sudbinom'.

No vratimo se glavnom argumen-tu. Stara je latinska mudrost: tko dobrorazlikuje dobro poučava. U emisiji iovdje je riječ o kulturnom nacionalnomradu, a ne o vjerskom i svemu drugom,što je u osvrtu pobrojano, iako to čestograniči, ali nije isto. Oče, nisam primi-jetio, ako ste već preuzeli ulogu od -vjetnika svih njemačkih Hrvata, da stespomenuli ijedno hrvatsko kulturno dru-š tvo u Njemačkoj, njihov rad i rezulta-te njihova rada. A to je tema. Ja nisamgovorio o svakom i svem radu bosan -sko-hercegovačkih Hrvata, nego samoo radu na hrvatskom kulturnom polju.Uzeo sam za primjer samo Napredak,jer ga najbolje poznajem, a ne brojnadruga društva i institucije bh Hrvata i tousporedio s kulturnim, a ne svim dru-gim radom 'njemačkih Hrvata'. Na-ravno da nisam mogao ni teoretski mis-

liti na sve vrijeme od kada su Hrvati uNjemačkoj, nego samo na zadnje go-dine, jer uostalom Napredak je ob-novljen tek 1990. g. Stoga Vaše na-brajanje što su učinile misije je izvan te-me i to bi bilo opravdano da sam jagovorio o radu naših župa i Crkve ucjelini na širem kulturnom planu čegaima puno.

Poštovani oče, da budemo kon-kretni i precizni, recite nam koliko je or-ganizirano hrvatskih kulturnih manifes -tacija izvan misija, jer to i nije njihovaizvorna djelatnost. A ja ću kao prilogdiskusiji nabrojati što je samo Napre-dak učinio u zadnje dvije godine što jetiskano za nedavnu skupštinu i knjigasuhoparnih podataka obuhvaća 120strana. Dakle u 2006. i 2007. g. Nap-redak je realizirao: 73 koncerta, 62 iz-ložbe, izdao 29 knjiga, 99 predstav -ljanja knjiga, 14 dramskih programa,9 humanitarnih akcija, 24 tribine i pre-davanja, 23 sportske manifestacije,136 nastupa i sudjelovanja na različi-tim manifestacija, 149 kombiniranihmanifestacija, što je ukupno 657, a toznači svaki dan jedna manifestacija.Uz to je podijelio 212 stipendija i pot-pora za studente.

A u velikoj obitelji Napretka danasdjeluje: 11 zborova, 13 folklornih sku-pina, 13 tamburaških orkestara, dvaradija u Varešu i Sarajevu s Nadbis -kupijom. Zatim, Šahovski klubovi Sa-rajevo i Zenica, NK SAŠK Napredak uSarajevu u Prvoj ligi Federacije, te pla-ninari Bjelašnica 1923. Izdaje tri lista:Hrvatski glasnik u Tuzli, Bobovac u Va-rešu i Napredak u Travniku.Također,Odbojkaški klub iz Odžaka u prvoj li-gi nosi ime Napredak. Ukupno pri Nap retku djeluje 55 različitih sastavai grupa.

Zahvalni smo za svaku i svu pomoćšto je Napredak dobio od Hrvata uNjemačkoj. Ne smatram da je itko du-žan davati Napretku ili nekome dru-gome, ali kad nas se već proziva ka-zat ćemo nešto i ovome. Rekao bih ipreciznije podatke da mi nije prostorograničen, ali dovoljno je reći da jesve skupa za ovih 18 godina ispod50.000 eura. Bilo bi zanimljivo znatikoliki je to postotak od poslane pomo-ći u Hrvatsku i neke dijelove BiH! A evoneka bude test: Vi pozovite sve misijeda skupljaju jednu nedjelju npr. u ko-rizmi za Napretkovu fondaciju za sti-pendiranje. Unaprijed hvala! Preporu-čam da generalno stvaramo pozitivnuatmosferu.“ �

PPapa Benedikt XVI. imenovao je 18.prosinca svećenika Banjolučke bi-

skupije mr. Berislava Grgića bisku-pom prelatom u norveškom graduTromsou, objavila je KTA BK BiH.

Mr. Berislav Grgić rodio se 15.veljače 1960. od roditelja Vida iMande r. Petrušić u mjestu Novo Se-lo, župa Kotor Varoš. Pučku školu zav-ršio je u Zabrđu kraj Kotor Varoši,srednju u Zadru, a teologiju u Saraje-vu na Vrhbosanskoj katoličkoj teolo-giji. Zaređen je za svećenika u ba -njolučkoj katedrali 29. lipnja 1986.Bio je župni vikar u župi Stara Rijeka

(1986.), a potom upravitelj župa Ku-laši i Ravska. Obnašao je službu žup-nika u Glamoču 1988., a nakon togaodlazi na studij u Rim na Papinskosveučilište Gregorijanu, gdje je 12.veljače 1991. magistrirao iz duhov-nosti. Školske godine 1991./92. du-hovnik je u Nadbiskupskom sjemeni-štu Zmajević u Zadru, nakon toga su-radnik u Caritasu i Vikarijatu Banjo-lučke biskupije u Zagrebu, a 10.travnja 1995. imenovan je župnikomu župi Budžak (Banja Luka). Ponovnose vraća u Hrvatsku nakon progonacijelog katoličkog i hrvatskog puka s

područja Ban-je Luke 20. ko-lovoza 1995.P o č e t k o m1996. preuzi-ma mjesto vo-ditelja Hrvat -ske katoličke misije u Norveškoj sasjedištem u Oslu, a 1. rujna 2004.pos taje generalni vikar Biskupije Oslote do 2007. biskupski vikar za pasto-ralnu brigu useljenika. Početkom2007. prelazi u Njemačku i preuzimaupravljanje dvjema župama u nadbi-s kupiji Freising-München. IKA-KTA


VATIKAN Mr.Grgić biskup prelat u Norveškoj

MÜNCHEN 25 godina redovničke službe

UUnedjelju 4. siječnja u crkvi sv. Ga-brijela u Münchenu služeno je mis-

no slavlje na kojem je svečano pro-slavljeno 25 godina primanja redov-ničkih zavjeta triju redovnica iz druž-be Sestara kraljica svijeta, Marte Jo-zić, Marije Mamuzić i Marine Lukač.Hrvatski vjernici se već godinama

okupljaju na misnom slavlju koje seslavi u toj crkvi, a to je jedna od 5crkava gdje se u Münchenu nedjeljomslavi misno slavlje na hrvatskom jezi-ku. S. Marta Jozić je već deset godinadio župe sv. Gabrijela. S. Marta una -toč svojim velikim obavezama u nje-mačkoj župi preko osam godina pred-

vodi i uvježbava hrvatski crkveni zborsv. Gabrijela koji svake nedjelje uve-ličava redovna misna slavlja na hrvat -skom jeziku. S. Marija Mamuzić i s.Marina Lukač su za ovu prigodu stigleiz domovine. S. Marija i s. Marina Lusu vjeroučiteljice u Zagrebu. DružbaSestara Kraljica svijeta je osnovana1963. godine i osnivač je bio o. IvanJeger, profesor i teolog. Ova redovni-čka zajednica je tako organizirana danjene članice svoj život i sposobnostiposvete svetoj Crkvi u župskom apo-stolatu.

Misno slavlje su predvodili župniknjemačke župe sv. Gabrijela fra Fra-ne Čugura, franjevac splitske franje-vačke provincije Presvetog Otkupite ljai delegat za hrvatsku pastvu u Nje-mačkoj fra Josip Bebić. Hrvatski crkve-ni zbor sv. Gabrijel kojeg predvodi s.Marta je izvođenjem božićnih pjesa-ma uljepšao ovo posebno misno slav -lje u kojem su tri redovnice obnovilesvoje zavjete služenja Bogu i braći isestrama. Tekst i snimka: Anđela Drmić

Sestre Marta Jozić, Marija Mamuzić iMarina Lukač zajedno sdelegatomo. Bebićem io. Čugurom

MÜNCHEN

Proslava Božića

UU prepunoj crkvi sv. Gabrijela uMünchenu na Badnju večer se

okupilo oko tisuću i pol hrvatskih ise -ljenika. U misiji je služena još jednapolnoćka, u crkvi sv. Pavla, u kojoj seokupilo oko tisuću hrvatskih vjernika.Na sam blagdan Božića u Münchenusu služena četiri misna slavlja na hrvat -skom jeziku. Na mise su stigli vjernicisvih generacija, od onih najstarijih,pa sve do najmlađih da u zajedni štvuproslave blagdan Božića.

Tekst i snimka: Anđela DrmićMisnom slavlju pribivao je veliki broj vjernika

NAŠE ZAJEDNICE


RÜSSELSHEIM

Božićna radost

VVjernici iz Hrvatske katoličke misijeu Rüsselsheimu dočekali su i pro-

slavili blagdan Isusova rođenja — Bo-žić u crkvi sv. Marka u Kelsterbachu,blizu frankfurtske zračne luke, s veli-kim nes trpljenjem i neopisivom radoš-ću. Na ovogodišnjem radosnom boži -ćnom slavlju okupilo se oko tristohrvatskih i njemačkih vjernika.

Misu božićnog slavlja predvodioje prof. dr. fra Andrija Nikić iz Mo-stara. S njim je koncelebrirao župnikfra Berislav Nikić. Na završetku boži-ćnog slavlja fra Anrija je predstaviosvoju najnoviju knjigu „Međugorje”.Tekstovi knjige od 156 stranica pre -vedeni su na engleski, njemački, tali-janski i francuski jezik. Ti su tekstovi ina hrvatskom jeziku. Svi su tekstovi popraćeni prekrasnim slikama u bojikoje se nalaze u arhivu župnog uredau Međugorju. Fra Andrija je za 2009.g. objavio povijesni, zidni, četrnaest

lisnati kalendar koji je posvećen 800obljetnici osnutka Franjevačkoga re-da.

Božićni dar Tomasu SučićuZa vrijeme ovogodišnjeg advent -

skog vremena zauzete supruge i maj-ke iz HKM Rüsselsheim same su pekle,prodavale i kupovale božićne kolačeispred crkve, a one supruge i majke

koje nisu mogle peći božićne kolačedavale su svoju novčanu pomoć. Ak-cija skupljanja novčane pomoći zavr -šila je na sv. misi polnoćki. U toj hu-manitarnoj akciji skupljeno je 1.300eura. Ove je godine novčani božićnidar poslan dječaku Tomasu Sučiću uOtavice, župa Drniški Gradac, kodDrniša, koji od rođenja boluje od mo-ždane epilepsije. Fra Berislav Nikić

WUPPERTAL Božić u misiji

ZZa božićne blagdana došao je uispomoć u Hrvatsku katolilčku mi-

siju Wuppertal iz Splita dr. fra Anđel -ko Domazet, profesor fundamentalneteologije na Katoličkom bogoslovnomfakultetu u Splitu. On je predvodio svemise u misiji i propovijedao.

Na polnoćku u misiji Wuppertalslavila se samo jedna misa i to u crkviSrca Isusova u Wuppertalu u 21 sat.Crkva je bila prepuna kao i svake pol-noćke s više od 500 vjernika. Prije te

Djeca za izvođenja programa

mise djeca su izvela musical kojeg jepreuredio župnik fra Ante Maleš pre-ma musicalu „Ja sam znala da ćeš do-ći” kojeg su autori splitski svećeniciBobo i Šime.

Pjesme su na gitarama pratili An-đelka Marić i trinaestogodišnji Domi-nik Kodžoman. Djecu su uvježbali Ka-tarina Babli i župnik fra Ante. Porukamuzicala je radosni doček Božića ujednoj siromašnoj obitelji kojeg su or-ganizirala djeca, prijatelji dviju dje-

vojčica i kako je mlađa kćerkica, dje-vojčica Ana izmolila od malog Isusada joj se tata, koji se dugo nije jav -ljao iz Njemačke, vatio za Božić kući.Muzical tako radosno završava kadase tata pojavi u obitelji koja ga ra-dosno prima i zajedno slave Božić.Prije muzicala misijska skupina mla-dih „Čežnja” otpjevala je višeglasno-klapski, pjesmu „Tiha noć”. Na krajumuzicala za uvod u sv. misu zbor jeotpjevao ponovno pjesmu „Tiha noć”,ali uz pratnju tamburaške misijskeskupine mladih. Oni su pratili još dvi-je pjesme pod misom. Fra Anđelko jeu propovijedima za Božić, uputio ne-koliko važnih poruka. One se moguukratko sažeti u ovim mislima: Među -ljudski odnosi mogu se graditi na čin-jenici da je sam Bog postao čovje-kom. Istakao je da je za svakog krš -ćanina put do Boga njegov bližnji.

Fra Ante Maleš

Socijalni djelatnik Marko Žarićotišao je u mirovinu 12. prosinca2008. Djelovao je na adresi Georg-Gröning-Str. 55, 28209Bremen. Njegovim odlaskom nepostoji više socijalna služba zaHrvate u tome gradu.

OBAVIJEST


VVeselo i svečano nedavno je bilo uHrvatskoj katoličkoj misiji u Hage-

nu. Voditelj misije vlč. Stipan Vrdoljakslavio je svoj 70. rođendan, a vjernicisu mu priredili lijepo slavlje. U prosto-rijama misije bilo je više od 300 gosti-ju. Mladi su predvođeni pastoralnomsuradnicom Giselom Kliewer i Valen -tom Tomšićem pripremili lijep i svečaniprogram u čast svoga slavljenika. Sveje počelo svečanom sv. misom koju jepred mnoštvom vjernika predvodio donStipan Vrdoljak uz koncelebraciju de -kana Hagena Wittena Ditera Ost-hausa. Nakon svete mise krenulo se uprostorije misije gdje je pastoralno vije -će sa predsjednikom Vinkom Mrčelompriredilo besplatni ručak za sve posje-titelje. Mnogi su došli iz vjerskog, poli-tičkog, prosvjetnog i drugog životaHrvata sa ovog područja da svome sve-ćeniku požele još mnogo ljepih godinasa svojom misijom. Don Stipan je svimapoželio dobrodošlicu i zahvalio se nalijepim željama. Nakon toga je misijskizbor pod ravnanjem Maria Friebena ot -

pjevao nekolikopjesama. Recitacijesu izveli Valent To-mšić i GabrielaGogić da bi nakontoga na pozornicustupila djeca. Dje-ca su svome Stipi,koji je uvijek bio nanjihovoj strani, re-citirali pjesme nahrvatskom i njema-čkom jeziku. Slije-dile su glazbene to-čke koje su oduše-vile svećenika i pri-sutne. Najprije jeKlara Karačić odsvirala na klaviru Etu-de od Czernya da bi nakon toga Emi-ly odsvirala Menuett od Bacha, a svo-je glazbene sposobnosti pokazala je iMichaelle Reichert zavrijedivši velikipljesak prisutnih i zahvalu svećenika.Ništa manje uspješne nisu bile drugedvije sestre Kristina na flauti i MarijaMrčela na glasoviru, a odsvirale su Lo-

ve me tender od Elvis Presley. Nakontoga Kristina je uz pratnju Valenta To-mšića odsvirala „Odu radosti”, a glaz-benica Melita Hometa odsvirala je naklaviru Nocturne od Chopina. Posebnisu bili i puni emocija recitali mladih,Mate Jukić, Andreje Rubil, Marijane Raj -čić, Kristine Mrćele i na kraju Vilme Pej-ković. Tekst i snimka: Zvonko Bosnić

HAGEN Sedamdeseti rođendan voditelja misije

Misno slavlje predvodio je slavljenik vlč. Vrdoljak uz koncelebra-ciju dekana Osthausa

WIESBADEN Upriličene žive jaslice

UUnedjelju 7. prosinca u crkvi sv. Ki-liana pod vodstvom voditelja misi-

je dr. fra Ante Bilokapića i njegovih su-radnika, nakon euharistijskog slavljanastavljen je božićno-nikolinjski pro-gram u župnoj dvorani uz crkvu.

Slavlje je otvorio o. Bilokapić. Ta-kođer je predstavio voditelja programaJosipa Čulinu, koji je nedavno u disci-plini plivanja na 500 m osvojio prvomjesto među svojim vršnjacima u Nje-mačkoj. Djeca i mladi su pred „živimjaslicama” pjevala božićne pjesme,krasoslovila, a na osobit način mladedjevojke su u narodnim nošnjama izve-le božićni recital. Misijska folklorna sku-pina izvela je splet plesova iz Hrvat -skog zagorja pod vodstvom Dijane Čr -ljenec. Bili su izvrsni, osobito mališani,koji su oduševili sve nazoćne uz grom-

ki pljesak. Bili su sjajni i gosti, mališaniiz Hrvatske katoličke misije Mainz ko-je je vodila Suzana Ilijevski. Na krajuslavlja za svu djecu posebna je radostsusreta sa sv. Nikolom. Svi su ga poz-dravili molitvom i pjesmom sa željomšto bliže doći u kontakt s njime. Naimečujem, kazao je sv. Nikola, da ste vidjeco učinili dobro djelo i priključili seakciji „Kinder helfen Kindern” te želitei dalje skup ljati do Božića za bolesnogdječaka Patrika Ivanovića u domovini.To je veoma plemenito misliti na takvudjecu, koja trebaju našu pomoć, zatovas ovih puta želim još jedino potaknu-ti na nedjeljno sudjelovanje sv. misi i re-dovitiji dolazak na vjeronauk, jer steveć sa svojim vjeroučiteljima dali poru-ku slavlja Božića. Biti blizu onima kojisu u nevolji, kazao je. S.A.M.

Za Nikolinjske proslave u Wiesbadenu

SINGEN — VILLINGEN

Misijske novosti

MMisijskom zabavom u Konstanzu22. studenoga 2008. započe-

li su „Dane misije“ Singen-Villinen. Unatoč lošim vremenskim uvjetima,ali zahvaljujući besprijekornoj orga-nizaciji i koordinaciji zajednice uKonstanzu te uz bogati kulturni pro-gram kojeg je s djecom pripremilapastoralna suradnica Nada Kolić,može se reći da je zabava uspjela.

Zahvaljujući skupini „Cro-ex-press“ iz Stuttgarta te odazivu vjer-nika iz ostalih misijskih mjesta — na-stoji se da to na Bodenskom jezerupostane tradicijsko okup ljanje.„Dani misije“ su završili u nedjelju23. studenoga 2008. kada je slav -ljena misa za cijelu misijsku zajed-nicu u Singenu. Bila je to i zahva-la Bogu da su Hrvati na tom po-dručju kroz protekle četrdeset i dvi-je godine mogli slaviti Boga nasvom materinskom jeziku.

U Villingenu je nikolinjska pro-slava organizirana u subotu 6. pro-sinca 2008., a u Singenu u nedje lju14. prosinca 2008. Predstav ljanjeprvopričesnika u misiji je bilo podsvetom misom 14. prosinca 2008.

D.G.

NAŠE ZAJEDNICE


BERLIN

Zaručnički tečaj

KKako je već postalo i uobičajeno, uHrvatskoj katoličkoj misiji u Berlinu,

održan je i ove godine u predbo žićnovrijeme, trodnevni tečaj za zaruč nike;točnije, za one mlade kršćane koji usljedećih šest mjeseci namjeravaju stu-piti u brak. Za one koji to namjerava-ju učiniti koji mjesec kasnije, bit će upri-ličen tečaj u preduskrsno vrijeme. Teč-aj je vodio delegat za hrvatsku pastvuu Njemačkoj fra Josip Bebić. „Evoimam čast držati ovaj tečaj u Berlinu.“Delegat o. Bebić je u toj prigodi do-dao: „Ovdje me konstantno zovu i mla-di se rado odazivaju. Vidim da su mla-dima neke stvari ostale od prije neraz-jašnjene. Zato je ovo dragocjeno vri-jeme. Ovakve tečajeve držim uglav-nom u Berlinu. Držao sam i svećenici-ma predavanje kako bi trebalo držatiovakve tečajeve mladim ljudima. Upo-

zorio sam ih da od samog susreta smladima treba učiniti ugođaj malo pris-nijim, ugodnijim. Prvi susret treba bitiupoznavanje, da se zabilježe osnovnipodaci. Svećenik tada već ima jednusliku. Iz mojega iskustva, a pripemaosam više od stotinu njamačkih i hrvat -skih parova, kroz tečaj se mogu mladidobro pripremiti za sveti trenutak. U

svim vjerama i kulturama priprava zabrak zauzima posebno mjesto. Crkvaima veliku odgovornost i dužnost mla-de parove što bolje za taj čin pripre-miti. Mediji danas o razvodima kodpoznatijih daju veliku, odnosno, pre-veliku pozornost što nije dobro”, rekaoje delegat o. Bebić.

Tekst i snimka: Sonja Breljak

Sudionici tečaja s delegatom o. Bebićem i voditeljem misije o. Čirkom

UUmisiji Koblenz druga nedjelja doš-ašća, 7. prosinca, bila je posebno

lijepa za ovdašnje hrvatske vjernike.Sv. misu zajedno s voditeljem Hrvatske

KOBLENZ Proslava blagdana sv. Nikole

Tijekom misnog slavlja vlč. Zadravec je krstio dvoje djece Nikolu i Niku-Emiliju

katoličke misije vlč. Stjepanom Zad -ravcem služio je i gost iz biskupije Trierdr. Martin Lörsch. Crkva sv. Franje bi-la je prepuna vjernika iz Koblenza iokolice. Naime u misiji se slavio i blag-dan sv. Nikole, ljubitelja djece kojih jebilo jako puno.

Osim djece koji su svojom pjes-mom dočekali dragog gosta iz bisku-pije, lijepo je bilo vidjeti dvoje djecekoji su toga dana kršćeni. Lijepi trenu-tak ispred oltara, Lidija i Igor Čančar iDavorka i Miroslav Teklić s dječicom ikumovima prigodom svečanog čina.Obitelji Čančar ovo je prvo, a obiteljiTeklić četvrto djete.

Nakon sv. mise slavlje i programdolaska sv. Nikole nastavljeno je udvorani. Djeca su pjesmom i recitaci-jom dočekali sveca koji im je na veli-ko zadovoljstvo djelio darove.

Tekst i snimka: Jakov Vranković

,

MÜNCHEN Susret zborova iz misijeUUsubotu 22. studenoga u HKM

München proslavljen je blagdansv. Cecilije, zaštitnice crkvenog pje-vanja. Bila je to prigoda da se u ka-peli bl. Alojzija Stepinca susretnu svicrkveni zborovi koji nastupaju u raz-ličitim crkvama gdje hrvatski vjerniciodržavaju svoja misna slavlja. U ovojvelikoj hrvatskoj zajednici postojecrkveni zborovi u crkvama sv. Mi-haela, sv. Gabrijela, sv. Pavla te ucrkvi Marije Zaštitnice iz Pasinga.

Pjesma pod okriljem hrvatske katolič-ke zajednice već 60 godina je zamnoge iseljeničke generacije bila ja-ko uporište u dugim i ponekad sa-motnim iseljeničkim godinama. Nablagdan sv. Cecilije stigli su pjevačiiz svih dijelova grada da uz zajedni-čku pjesmu i druženje proslave jošjednu uspješnu godinu napornog pje-vanja i vježbanja. Susretu crkvenihzborova bili su nazočni voditelj misi-je fra Tomislav Dukić, fra Luka Livaja,

fra Bernard Dukić, Boris Čarić i fraDaniel Stipanović. S. Viktorija Vukan -čić vodi crkveni zbor u crkvi MarijeZaštitnice, a ujedno s. Viktorija vodii crkveni zbor za malu hrvatsku za-jednicu u Emmeringu, koji se nalazinedaleko od Münchena, s. Marta Jo-zić vodi zbor u crkvi sv. Gabrijela,dok sestra Nikolina Bilić vodi crkvenizbor koji nastupa na misnim slavljimau crkvi sv. Mihaela i sv. Pavla. Nakonmisnog slavlja na kojem je istaknutavažnost crkvenog pjevanja uslijediloje zajedničko slavlje. Anđela Drmić


PPo drugi put su zajedničkim snaga-ma organizirali zabavu Franjevač-

ka mladež „Frama” Hrvatske katolič-ke misije Berlin i glazbena skupina„Stari kamen“. Prvi put je takva zaba -va imala dobrotvornu notu, a ovogaputa je bila više svečarskog karaktera.„Ovom zabavom slavimo 17. obljet-nicu međunarodnog priznanja našedomovine. Imamo i nekoliko rođen -dana. Osim toga, ovakve će zabave,okupljanja i druženja, naši mladi ubuduće organizirati i češće”, rekao jefra Petar Čirko, voditelj Hrvatske kato -ličke misije koji ujedno i radi sa tride-setak aktivnih članova Franjevačkemladeži koja u Berlinu djeluje od pri-je tri godine, dodajući da su Framašipravo osvježenje u pastoralnom dje-lovanju i okupljanju mladih vjernika umisiji. Oko tristo posjetitelja i mladihorganizatora plesalo je i pjevalo uzsvaki glazbeni broj. Za glazbeni diozaduženi „Stari kamen“ izvrsno jeodradio svoj dio zabave. Pokazalo seda su u njima berlinski Hrvati dobilimladu glazbenu hrvatsku skupinu ko-ja izvrsno može odgovoriti glazbenimi zabavnim potrebama hrvatske pu-

BERLIN „Frama” i „Stari kamen” u akciji

Članovi Frame s voditeljem misije o. Čirkom

blike u Berlinu. Imaju širok i dobro uvježban repertoar pjesama iz cijeleLijepe naše i dostojno se u tome mogumjeriti sa glazbenim skupinama iz Do-movine.

Mladi su ujedno proslavili i rođen -dan najmlađe framašice, petnaesto-godišnje Marije Širić koja je i vrijedna

ministrantica sa dugogodišnjim iskus -tvom. Osim Marije Širić i Framaša,slavili su ovom prigodom, plesali i pje-vali svi posjetitelji među kojima naj-veći broj mladih i njihovih roditelja,prijatelja, predstavnika udruga i Sa-veza hrvatskih društava Berlina.

Tekst i snimka: Sonja Breljak

Djecu uvijek obraduje sv. Nikola

MÜNCHEN Misijsko Nikolinje

SSveti Nikola je među hrvatske mali-šane u glavnom bavarskom gradu

stigao u nedjelju 7. prosinca za vrije-me dječje svete mise koja se za djecui njihove roditelje služila u crkvi sv.Pavla u kojoj se okupio veliki broj mla-dih obitelji s djecom. Misno slav lje jepredvodio voditelj HKM fra TomislavDukić koji je u djeci prilagođenoj pro-

povijedi istaknuo značenje darivanjaza vjernike.

U lijepom adventskom raspolo-ženju iščekivanja dragog sveca, pre-krasno su kao i uvijek pjevali mali sla-vuji iz dječjeg zbora „Hrvatski slavu-ji”, uz pratnju misijskog tamburaškogorkestra pod vodstvom sestre NikolineBilić. Uz tonove lijepih adventskih pje-

sama i pjesama posvećenih sv. Niko-li završeno je dječje misno slavlje, na-kon čega se opet pojavio sv. Nikolasa vrećom punih darova. Fra Ante Jo-jo Marković se odlično snašao u ulozisv. Nikole darujući mališane prigod-nim darovima. Nakon podijeljenihdarova veselje se za djecu i njihoveroditelje nastavilo u kapeli bl. Alojzi-ja Stepinca.

Tekst i snimka: Anđela Drmić

BERLIN

Proslava Božića

NNije izostao niti ove godine ve-liki odaziv berlinskih Hrvata

na misna slavlja u Badnjoj noći. Upomoć su im iz domovine, kao iobično, pristigli fra Petar Lubina ifra Zvonko Tolić da bi se zajedno sberlinskim svećenicima fra StipomČirkom i fra Radoslavom Tolićempripremali za božićno slavlje. Vo-ditelj misije fra Petar Čirko predvo-dio je četiri misna slavlja, dva zaNijemce i dva za hrvatske vjernike.

S. Breljak

NAŠE ZAJEDNICE


UUočoči Božića izišao je iz tiska no-vi broj (br. 4., 2008.) VjesnikaDružbe sestara Služavki Malog

Isusa pod nazivom „U službi MalogIsusa”.

Vjesnik je namijenjen internoj upo -rabi, a to je njegov ukupno 352. broj.U Vjesniku se mogu pročitati uvodnariječ urednice s. Irene Olujević, pri-godna riječ i božićna čestitka vrhovneglavarice s. Marije-Ane Kustura te pro-vincijalnih glavarica s. M. RadoslaveRadek, s. M. Sandre Midenjak i s. Ma-rine Piljić. Tu su i kratke obavijesti, na-java tema duhovne ob nove u Družbi.Tako je u siječnju 2009. tema duhov-ne obnove „Posvećenje i traženje vo -lje Božje — Služenje pojedincima poz-vanima živjeti vlastito posvećenje”, uveljači „Autoritet i posluh u životu za-jednice — Izgrađivanje bratske zajed-nice” te u ožujku „U poslanju — Sud-jelovanje u zajedničkoj misiji”. U ru-brici Utemeljiteljeve stranice može seviše pročitati o 165. obljetnici rođe njai 90. obljetnici smrti sluge Božjega Jo-sipa Stadlera, prvog vrhbosanskognadbiskupa. Tu je i homilija apostol -

skog nuncija u Republici Hrvatskojmons. Maria Roberta Cassaria. Možese pročitati i o studijskoj večeri o Josi-pu Stadleru „Josip Stadler — Božji iza-branik”, o studijskoj večeri o sluzi Bo-žjem nadbiskupu Stadleru i proslaviBezgrješnog začeća Blažene DjeviceMarije. Tu su vijesti i o drugim doga-đajima, slavljima i susretima u Družbiod kojih se može izdvojiti stota obljet-nica života i rada sestara u Čardaku,useljenje sestara u Dom sv. Josipa u Vi-tezu. Može se pročitati i o humanitar-nom koncertu i prodajnoj izložbi zadjecu Stadlerovog dječjeg doma „Egi-pat”. U Splitu je održan susret djevo-jaka u „Svetoj Ani“ i u samostanu „An-tunovac”, u Pitomači susret sestara ju-niorki o čemu se također može proči-tati u novom broju Vjesnika. Tu su ipjesnički prozni prilozi ses tara.

U rubirici „Drugi o nama” done-seni su tekstovi iz drugih listova u ko-jima se govori o sestrama i Družbi. Ve-ći broj stranica posvećen je vijestimavrhovne uprave i generalne kuće, Pro-vincije Presv. Srca Isusuva i Marijina uZagrebu, Provincije Bezgrješnog za-

KNJIGE

U službi Malog Isusa„U službi Malog Isusa”, Vjesnik Družbe sestara Služavki MalogIsusa iz Zagreba, Splita i Sarajeva, br. 4 (352), Zagreb,2008.,130 str.

čeća Blažene Djevice Marije iz Sara-jeva i Provincije sv. Josipa iz Splita.Može se zaključiti riječima vrhovneglavarice s. Marije-Ane Kustura: „Isu-sov dolazak ponovni je poziv svakoj(sestri op. ur.) na jednostavnost i po-niznost duha, poslušnost, siromaštvo ičistoću, koju će i drugi prepoznati kaovrijednost nasljedovanja, što donosiduhovno blago koje nam nitko drugine može dati ni oduzeti. Stoga, miste-rij svete noći neka nas uhvati, jer samooni, duhom zahva ćeni, mogu biti u slu-ž bi ljubavi Kra lja, koji toliko i tako lju-bi cijeli svijet. Neka nas ta ljubav os-voji kako bi usitinu mogle biti Njego-ve služavke.” A. P.

Pjesnički kutak

MagistraleHrvatsku kroz povijest, otkad rod naš traje, Riječ zadanu Hrvat ne htjede poreći.Volja za slobodom snagu diva daje,A tuđini: „Majko”, ne htje Hrvat reći,Trnju iz dubine nade se izvuku.I poklisar Božji, svih Hrvata dika,

Domu, Crkvi služi. Bratsku pruža ruku.Opekla je mnoge snaga pravednika.Mi ostasmo uvijek ono što smo bili:Odvjetnici mira i svete slobode.Vjernost Domovini — Gospi povjerili.Izvori nas mame. Zovu braća, seke. Neka Božja milost povratak nam pratiIme nek´ Hrvata čuva Bog navijeke!

Malkica DugečIz sonetnog vijenca „Vijenac od plača i smijeha”

Tamo sam se ostavilaTamo gdje nebo ljubi more,Gdje se sjajna zvijezda stapa s licem beskrajaTamo gdje sam ugledala svjetloGdje sunce rukom zlatnom miluje stijenuTamo je duša

Tamo gdje su Fernando i Vasco sanjatiliTamo sam ja šetala,Suzu pustila gdje su nesretne ljubavi plakaleI za ljude koje je vrijeme odnijelo molila

Tamo gdje mjesec dodiruje zemljuVlažnu zoru, i rumeno liceTamo sam dušu sanjalaTamo sam ostavila sebe...

Marijana Šare

Napisala i priredila: Željka Čolić

Dragi mladi čitatelji!


Posloži slova i dobit ćeš pet najdražih dječjih karnevalskih kostima

ZACEPRIN

NULAK

BOJKAURASUG

NAJADICIN

� � � � � � � ��

� � � � ��

� � � � � ��

� � � � ��

� � � � � � � � ��

Zakoračili smo u novu godinu. Nadamo se da vas zdravlje dobro služi i da ste dobro raspoloženi. Ovaj prilog smo posvetili karnevalu.

1) Najpoznatiji karneval na svije-tu je u

a) New Yorkub) Rio de Janeiroc) Casablanca

2) Tradicionalni poznati karnevalu Europi održava se u

a) Venecijib) Parizuc) Madridu

3) Kako još nazivaju Nijemci vrijeme karnevala

a) 2. godišnje dobab) 5. godišnje dobac) 3. godišnje doba

4) Poznate tradicionalne figurena karnevalu u Rijeci su

a) Halubjanski zvončarib) Halubjanski pekaric) Halubjanski ovčari

5) Razdoblje karnevala/maškara završava na

a) Veliku srijedub) Malu srijeduc) Čistu srijedu

Rješenje:1b, 2a, 3b, 4a, 5c

Pitaliceda su u hrvatskom jeziku uz riječi „karneval“ u uporabi inazivi: krnjeval, krnoval, pokladi, pust, fašnjak, fašnik ilimaškare

da riječ „maškare“ dolazi od glagola „macakti se“ — štoznači mazati/šminkati se odnosno bojati se po licu

da je karneval u Rijeci među pet najvećih karnevala nasvijetu

ZZnnaa ttee ll ii•

•

•

II zzgguubbll jjeennee rr ii jj eečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

drvene — srednjem — siječnja — bojala —običaji — znači — počinje — studenog

Kao karneval se označavaju različiti _ _ _ _ _ _ _maskiranja i kostimiranja, a često su vezani za određene regije imjesta. Tradicionalno to vrijeme _ _ _ _ _ _ na svetaTri kralja, 6._ _ _ _ _ _ _, a od 19. stoljeća čak i od11. _ _ _ _ _ _ _ _ i traje sve do Čiste srijede. Usamim počecima su djeca pravila _ _ _ _ _ _ maske uobliku životinja i oblačila staru odjeću za što strašniji izgled, a uzto bi se _ _ _ _ _ _ sa crnom bojom — čađom po licu.Karneval je stara tradicija, jer su već u _ _ _ _ _ _ _vijeku u nekoliko kršćanskih zemalja u Europi postojale takve feš-te „festa stultorum“. Latinska riječ „carnelevare“ _ _ _ _ _oproštaj od mesa, što ukazuje na predstojeće vrijeme korizme i

posta.

�

DJEČJI KUTAK


SVIJET MLADIH — JUGENDWELT

Kršćanske vrednote za mladeU posljednje vrijeme ponovno se sve više govori i o kršćanskim vrednotama, ka-ko u Crkvi tako i u društvu. U globalnom svijetu brzih promjena vrlo je važno uživotu i odlučivanju imati temeljnu orijentaciju, ćudoredno-moralni kompas.Ljudski život je nemoguć bez temeljnih vrednota i normi. Kršćanske vrednote sa-držane su u 10 Božjih zapovijedi, Isusovoj zapovijedi ljubavi, Govoru na Gori.

PPapa Benedikt XVI. upozorio jeovih dana na širenje nihilizmameđu mladima: „Zbog nihilizma,

koji sve više ugrožava mladi svijet,Crkva poziva da se ozbiljno posveti-mo mladima i da ih ne prepustimo sa-mima sebi“. „Naravne i kršćanskevrednote“, koje životu daju viziju na-de, gube značaj među mladima, pase stoga mnogi mladi odaju drogi i al-koholu. „Postoji prijetnja da čak ljubavpostane objektom, koji se može kupitii prodati“ naglasio je Papa. O kršć-anskim vrednotama govorio je na Sil-vestrovo i Reinhard Marx, nadbiskupMünchena i Freisinga.On je pozvao sve, po-sebice mlade, na većezauzimanje u društvu ipolitici. Samo ako sekršćani politički i druš -tveno angažiraju i krš -ćanske vrednote će upolitici i društvu ostati ži-ve. To je zauzimanje zaopće dobro, koje čovje-ka stavlja u središte, u svim područji-ma društvenoga i političkoga življe -nja, prije svega u općinama. Budućida je ova godina u Njemačkoj mara-tonska izborna godina, ne čudi da ibivši (sadašnji Papa) i sadašnji nad-biskup bavarske metropole ističu upra-vo kršćanske vrednote. Ovom temombave se također politi čari, znanstveni-ci, odgojitelji, novinari. Jedni vide pro-past vrednota, a drugi samo njihovupreobrazbu. Živimo u svijetu dubokihi brzih promjena, kao nikada ranije.

U jednom takvom svijetu vrlo je važ no u odlučivanju imati temeljnu ori-jentaciju, ćudoredno-moralni kompas.Ljudski život je nemoguć bez temeljnihvrednota i normi. Što su to i koje su tokršćanske vrednote?

Božje zapovijediKršćanske vrednote potječu iz

Bož je objave i njegove riječi. To suprimjerice deset Božjih zapovijedi, ko-je reguliraju ponašanje čovjeka premaBogu i ljudi uzajamno. One su po-moć, orijentacija i uputa za život. Post-moderno društvo odbacuje njihovu

normativnu vrijednost, ali ipak prizna-je da postoje temeljne vrednote i nor-me, kojih se nitko ne može odreći i ko-je bi svatko morao priznati bez obzi-ra na svjetonazor i religiju.

Pritom se nabrajaju: dostojanstvoi sloboda čovjeka, jednakopravnost,obzir, korektnost, socijalno ponašanje,spremnost na pomoć, solidarnost, čov-ječnost, životna kvaliteta, opće dobro,spremnost na suradnju i komunikaciju,sposobnost za kompromis, miroljubi-vost, sadržajnost, istinoljubivost, pouz-danost, hrabrost, samodisciplina, od-govornost, otvorenost za pitanja smis-

la. Kad se sve te vredno-te usporede s 10 Božjihzapovijedi, nije teškoustvrditi da su one u svi-ma njima već sadržane.

U prvoj i drugoj dos -tojanstvo i osobnost čov-jeka te njegova slobodau odnosu prema Bogu tečovjekova nesavršenost iovisnost o Bogu. U trećoj

se ističe da ima vrednota većih od ra-da (sabranost, pravo na odmor, druš -tveno i obiteljsko zajedništvo). Četvrtadaje veliku pozornost obitelji kao os-novnoj stanici društvene i vjerske za-jednice, ali i međugeneracijskoj soli-darnosti, odgovornosti, odgoju, suži-votu. Petom se posvećuje i štiti svaki isvačiji život, pa i onaj nerođeni, tekzačeti. To je najglasniji vapaj protivubijanja i zločina svake vrste, protiv ra-ta i zla, protiv smrtne kazne, a za ži-vot, mir, zajedništvo, pravdu... Bez ob-zira na ogromni broj rastava brakovai propadanju raznih oblika međuljud -skih odnosa, šesta zapovijed potvrđujeono što svi znamo: da brakolomstvo go-tovo uvijek razara obitelj i donosi nesre -ću. Pozitivno govoreći ona se zauzimaza vrednote koje svi želimo: vjernost,zadovoljstvo, obiteljsku sreću, harmo-ničan život. Usred financijske i gospo-darstvene krize sedma zapovijed jeposebno aktualna (solidarnost sa siro-mašnima, socijalna svijest i odgovor-nost za zajedničko dobro, odbaciva -nje pohlepe i života na račun slabih).Osma, deveta i deseta zapovijed su

za poštenje, istinoljubivost, obzirnostprema drugima, osobito bližnjima.

Zapovijed ljubavi premaBogu i bližnjemu

Još preciznije, rječitije i sažetije okršćanskim vrednotama, dakle o ono-mu što je vrijedno za jednoga kršćani -na, o onima prema kojemu kršćanintreba živjeti, govori Isus: „Ljubi Go-spodina Boga svoga svim srcem svo-jim, svom dušom svojom i svim umomsvojim.“ To je prva i najveća zapovi-jed. Druga joj je jednaka: „Ljubi bli-žnjega svoga kao sebe samoga.“ Otim dvjema zapovijedima visi sav Za-kon i proroci (Mt 22, 37-40). Bez lju-bavi prema Bogu i bližnjemu, premdaje ona izražena i u Starom zavjetu,mogu se zaboraviti sve kršćanskevrednote. Isusov govor na gori tako-đer je nezaobilazan kad se govori okršćanskim vrednotama (Mt 5,1-12).To je svojevrsna Isusova „oporuka“,velika programatska karta naroda Bo-žjega, temeljni program cijele Crkvei svakoga kršćanina. Blaženi siroma-šni, žalosni, slabi i gladni, nenasilni imiroljubivi, milosrdni i dobroćudni. Utim riječima bi i nekršćani i nevjernicite postmoderni idealisti morali naćivrelo slobode, pacifizma, socijalnepravde i odgovornosti, dostajanstvasvake ljudske osobe, nade, optimiz-ma. Orijentir i mjerilo življenja i po-našanja zapravo je Isus Krist.

Upravo je posredovanje i promi-canje njegovih riječi, koje su glavni iz-vor kršćanskih vrednota, važno istak-nuti u današnjem vremenu, koje još vi-še traži smisao i u kojem duhovnostigra veliku ulogu. Doživjeli su to i broj-ni mladi na tradicionalnom novogodi-šnjem susretu zajednice Taize u Brüs-selu, koji su se pitali, što je i gdje jevrelo njihova života. Odgovor je kra-tak i jasan: Božja riječ, Biblija kao po-vijest vjernosti Božje, vrelo nade, ra-dosti i Božje blizine. Bez zagovara njai življenja kršćanskih vrednota, koje suzapravo općeljudske, ne može se au -tentično kršćanski već sada živjeti, ato će u budućnosti biti još teže. Životpo kršćanskim vrednotama kratko ijasno izrekao je Alfred Delp: „Ako jepo jednom čovjeku u svijetu bilo maloviše ljubavi i dobrote, malo više svjet-la i istine, njegov život je imao smi-sao“. T. G.

Wenn durch einenMenschen ein wenigmehr Liebe und Güte,ein wenig mehr Lichtund Wahrheit in derWelt war, hat seinLeben einen Sinn ge -habt. Alfred Delp

MariofilSoldo

Žena ko -ja li je čitra vama

Svetacblagdan

3. ve ljače

Stil uumjet -nosti

BrankoTucak

JamesCamerona

Orijent.flauta

Grad čijije zaštitnik

Napuniti,natrpati

Japan

Književn.Allende

Inoslavaod milja

Srebr -njak u

BizantuTurska

Rijeka uIstri

Kosov.pi -sac Hasani

GlumicaAntonelli

Biv.atleti -čar. Katrin

Bliski rođak

GlumicaBortolazzi

Natrij

„Rabt“

Lovačkipas

„Ablativ“

ŽiteljkaAmerike

Vatikan

Pogod-beni

veznik

Mjestokod

Ljubljane

Sloven -ska glu-

mica

Franc.političar

Pierre

Pristašaarija -

nizma

IvanSlamnig

Ubojititeniskiservis

Pripad-nik rom-skog naroda

Navestipoimenu

Vodenaili pre-grijana

Savez,udru že -nje

PjevačKer -shaw

Umorentri dana

nakon mu čenja

pos taoje…

Gradrođenjau Frigiji

Lijepoponaša -nje Urugvaj

Dopisni… aka-demije

EminaAra -pović

Poznatamarkaduda

Pokojna glumicaKolesar

Mjernajedinicadragogkamenja


HRVATSKI (NAD)BISKUPI

Sv.Tripun Rješenje poslati najkasnije do 25. veljače

Mons. Marin Srakićnadbiskup đakovačko-osječkiRođen je 6. srpnja 1937. u Ivanovcima, od oca Marka imajke Kate rođene Orešković.Pohađao je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju na Šalati uZagrebu a ispit zrelosti polaže na liceju Visoke bogoslov-ne škole u �akovu. Studij teologije upisao je na Visokoj bo-goslovnoj školi u �akovu i nastavio na Katoličkom bogos-lovnom fakultetu u Zagrebu gdje je i diplomirao. Nakonposlijediplomskoga studija postigao je licencijat iz teolo-gije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a naPapinskom lateranskom sveučilištu u Rimu postigao je dok-torat iz moralne teologije.

Za svećenika je zaređen 6. ožujka 1960. godine. Vr -šio je sljedeće službe: od 1960. do 1961. bio je duhovnipomoćnik u Slavonskom Brodu; od 1961. do 1965. upra-vitelj župe Podravski Podgajci; od 1965. do 1967. te od1970. do 1973. odgojitelj u Bogoslovnom sjemeništu u �a-kovu; od 1977. do 1989. rektor Bogoslovnoga sjemeniš-ta u �akovu; od 1966. do 1967. te od 1970. do 1999.profesor moralne teologije na Visokoj bogoslovnoj školi u�akovu, kasnije Teologiji u �akovu, područnoga studijaKatoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sveti otac Ivan Pavao II.imenovao ga je pomoćnim bis -kupom �akovačke i srijemskebiskupije, 2. veljače 1990. go-dine. Za biskupa je zaređen24. ožujka iste godine. Obav -ljao je službu generalnoga vi-kara i prepošta Stolnoga kaptola đakovačkog i srijemskog.Imenovan je biskupom koadjutorom Biskupije đakovačke isrijemske, 10. veljače 1996. godine, a službu đakovačko-ga i srijemskoga biskupa preuzeo je 6. veljače 1997. go-dine. Godine 2008. uspostavljena je crkvena pokrajina �a-kovačko-osječka, a biskupija �akovačko-osječka promak-nuta je u metropolitansko sjedište. Prvim nadbiskupom i me-tropolitom imenovan je mons. dr. Marin Srakić.

Službe u HBK:predsjednik HBKpredsjednik Stalnoga vijeća HBKpredsjednik Pravne komisije HBKpredsjednik Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja

Izvor: www.hbk.hr

NAGRADNA KRIŽALJKA


„BIBLIA SLAVICA”

DDana 28. studenoga 2008. usjedištu Akademije Nordrhein-Westfälische Akademie der

Wissenschaften und der Künste u Düs-seldorfu, u Saveznoj republici Nje-mačkoj, svečano je predstavljen izaključen niz „Biblia Slavica”. Prof.dr. Reinhold Olesch sa Sveučilišta uKölnu i prof. dr. Hans Rothe sa Sveu-čilišta u Bonnu neovisno jedan o dru-gome naumili su pokrenuti izdavanjeslavenskih Biblija. Ujedinili su nami-sao u zajednički pothvat „Biblia Sla-vica”, značajan za poznavanje i izu-čavanje vjere i jezika Slavena.

Niz „Biblia Slavica” utemeljen pri-je dvadesetak godina obuhvaća prveodnosno najvažnije prijevode Biblijena pojedine slavenske jezike. I to 18različitih prijevoda na 10 jezika u 41svesku. Sedam od tih prijevoda posto -jali su samo u rukopisu i u nizu „BibliaSlavica” pojavljuju se kao prvotisak.Među njima je i hrvatska Biblija Bar-tola Kašića (Paderborn, 1999). Bibli-je koje su u svoje vrijeme bile tiskanepojavljuju se u nizu „Biblia Slavica”kao pretisak (reprint). Jedne i druge supopraćene studijama, istraživanjima.Kašićeva Biblijapopraćena jeobimnim sve-skom „Kommen-tare / Glossar”( P a d e r b o r n2000). Kako seradi o novčanovisokom iznosupotrebnom zaostvarenje izda -nja niza ono jebilo moguće zahvaljujući izdašnoj po-moći Alfrieda Kruppa (veleindustrijal-ca) i Zaklade Halbach iz Essena.Nakladnik je Ferdinand Schöningh izPaderborna. Urednici su ReinholdOlesch, umro 1990. i Hans Rothe, ko-ji dalje vodi poslije Oleschove smrtiniz „Biblia Slavica“ sa suurednicima.

Na svečanosti zaključenja prisut-ne je pozdravio u ime Akademijeprof. dr. Jürgen C. Jacobs, tajnik Raz-reda za duhovne znanosti (Geistes-wissenschaften). U uvodnom izlaga -nju je urednik prof. dr. Hans Rotheveć na početku progovorio i o Kašiće -voj Bibliji i za njezino izdanjezasluž-nima profesorima s Teološkog fakulte-ta u Zagrebu Petru Bašiću i prisutno-

Svečano zaključen niz „Biblia Slavica”me Ivanu Golubu. Kod predstavljanjaniza „Biblia Slavica“ bila su vidno iz-ložena sva izdanja niza i predstavlje-na u izlaganjima pojedinačno ili skup-no. Biblije kod Južnih Slavena (Buga-ra, Hrvata i Slovenaca) predstavio jeprof. dr. Jože Krašo-vec, s Teološkog fakul-teta Sveučilišta u Lju -bljani. Među njima iKašićevu Bibliju. Pred-stavljena je u Katalo-gu: „Kroatische Bibeldes Bartholomäus Kaš-ić”, 1625./ Mit einemGeleitwort von FranjoKardinal Kuharić./ Be-sorgt von Peter Bašić,Julie Derossi, Zlata De-rossi unter Mitwirkungvon Ivan Golub —Hrvatska Biblija Barto-la Kašića, 1625./ Suvodnom riječi Franje kardinala Ku-harića / Priredili Petar Bašić, Julije De-rossi, Zlata Derossi pod sudjelova -njem Ivana Goluba. Prof. dr. Ivan Go-lub najprije je zahvalio prof. dr. Han-su Rotheu, dopisnom članu Hrvatske

akademije znanosti i um-jetnosti, za zasluge okoprekrasnog prvotiska Ka-šićeve Biblije, njegovomsuuredniku prisutnomeprof. dr. Christianu Han-nicku sa Sveučilišta uWürzbugu. Spomenuo seneprežaljenog profesoraReinholda Olescha. U ra-spravi o Kašićevoj Biblijije u dva navrata živo iz-

ložio, kako u 17. stoljeću nije postojaokod Hrvata standardni jezik već trinarječja čakavsko, kajkavsko i što-kavsko i kako bi putovi hrvatskoga je-zika odnosno do standardnoga jezi-ka (istom u 19. stoljeću) bili drugačijida je Kašićev prijevod Sv. pisma kadje načinjen u 17. stoljeću bio i tiskan,jer je Kašić svojim prijevodom nasto-jao stvoriti hrvatski standardni govor.Prof. Rothe je dr. Goluba zamolio dau svojem radu za Zbornik ovog Sveča -nog skupa napiše podrobno zašto ni-je tiskana Kašićeva Biblija i koje suposljedice toga za razvoj hrvatskogjezika. U raspravi je također potaknuttvrdnjom prof. dr. Helmuta Keiperta,sa Sveučilišta u Bonnu, da je rukopi -

sna Kašićeva Biblija bila zabranjena,razložio da nije bila zabranjena ne-go proglašena suvišnom, pri čemu sedr. Golub pozivao na svoja istraživa -nja u Arhivu Kongregacije za naukvjere nekoć Sv. Oficija, koja mi je iz-

nimno omogućio tadašnjiprefekt Kongregacije kar-dinal Joseph Ratzinger,današnji papa BenediktXVI. Našijence u Njemač-koj kod svečanosti pred-stavljala je s. LucijanaKraljević iz Hrvatske kato-ličke misije u Düsseldorfu,voditelj misije fra Josip Ku-lović bio je zbog dušobri-žničkih obaveza sprije-čen. Prisustvovali su vlč.Stjepan Penić, voditeljHrvatske katoličke misije uEssenu, i časna sestra ka-tehistica.

Akademija u Düsseldorfu, domać-in svečanosti zaključenja niza „BibliaSlavica”, ponosi se — kako je kazaoRobert Kekez, Hrvat, glasnogovornikAkademije — što je 1964. u profesoruJosephu Ratzingeru, s Teološkog fa-kulteta u Münsteru, prepoznala uče -njaka dostojna da bude izabran zanjezinog člana. On je i sada, kao pa-pa Benedikt XVI. član Akademije.

Ivan Golub

DÜSSELDORF

Niz „Biblia Slavica” ute-me ljen prije dvadesetakgodina obuhvaća prve,odnosno najvažnije pri-jevode Biblije na pojedi-ne slavenske jezike. I to18 različi tih prijevoda na10 jezika u 41 svesku.

Prof. dr. Ivan Golub najpri-je je zahvalio prof. dr. Han-su Rotheu za zasluge okoprek rasnog prvotiska Kaši-ćeve Biblije

BERLIN

TTridesetak ministranata koji sva-kodnevno služe kod oltara u

crkvi sv. Sebastijana u Weddingu,a nedjeljom i u crkvama sv. Boni-facija u općini Kreuzberg i sv. Ma-rije u Spandau, okupilo se u dvor-ani misije Berlin na tradicionalnomgodišnjem susretu. Za vrijedne ma-lišane koje priprema Stipo Milano-vić, član Župnog vijeća, Hrvatskakatolička misija je za ovu prigodunabavila darove u vrijednosti od700 eura. Susret ministranata jezapočeo molitvom koju je predvo-dio voditelj misije fra Petar Čirko, anastavljen je izvlačenjem brojevaza tombolu. Sonja Breljak

Tradicionalnaministrantskatombola

A D O N I S �� Z O R N I C AP O N O Ć K A �� P O �� L I NO Ć U T �� R A D O S N I C AR I D A T I �� A L A I N �� TE Ć �� R E V A �� O N �� Š T OM E D I Č A R I �� D A T U MA B �� J E Č E R M A �� A N I�� O L A V �� S K A JU Ž I T I �� T �� K AD I M �� N �� J A L ��

�� Ć O R A �� E P I RB �� N E �� P A P AE L I S A �� J A �� E ZT O T E M I Z A M �� N A R AL P �� N �� S O L A I �� L �� ZE T I D A �� B A D NJ I D A NH I J E N A �� T R E V I R AE C A �� K R E K A �� A N I TM A R K A �� R E S I N A �� I

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA


Nagrađeni: Vlasta Jambrak, StuttgartNikola Sarić, Lindlar

Kod liječnikaDođe čovjek kod liječnika i

kaže:— Doktore, imam kamenac užuči, pijesak u bubrezima i voduu koljenu. Što da radim?— Izvadi građevinsku dozvolu.

Lijenost— Doktore, nemojte mi iznositineke latinske izraze, nego mi re-cite jasno kao laiku od čega za-pravo bolujem.— Pa evo, Vaš problem je u to-me što ste lijeni.— Možete mi reći kako se tokaže na latinskom, da mogu pre-nijeti svojoj ženi?

Napisano je kemijskom

Došao mali Ivica baki kući ikaže:— Bako, dobio sam jedan izmatematike.— Ispravit ćeš ti to!— Ali bako, ne mogu, napi -sano je kemijskom.

DemokracijaPita učiteljica Pericu:

— Perice, znaš li ti što je to de-mokracija?— Znam, to je kad dvije buda-le imaju više prava nego jedanpametan.

GrafitiČekala sam princa na bije-

lom konju, a došao je konj u bi-jelom BMW-u.

Britva i bunarIde momak na intervju za

posao i traži savjet od iskusnogprijatelja.— Moraš reći nešto oštro i du-boko.

Ode momak na intevju, sjed-ne pred direktora i kaže:— Britva i bunar.

Kako opremiti zdravstveno ispravan ležaj?

— U potpunosti omogućiti pravilan fi-ziološki položaj vratne kralježnice.(Vratna kralježnica je jedan od naj -osjetljivijih dijelova tijela. Kroz njuprolazi kompletna živčano-žilna struk-tura preko koje mozak upravlja svimdijelovima tijela.) Jastuci izrađeni izvune, perja ili spužve, kao ni klasičnooblikovani anatomski jastuci (ili jastu-ci koji mijenjaju oblik) nemaju mo-gućnost pravilnog fiziološkog podr -žavanja vratne kralježnice u svim po-ložajima spavanja;— Madrac treba biti tvrd i ravan(bez udubljenja);— Potrebno je izabrati takvu podlo-gu koja će onemogućiti svim štetnimtvarima iz madraca (bakterije, grinje,grinjin organski otpad, anorganskenečistoće…) izlazak do područja spa-

Sastojci za 4 osobe: 5 žlica masli-nova ulja; 150 g luka; 50 g sitno nare-zane pancete; 100 g mrkve narezanena kolutiće; 600 g narezanog kiselogkupusa; 500 ml vode; 100 ml; bijelogvina; 1 žličica Vegete; papar: 4 junećaodreska (600 g); sol.

Za knedle: 20g svježeg kvasca;200ml tople vode; 1 žličica, šećera:300g pšeničnog oštrog brašna tip 400Podravka; sol; 1 žličica nasjeckanog peršina: 20g popečenih kockica kruha.

Priprema: Na 2 žlice ulja po-pecite pola količine nasjeckanog luka, pancetu, mrkvu i kratko pir-jajte. Kiseli kupus isperite pod mla-zom hladne vode, ocijedite i do-dajte na popečeno povrće i pan-cetu. Pirjajte oko 30 minuta uz pod-lijevanje vodom i vinom. Na krajudodajte Vegetu i papar. Odreskeistucite, lagano posolite i na svakiodrezak stavite 1 žlicu pripremlje-nog kupusa i zarolajte. Pričvrstitečačkalicama. Pripremljene savitkekratko popecite na žlici ulja i izva-dite ih. U istu tavu dodajte žlicu ulja i popecite preostali luk, do-dajte savitke i sve zajedno pirjajteuz podlijeva nje vodom dok savicine omekšaju. Kvasac razmutite u150 ml vode, dodajte žličicu šeće-ra i ostavite na toplom mjestu da sedigne. Brašno, sol, peršin, dignutikvasac i os tatak vode dobro izmi-ješajte da dobijete mekano glatkotijesto i na kraju dodajte kockicekruha.Sve lagano izmiješajte i pus -tite da se tijesto na toplom mjestu

digne. Pripremljeno tijesto uzimajte žli-com i stavljajte u kipuću posoljenu vodui kuhajte oko 5 minuta.

Posluživanje: Poslužite toplo s prip -remljenim knedlama ili kuhanim krum-pirom. Izvor: www.coolinarika.com

Juneći savici punjeni kiselim kupusom

vanja. Istovremeno, podloga trebaosigurati nesmetanu cirkulaciju zrakakroz krevet. Podloge izrađene iz vunenisu dobro rješenje jer je vuna po-godna za razvoj mikroorganizama iteško se održava;— Podloga treba onemogućiti sa-kupljanje vlage u madracu i osiguratispavanje u suhim uvjetima;— Jastuk također treba pružati pot-punu zaštitu od bakterija i alergena(organskih i anorganskih). Jastuk tre-ba biti izrađen na način da na sebene prihvaća vlagu koju osoba prilikomspavanja ispušta znojenjem i disa -njem. Taloženje vlage u jastuku vrlo ještetno za zdravlje;— Deke i plahte treba redovito čistiti.

Izvor:www.alfamedicus.hr/?Korisni_savjeti

Zdravstveno ispravan ležaj treba udovoljiti sljedećim uvjetima:

ŠALE — SAVJETI — RECEPTI


MOZAIK

MAIN TAUNUS/HOCHTAUNUS

UUvrijeme adventskih subota uvelikom trgovačkom centru

Main-Taunus-Zentrum u bliziniFrankfurta posjetiteljima su se svo-jim programom pod geslom „Ne-besko blizu — Božić 2008.“ pred-stavile katoličke i evangeličke žu-pe i zajednice smještene izmeđuMajne i Taunusa.

Tako se u subotu 13. prosincau sklopu glazbe iz svijeta pred-stavila Hrvatska katolička zajed-nica Main-Taunus/Hochtaunus načelu s njezinim voditeljem fra Želj-kom Ćurkovićem i pastoralnomsuradnicom s. Magdalenom Vi -šić. Najprije je nastupio dječjizbor sa solo nastupima djece ko-ja su pjevala dječje božićne pjes-me uz prikaz živih jaslica.

Crkva gostovala u Main-Taunus-Zentrum

Potom je zbor odraslih i mladihizveo pjesmu „Božićna kolenda“ tesu prikazani hrvatski božićni običajii dio hrvatskog folklora pod vod -stvom socijalne djelatnice iz Frank-furta Dražene Brešić.

Okupljeni, među kojima je bioznatan broj Hrvata, sa zanimanjemsu pratili program, koji je vodila Kris tina Kovačević. Zajednica je os-novana 1. lipnja 1999. godine. Mis-na slavlja na hrvatskom jeziku u za-

Zbor odraslih i mladih izveo je pjesmu „Božićna kolenda“

SAARBRÜCKEN

Najmlađe je posebno razveselio dolazak sv. Nikole

VVrijeme adventa već u sebi nosipredokus posebnog ozračja koje

vjernici osjećaju približavanjem Bo -žića. U to vrijeme svakako spada iblagdan sv. Nikole kojemu se po-sebno raduju najmlađi članovi mi-

Nikolinjska proslavasijske zajednice. Tim je povodom uhrvatskom misijskom centru u Saar-brückenu upriličena priredba. Litur-gijsko slavlje u crkvi sv. Jakova prire-dio je voditelj misije fra Vislav Krijans oko 200-tinjak prisutnih vjernika.

Nakon sv. mise u prostorijama misij -skog centra, izveden je prigodni pro-gram, koji je s polaznicima Hrvatskeškole pripremio i vodio hrvatski učiteljGoran Gavranović.

Pedesetak prisutnih mališana po-sebno je obradovao sv. Nikola s pri-godnim darovima. Zajedničko dru-ženje okupljenih vjernika nastavljenoje uz domjenak u prostorijama misije.

Tom prigodom misija je ugostilageneralnog konzula Generalnog kon-zu lata RH iz Frankfurta Petra Uzorin-ca. Tekst i snimka: Fra Vislav Krijan

hrvatski folklornifestival

održat će se u subotu 21.ve ljače u prostorijama Kultur-nog i sportskog centra „Mar-tinsee” u Heusenstammu kod Offenbacha, (Levi-Strauss-Allee31, 63150 Heusenstamm) uorganizaciji Hrvatskoga dušo-brižničkog ureda iz Frankfurta.

118.8.

jednici se slave svake nedjelje u BadHomburgu, Kelkheimu i Bad Sode nu.Zajednica je aktivna u katehetskomradu s djecom, mladima, od ras lima istarijima.

Tekst i snimka: A. Polegubić

Oči svoje uzdižem k tebi koji u nebesima prebivaš. Ps 123,1

Date post:	29-Jan-2017
Category:	Documents
Upload:	truongthu
View:	224 times
Download:	4 times

Zz1-2.2009

Documents