Orijentalizmi u romanu PROLOM Branka ĆopićaDiplomarbeit vorgelegt von Selma Toromanović

am Institut für Slawistik

Begutachter Univ.-Prof. Dr. Branko Tošović

Diplomski rad rađen pod navedenom temom sastoji se iz šest dijelova:

Uvod

Leksičke pojave

Fonetsko-fonološke pojave

Morfemsko-morfolške pojave

Orijentalizmi u romanu PROLOM Branka Ćopića

Zaključak

Uvod

U Uvodu se govori o porijeklu posuđenica, o načinu na koji su one ušle u naš jezik i kako su opstale u njemu sve do današnjih dana. Riječi orijentalnog porijekla došle su u bhs direktnim putem iz turskog jezika, ali i njegovim posredstvom.

U vrijeme okupacije balkanskih prostora od strane Otomanske imperije, koja je trajala četiri – pet stoljeća, naši prostori obogaćeni su orijentalnom kulturom i običajima. Osim toga, turska vlast je donijela i jezičko bogatstvo, koje je ušlo putem pisane riječi, ali i usmenim putem.

No, bez obzira na okupaciju naših prostora od strane Turaka, mora se naglasiti da orijentalizmi nisu silom nametnuti, niti je njihovo prisustvo narušavalo jezičku normu, niti jezičke osjećaje našeg naroda.

Leksičke pojave

U ovom poglavlju se govori o posuđivanju orijentalne leksike, o njenoj zastupljenosti u našem jeziku, klasifikaciji, frekvenciji, te mjestu u rječnicima.

Orijentalizmi su se najviše koristili u bhs za vrijeme direktnog kontakta s turskim jezikom. U početku su orijentalizmi bili veoma naglašeni i prisutni, no, smjenom generacija, ova leksika biva, izložena novim utjecajima, promjenama, te postepeno blijedi u upotrebi.

Izdvojena su dva najbitnija mjerila prema kojima orijentalizme dijelimo, i to:

pojmovna klasifikacija

klasifikacija prema statusu zastupljenosti

U sklopu ove dvije glavne podjele pobrojani su orijentalizmi zabilježeni u građi Ćopićeva PROLOMA.

Pojmovna klasifikacija

Zanimanja, zvanja, titule

beg, bostandžija, čoban, ćumurdžija, delija, dućandžija, efendija, hajduci, harambaša, hodža, kalfa, larmadžija, meraklije, muhadžir, mušterije, nišandžija, novajlija, pašaluk (zvanje paše), patroldžija, rospija, seiz, sultan, tobdžija, Turčin, Turci, zanatlija

Razni predmeti (kućanski, odjevni…) alati, oružje i sl.

alat, cigarluk, čakšire, čarapa, čaršaf, ćebad, ćuskija, dimije, džep, fes, fenjer, fišek, fildžan, fitilj, furuna, jastuk, kaiš, kalauz (ključ), kalem (olovka, pero), kapija (vrata), kašika, kesa, kova, kubura, kundak, kuršum, kutija, lampa, lepeza, lula, marama, mašala, mašice, minderluk, nišan, papuče, pervaz, peškir, pustekija, sač, sačma, samar, sanduk, sapun, sat, sepet, sofra, soluf, tarabe, tefter, terezija, toljaga, top, torba, tumbas, turpija

Pojmovna klasifikacija

Hrana i piće

kajgana, meze, pirinač, rakija, šećer

Životinje, biljke, razne materije i materijali i sl.

a) Životinje Nisu zabilježeni primjeri ove podjele.

b) Biljke (voće, povrće, cvijeće) čamovina, đubre, kalem, limun, misirača, patlidžani, višnja

c) Minerali, rude i slično ćumur, kreč, sedef

d) Vrste tkanine ahmedija, basma, minder (platno)

Pojmovna klasifikacija

Građevinski pojmovi, arhitektura i sl.

avlija, bedem, bunar, čaršija, česma, ćošak, dućan, dućančić, džamija, kafana, kaldrma, Kalemegdan, kapija (dvor), konak, mahala, majdan, minaret, sofe, šimle, tavan

Nazivi vezani za pojmove iz vremena turske uprave

begluk, kuluk, lopovluk, ordija, pazar, raja, tabor, težakluk

Pojmovna klasifikacija

Nazivi po osobini apstraktne imenice

ašikluci, bekrija, berićet, bezobrazluk, budala, dušmani, džabaluk, fertutma, galama, galamdžija, inat, juriš, kalauz (vodič), kavga, konakdžija, leš/lješ, mangup, melem, muštuluk, peča, rahatluk, selamet, šaljivdžija, šamar, šenluk, šuga, talas, ujdurma, vajda, veresija, zanat, zeman

Sakralna leksika, rodbinske veze i sl.

Allah, babo, burazer, daidža, džemat, džin, insan, komšija, komšiluk, mašala, musliman, nana, pajdaši, selam, selamet

Pojmovna klasifikacija

Ostala leksika

a) Geografski pojmovi jaruga, pašaluk (teritorija jednog paše), sokak, terezija

b) Medicina i slično kičma, pazuho, tabane

c) Muzika Nisu zabilježeni primjeri

d) Novac, mjere i slično dinar, kesa, kila, para, sat (mjera za vrijeme), tabane (stopa za dužinu), vakat

e) Imena Abdulah, Esma, Fehima, Huse, Ibro, Mehmed, Muho, Mujica, Mujo, Murat, Mustafa, Nail, Osman, Ragib, Redžep, Remzija, Salkan, Sarajevo, Selim, Smail, Sulejman, Zaim

Klasifikacija prema statusu zastupljenosti

Frekvencija orijentalizama kod pisaca

Regionalna frekvencija

Frekvencija orijentalizama prema funkcionalnosti I značaju

Frekvencija orijentalizama

Orijentalizmi koji su vrlo frekventni u romanu PROLOM

javljaju se u obliku 41 pojma, od čega imamo znatno više pojavnica. Frekventnost ovih orijenalizama određena je tako što su popisivani samo oni čije se pojavnice javljaju deset puta ili više.

32 imenice ćošak (66), komšija (50), rakija (48) itd.

4 pridjeva avlijski (10), džaba (36), jogunst (13), muslimanski (33)

1 glagol jurišati (11)

2 priloga jok (19), taman (23)

2 riječce/čestice makar (55), vala (55)

Frekvencija orijentalizama

Orijentalizama, koji nisu izrazito frekventni, u romanu PROLOM

ima 37, od čega, također, imamo znatno više pojavnica. Ovdje je frekventnost određena prema pojavnicama koje se javljaju od 5 do 10 puta.

22 imenice bedem (5), čarapa (7), sanduk (9) itd.

8 pridjeva benast (5), mamuran (7), utaban (7) itd.

4 glagola juriti (9), nabasati (5), pohapsiti (5) itd.

2 priloga naero (5), natenane (5)

1 uzvik mašala (6)

Frekvencija orijentalizama

Orijentalizmi koji se rijetko upotrebljavaju u romanu PROLOM

javljaju se u obliku 212 pojmova, od čega, također, imamo znatno više pojavnica. Frekventnost ovih orijenalizama određena je na način da su popisivani pojmovi orijentalizama čije se pojavnice javljaju od 1 do 5 puta.

135 imenica babo (2), čaršav (2), fenjer (1)

39 pridjeva bakarni (1), kovrdžav (1), šugav (4)

31 glagol galamiti (1), šamarati (3), teferičiti (1)

4 priloga barem (1), butum (2), sabajle (1)

2 uzvika aman (2), amin (1)

Razlikovanje orijentalizama prema funkciji i značaju koje imaju u jeziku

Orijentalizmi se međusobno mogu razlikovati i prema funkciji i značaju koje imaju u jeziku. Po tom kriteriju izdvajaju se

riječi koje nemaju sinonime (129 u PROLOMU)

alaj, ama, ašikluci, azur, bedem, begluk, bunar, čakšire, čarapa, česma, čivit, ćelav, ćuskija, dimije, džabaluk, džamija, džemat, džep, fes, fenjer, fišeklija, fildžan, furuna, galamdžija, hambar, harambaša, hodža …

riječi koje imaju sinonime (139 u PROLOMU)

alat = oruđe, avlija = dvorište; babo = otac; bekrija = pijanica; berićet = izobilje; bezobrazluk = nepristojnost; bostandžija = vrtlar; budala = luđak; budalaština = ludorija; burazer = brat, prijatelj; cigarluk = muštikla; čamovina = borovina; čaršija = trg; čaršaf = pokrivač; čoban = pastir; ćebe = biljac; ćošak = ugao,

Morfemsko-morfološke pojave

U ovom poglavlju govorimo o transmorfemizaciji riječi orijentalnog porijekla, te odrazu primarne i sekundarne adaptacije u imenicama, glagolima, pridjevima, ostalim vrstama riječi i ujedno ističemo važnost sufiksa orijentalnog porijekla. Kod morfemsko-morfoloških pojava akcent smo stavili na transmorfemizaciju orijentalizama. Pošto su imenice najčešće posuđivana vrsta riječi, posebno smo ih obradili. Govorim o njihovom rodu i broju, a teoretska razmatranja potkrepljena su primjerima iz PROLOMA. Nakon imenica slijede glagoli i pridjevi koji se javljaju u znatno manjem broju, ali i ostale vrste riječi koje su slabo zastupljene ili ih pak nema nikako. Za svaku oblast izdvojeni su primjeri iz PROLOMA. Posebna pažnja, u okviru morfemsko-morfoloških pojava, posvećena je sufiksima orijentalnog porijekla, koji su veoma rasprostranjeni i još i danas u upotrebi.

Morfemsko-morfološke pojave

Nakon što je pojedinačno bilo govora o vrstama riječi koje su posuđivane iz turskog jezika u bhs i koje se ujedno nalaze u Ćopićevom romanu, određena je i njihova procentualna zastupljenost u PROLOMU, pa tako imamo:

213 pojmova imenica, od čega 1503 pojavnica, od kojih autor koristi 1126, a junaci 377.

36 pojmova glagola, od čega 90 pojavnica, od kojih autor koristi 72, a junaci 18.

51 pojam pridjeva, od čega 217 pojavnica, od kojih autor koristi 167, a junaci 50.

8 pojmova priloga, od čega 57 pojavnica, od kojih autor koristi 17, a junaci 40.

3 pojma uzvika, od čega 9 pojavnica, autor ne koristi niti jednu, što znači da svih 9 koriste junaci.

2 pojma rječica/čestica, od čega 110 pojavnica, od čega autor koristi 23, a junaci 87.

Morfemsko-morfološke pojave

76%

11%

4%3%0%

6%

Vrste riječi

Imenice Pridjevi Glagoli Prilozi Uzvici Riječce

Morfemsko-morfološke pojave

81%

12%

5%1%2%

Vrste riječi - autor

Imenice Pridjevi Glagoli Prilozi Uzvici Riječce

Morfemsko-morfološke pojave

66%9%

2%

7%

2%

15%

Vrste riječi - junak

Imenice Pridjevi Glagoli Prilozi Uzvici Riječce

Zaključak

Ćopić ostaje dosljedan u korištenju orijentalizama u svom romanu. Oni oslikavaju vrijeme i mjesto radnje romana, te ih nedvojbeno određuju.

Orijentalizmi u romanu PROLOM jesu slika toga vremena koja je dokaz turskog utjecaja na ljudsku svakodnevnicu i na živi narodni govor.

Ćopić veoma dobro poznaje živi narodni govor, uzevši u obzir i to da se radnja odvija na teritoriji njegovog životnog podneblja, pa je samim tim svjesno mogao da dočara i govor svojih likova, kojima je udahnuo čar orijentalne leksike.

Hvala na pažnji!