Date post: | 20-Feb-2016 |
Category: |
Documents |
Upload: | cacanski-glas |
View: | 248 times |
Download: | 1 times |
PRVI BROJ [TAMPAN 16. JULA 1932. GODINE. OSNIVA^ \OR\E MILOVANOVI]. IZDAVA^ „^A^ANSKI GLAS“ AD
BROJ 7 CENA 30 DIN.
www.caglas.rs
^A^AK, 22. FEBRUAR 2013. GODINEGODINA LXXX, LIST IZLAZI SEDMI^NO, PETKOM
tel. 226-000; 346- 000
www.viza-nekretnine.co.rs
Jedan
radni
dan
sa
vama
Gerontodoma}ice u Draga~evu
OSMEH
KOJI POBE\UJE
SAMO]Ustrana 29.
Radnici Parking
servisa u ^a~ku
PUNI DUHA
I NA KI[I
I NA SUNCU strana 5.
U susret draga~evskom Saboru truba~a
strana 28.
EMIR
KUSTURICA
DOMA]IN
EMIR
KUSTURICA
DOMA]IN
EMIR
KUSTURICA
DOMA]IN
EMIR
KUSTURICA
DOMA]IN
EMIR
KUSTURICA
DOMA]IN
Sulejman Ugqanin,
ministar bez portfeqa
u Vladi Republike Srbije
SARADWA
NA[E
I TURSKE
PRIVREDE
strana 3.
Nikola Radovi},
u finalu {oua
„Ja imam talenat”
Miroslav Mari},
autor scenarija dugo
o~ekivanog strip albuma
„^UVARIZABORAVQENOG
strana 23.
VREMENA”
Konkurs za prijem radnika
u biv{oj „^ipsari”
PESMU ZA
FINALE
NAPISAO
PRE 15
DANA
strana 13.
ZA 50 MESTA
VE] STOTINE
KANDIDATA
strana 11.
2 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE
marketing 032/342-276
MARKETING
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 3DRU[TVO
IZVR[NI DIREKTOR: Svetlana Bojovi}
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Gordana Domanovi} tel: 032/377-107 032/342-276 [email protected]
REDAKCIJA: Milanka Ne{i}, Emilija Vi{wi}, Gordana Domanovi}, Zorica Le{ovi} Stanojevi}, Zorica Jakovqevi}, Nela Radi~evi} i Irena Milo{evi}.
ODBOR DIREKTORA: Svetlana Bojovi}, Vladimir Jova{evi} i Negovan [uti}
PRELOM LISTA: Marko Milo{evi} i Sr|an Jeremi}. [email protected]
ADRESA: ^a~ak, Bulevar oslobo|ewa 37, telefoni redakcije: 032/377-108 032/ 344-772 [email protected]
MARKETING: Gordana Jovanovi} i Radmila Savkovi} tel: 032/342- 276, faks: 032/344-772 [email protected] Rukopisi se ne vra}aju. [tampa: GPK „[tamparija Borba“
www.cacanskiglas.rs
Ministar bez port-
feqa u Vladi Re-
publike Srbije
Sulejman Ugqanin, tokom
posete ^a~ku, u utorak, sa-
stao se sa gradona~elnikom
mr Vojislavom Ili}em i
wegovim saradnicima, a
razgovarali su o mogu}no-
stima unapre|ewa saradwe
na{e i turske privrede.
Sastanku su prisustvovali
i Milan Vidakovi}, direk-
tor FRA, Milovan Gli-
{i}, direktor Elektrodi-
stribucije ^a~ak i Gorana
Tanaskovi}, rukovodilac
RPK OJ ^a~ak.
Kao ministar koji se ba-
vi odr`ivim razvojem ne-
razvijenih podru~ja,
Ugqanin je podsetio da u
na{oj zemqi ima 46 neraz-
vijenih op{tina, gde ukup-
no `ivi oko milion sta-
novnika, ~iji je `ivotni
standard ispod svake norme
u Evropi, blizak afri~kom
standardu:
- U~ini}u sve {to je u
mojoj mo}i, zajedno sa sa-
radnicima, da kroz dr`av-
ne mehanizme pomognemo
odr`ivi razvoj nerazvije-
nih op{tina. U isto vreme
`elimo sve da u~inimo da
one op{tine koje su danas
razvijene budu jo{ razvije-
nije.
Ministar Ugqanin je
istakao da je ^a~ak za wega
vrlo zna~ajan, jer je u rani-
joj politi~koj karijeri, u
vreme kada je bio gradona-
~elnik, imao veliku podr-
{ku tada{we gradske vla-
sti i da puno duguje na{em
gradu:
- Velimir Ili},
tada{wi gradona~elnik
Velimir Stanojevi}, koji
je danas poslanik u Skup-
{tini Srbije i posebno TV
Galaksija pomogli su mi i
bili prozor u svet. Puno
dugujem ^a~ku i va{im in-
telektualcima i privred-
nicima, i zato sam danas
do{ao da vidim {ta mo`e-
mo da u~inimo za ovaj grad.
Ugqanin je istakao da se
ve} nekoliko meseci vode
intenzivni pregovori iz-
me|u jedne turske kompanije
i Fabrike reznog alata u
vezi sa poslovnom sarad-
wom. Prema wegovim re~i-
ma, ciq je da se pove}a
proizvodwa u Fabrici re-
znog alata, da poslovod-
stvo preduze}a zaposli no-
ve qude, a ne da se firma
proda i podeli socijalna
pomo}.
- Imamo koncept i ~eti-
ri modela mogu}e saradwe.
Gospodin Vidakovi}, kao
direktor FRA, vodi razgo-
vore sa kompetentnim
qudima iz Turske. Re~ je o
qudima koji su pro{li ono
kroz {ta mi sada prolazi-
mo, oni su zavr{ili priva-
tizaciju. Mi `elimo da is-
koristimo wihova isku-
stva, wihov dobar marke-
ting, ispitano tr`i{te.
Oni imaju prodajne centre
u svetu i obezbe|en tran-
sport. ^itava na{a filo-
zofija je da od pet wihovih
{lepera ode jedan iz ^a~ka
- rekao je, izme|u ostalog,
Sulejman Ugqanin.
Ministar je podsetio da
je Turska donirala 10 mi-
liona evra za izgradwu ae-
rodroma u La|evcima, na-
glasiv{i da je odli~na
saradwa dve zemqe nedavno
ozvani~ena posetom pred-
sednika Srbije Tomislava
Nikoli}a ovoj zemqi.
- Nakon odli~ne sarad-
we Srbije i Turske u
posledwe ~etiri godine,
dolaskom predsednika Ni-
koli}a ozvani~ena je sarad-
wa dve zemqe i jo{ su nam
vi{e otvorena vrata. Rekli
su da nude pomo} ne samo u
trgovini i ekonomiji, nego
i u svim visokim tehnolo-
gijama. To je jedna moderna
zemqa ~ija je ekonomija za-
snovana na znawu - istakao
je Ugqanin, podsetiv{i da
je zadatak wegovog tima da
povezuje qude iz Turske i
druge investitore sa
menaxmentima na{ih pred-
uze}a.
Ministar Sulejman
Ugqanin je rekao da ne o~e-
kuje vanredne izbore, da je
Vlada Srbije stabilna i
kompaktna kada je re~ o
svim va`nim dr`avnim
pitawima.
N. R.
Nastavqaju}i dobru
praksu prethodnih go-
dina, kada su poqo-
privrednici iz na{eg gra-
da posetili sajmove u Vero-
ni i Solunu, ove godine je
organizovano novo studij-
sko putovawe. U organiza-
ciji Grada ^a~ka, poqo-
privredni proizvo|a~i
ima}e priliku da posete
dva presti`na me|unarod-
na sajma poqoprivrede ko-
ji se odr`avaju u Francu-
skoj, u Parizu. Re~ je o Saj-
mu poqoprivredne mehani-
zacije SIMA, koji }e biti
odr`an od 24. do 28. febru-
ara i Me|unarodnom poqo-
privrednom sajmu SIA, koji
}e biti otvoren 23. febru-
ara, a zatvoren 3. marta.
Grad ^a~ak je i ove godine
obezbedio sme{taj za 40
poqoprivrednih proizvo-
|a~a, koji }e od 23. do 28.
februara boraviti u Pari-
zu i posetiti me|unarodne
sajmove poqoprivrede SIA
i SIMA. Tim povodom, u
sredu, u sali Skup{tine
grada, zamenik gradona~el-
nika Radenko Lukovi}
primio je poqoprivred-
nike koji odlaze na studij-
sko putovawe.
- Ciq ovog studijskog
putovawa, za koje je grad iz
buxetskih sredstava obez-
bedio oko milion i po di-
nara, je edukacija poqo-
privrednih proizvo|a~a i
pra}ewe savremenih ten-
dencija u svim oblastima
poqoprivrede. Za ovo
putovawe su uglavnom oda-
brani mla|i proizvo|a~i,
koji imaju registrovana
poqoprivredna gazdin-
stva, da bi usvojili evrop-
ske norme i principe koji
vladaju u poqoprivredi.
Na Sajmu SIMA bi}e izlo-
`ena najsavremenija do-
stignu}a iz oblasti poqo-
privredne mehanizacije, a
na Me|unarodnom poqo-
privrednom sajmu SIA pro-
izvo|a~i }e imati priliku
da se upoznaju sa novim teh-
nologijama proizvodwe iz
svih oblasti, sto~arstva,
vo}arstva, ratarstva... - re-
kla je, izme|u ostalog, Mi-
la Krxi} iz Gradske upra-
ve za lokalni ekonomski
razvoj.
Na studijsko putovawe u
Pariz odlazi i Marko Mi-
trovi} iz Qubi}a, koji sa
bratom obra|uje 80 hektara
zemqe. Pored toga, bra}a
Mitrovi} poseduju i oko
100 grla stoke i oko ~etiri
hektara vo}a.
- Nadam se da }e nam u
Parizu biti lepo i da }e-
mo na Me|unarodnom
poqoprivrednom sajmu vi-
deti ne{to novo, kao i no-
ve ma{ine, ali i ~uti do-
bre savete. Na`alost, u ka-
kvom je stawu na{a poqo-
privreda, te{ko da }emo
ne{to novo mo}i da prime-
nimo. Op{ta je kriza, a
proizvo|a~i, bilo {ta da
proizvode, nikada ne znaju
da li }e imati plasman i
po kojoj ceni }e prodati
svoje proizvode. Ako se i
dogodi da je cena nekog
proizvoda dobra, odmah se
uvozi roba da bi se cena
smawila, i onda doma}a
proizvodwa nije konku-
rentna na tr`i{tu. To se
de{ava sa svim poqo-
privrednim proizvodima -
ka`e poqoprivredni pro-
izvo|a~ Marko Mitrovi}.
N. R.
^A^ANSKI POQOPRIVREDNICI NA ME\UNARODNIM SAJMOVIMA SIA I SIMA U PARIZU
EDUKACIJA I PRA]EWE SAVREMENIH TRENDOVA
SULEJMAN UGQANIN, MINISTAR BEZ PORTFEQA U VLADI REPUBLIKE SRBIJE,
U UTORAK POSETIO ^A^AK
UNAPRE\EWE SARADWE
NA[E I TURSKE PRIVREDE
4 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINEOBRAZOVAWE
Posle ministra obrazovawa,
nauke i tehnolo{kog razvoja
@arka Obradovi}a, ^a~ak je
posetio i wegov pomo}nik za
pred{kolsko i osnovno obrazovawe
Qubi{a Antonijevi}, koji je u ponede-
qak, po{to se obratio novinarima u
O[ “Vuk Karaxi}”, sa vi{e od 50 direk-
tora osnovinh {kola i pred{kolskih
ustanova iz Moravi~kog okruga, prisu-
stvovao radnom sastanku u Regionalnom
centru za profesionalni razvoj zaposle-
nih u obrazovawu. Na predlog na~elnika
[kolske uprave Danila Beodranskog,
Antonijevi} je posetio i {kolu za decu
sa posebnim potrebama “1. novembar”.
Posao zaposlenih u ministarstvu i
lokalnoj samoupravi je da budu servis
gra|ana i da im slu`e za op{te dobro,
rekao je Antonijevi} i najavio da }e se
li~no anga`ovati da saradwa ^a~ka sa
resornim ministarstvom bude unapre|e-
na:
- Ne treba pre}utati ~iwenicu da se
dr`ava nalazi u specifi~noj situaciji,
obele`noj pre svega ekonomskom krizom,
zbog ~ega i svi akteri u obrazovawu mo-
raju znati da }e potezi ovog ministar-
stva biti uslovqeni upravo ekonomskom
krizom. U ovoj godini moramo zavr{iti
proces racionalizacije ustanova, {kol-
ske mre`e, zaposlenih, zapo~et jo{ 2010,
a od slede}e uvesti model finansirawa
po glavi u~enika. Nadamo se da }e taj si-
stem omogu}iti lokalnim samoupravama
da racionalnije upotrebe buxetska sred-
stva za sistem {kolskih mre`a. I drugi
benefiti }e biti vidqivi, po~ev od to-
ga da }e se ta~no znati koliko je upisano
|aka i koliko dr`avu ko{ta jedan u~e-
nik.
Ministarstvo je predlo`ilo izmene
i dopune tri zakona - o osnovnoj {koli,
o sredwoj {koli i obrazovawu odraslih,
odnosno za veoma va`ne oblasti koje su
zakonski nedovoqno bile ure|ene - sma-
tra pomo}nik ministra obrazovawa,
uveren da }e, po{to su ovi predlozi
“pro{li” javnu raspravu i bili na uvi-
du stru~ne javnosti, u aprilu biti uvr{-
}eni u skup{tinsku proceduru.
- Iz buxeta obrazovawa 95 odsto sred-
stava odlazi za plate zaposlenih, koje su,
za razliku od ostalih resora, redovne.
Nastoja}emo da pomo} ovom buxetu obez-
bedimo iz predpristupnih fondova EU
koji }e sigurno poboq{ati sistem obra-
zovawa u Srbiji. Oko tri miliona evra,
preostalih od Evropske investicione
banke, bi}e upotrebqena za sanaciju i
izgradwu mokrih ~vorova i toaleta u se-
oskim {kolama, izdvojenim odeqewima
i prigradskim sredinama - najavio je
Antonijevi} i me|u strate{ke aktivno-
sti ministarstva ubrojao nabavku bes-
platnih uxbenika za |ake {irom Srbije.
Ovaj sistem }e biti korigovan, kada dr-
`ava napravi socijalnu kartu, da bi se
definisali jasniji kriterijumi i meri-
la za realizovawe tog projekta.
M. N.
U ^A^KU BORAVIO POMO]NIK MINISTRA ZA PRED[KOLSKO
I OSNOVNO OBRAZOVAWE QUBI[A ANTONIJEVI]
Na 14. Salonu kwige i grafike, koji
je odr`an u Pirotu od 8. do 17. fe-
bruara, dodeqene su tradicional-
ne nagrade najuspe{nijim srpskim izdava-
~ima. ^a~anska “P~elica” je ovogodi{wi
dobitnik nagrade “[ara”, koja se dodequ-
je za kompletan estetsko-tehnolo{ki tret-
man kwige. Ovo je druga nagrada koju P~e-
lica donosi iz Pirota. Pro{le godine
ovaj izdava~ literature za decu oven~ao se
glavnom nagradom “Sveti Trifun”, koja je
ove godine dodeqena Izdava~koj ku}i “La-
guna”. Na {tandu “P~elice” u Pirotu go-
stovala je kwi`evnica Gordana Timotije-
vi}. ^itaocima je predstavila svoj roman
“Svrakin sat” koji je objavila “P~elica”,
a nedavno je progla{en najboqim proznim
delom za decu u 2012. godini.
OVOGODI[WI
DOBITNIK NAGRADE „[ARA“
Posle nedavnog incidenta u dvo-
ri{tu Tehni~ke {kole, briga o bez-
bednosti u~enika podignuta je na
najvi{i nivo, rekao je gradona~el-
nik Ili}: “Svakodnevno ispred
svih {kola de`uraju {kolski poli-
cajci dok traje nastava, a do 22 sata
policajci iz PU. Planiramo da po-
ve}amo broj tih qudi i aktiviramo
video nadzor, da bi lak{e i br`e
bili evidentirani eventualni iz-
grednici. Svakodnevno dobijamo
izve{taje Policijske uprave o pro-
blemima i stawu bezbednosti u Gra-
du, da bismo blagovremeno mogli da
preduzmemo odgovaraju}e mere.
Roditeqima mogu da poru~im da su
wihova deca bezbedna”.
DECA SU BEZBEDNA
Grad }e u pro{loj i ovoj godini za pred{kolsko, osnovno i sredwe obrazo-
vawe ulo`iti milijardu i 297 miliona dinara, informisao je pomo}nika mi-
nistra gardona~elnik Vojislav Ili} i najavio po~etak radova na objektu
osnovne i sredwe Muzi~ke {kole, povr{ine oko 2.000 kvadrata, planiranih u
ovoj gra|evinskoj sezoni:
- O~ekujemo da bude izabran izvo|a~ radova i za gradwu sportske hale i u~i-
onica u Mr~ajevcima. Iz buxeta }e biti izdvojena zna~ajna sredstva i za teku-
}e odr`avawe {kolskih objekata i materijalne tro{kove. S pravom mogu re}i
da po ulagawima u {kolstvo i s obzirom na broj stanovinka, ^a~ak predwa~i
u Srbiji. Grad nagra|uje najboqe |ake, za u~enike generacije obezbe|uje peto-
dnevni besplatan boravak u nekoj od evropskih zemaqa. Osim toga, najboqi u~e-
nici osnovnih {kola tokom leta besplatno koriste bazen a ove godine plani-
ramo da najboqe |ake nagradimo i besplatnim letovawem u Ulciwu, da pomog-
nemo i deci iz socijalno ugro`enih porodica, kojima sredstvima iz buxeta ku-
pujemo {kolski pribor i kwige.
ZA OBRAZOVAWE 1, 297 MILIJARDI DINARA
JO[ JEDNO PRIZNAWE ^A^ANSKOJ
IZDAVA^KOJ KU]I „P^ELICA“
ZNA]E SE KOLIKO DR@AVU
KO[TA JEDAN \AK
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE
JEDAN DAN SA RADNICIMA PARKING SERVISA
5REPORTA@A
Nevenka je dvadeset-
trogodi{wa majka
dvoje dece. Wu smo
zatekli ispred Autobuske
stanice, sa kapom na glavi,
hemijskom i ra~unima u ru-
ci. Radi preko Omladinske
zadruge.
- Sa qudima mora{ da
bude{ opu{ten, da ima{
strpqewa. Bilo je i
poni`avawa i udvarawa,
dozivawa zvi`dukom... -
pri~a nam Nevenka kroz
smeh, sa ~im se sve susre}e.
Wu kontroli{e kontrolor
slu`be i ka`e da svi oni
znaju kako ko radi, pa tako
ni ona nije imala nika-
kvih problema na poslu,
iako su joj nezadovoqni vo-
za~i sva{ta zamerali.
- Verovatno se ~ovek na-
vikne na sve. Ja sam zavr-
{ila {kolu za stomatolo-
{ku sestru, nisam mogla da
na|em posao u struci i po-
~ela sam da radim ovde.
Imam obaveze, imam dvoje
dece. Mora{ ne{to da ra-
di{, ne mo`e{ samo da se-
di{ ku}i i da kuka{ - pri-
~a ova samosvesna mlada
mama, koju ostavqamo da
radi svoj posao na ulici,
dok ki{a uveliko pada. Ne-
venka ka`e da joj ki{a
mawe smeta, nego sunce.
Pri~a da ima dana kada je
napoqu pretoplo, a ona ra-
di na lokaciji na kojoj ne-
ma gde da se sakrije od sun-
ca. Najvi{e voli da radi
upravo na mestu gde smo je
zatekli, ka`e da se tu par-
kiraju wene najqubaznije
mu{terije.
NAJTE@I JE RAD
SA STRANKAMA
Iako smo posle razgovo-
ra sa Nevenkom, nastavili
daqe sa utiskom da nijedan
posao nije tako lo{, ako si
normalan ~ovek, dispe~eri
u ovoj slu`bi ispri~ali su
nam da, ipak nije retkost
da radnici „Parking ser-
visa” nailaze na razne
uvrede, pa ~ak i fizi~ke
pretwe i nasrtawa
nezadovoqnih gra|ana.
Slavica Vojinovi} i Sve-
tislav @ivkovi} su dispe-
~eri. Za razliku od Neven-
ke oni rade u kancelariji,
ali znaju i kako izgleda
radni dan wihovih “tere-
naca”.
- Nije te`ak, ali jeste
stresan posao. Hteli vi to
ili ne, vama se u toku nede-
qe sigurno “naka~i” neko
ko nije spreman za sarad-
wu, ko ne `eli nikoga da
razume. ^esto do|e do kon-
flikta, pa onda dispe~eri
“peglaju” stvari -
obja{wava nam Svetlisav,
dodaju}i da kad se smire
strasti, lako je razgovara-
ti. De{ava se i da inkasan-
ti, ali i stranke prijavqu-
ju problem. Slavica dodaje
da je problematika u
poslovawu normalna i da
nikad nije sve idealno, ali
svi rade na tome da se even-
tualni problemi re{e na
obostrano zadovoqstvo.
- Na{im zaposlenima
na terenu sigurno je najte-
`i rad sa strankama. Ima-
li su raznih neprijatnih
situacija, ~ak je jednu
inkasantkiwu korisnik
parkinga i udario. Uvek
ima pojedinaca koji misle
da im je sve dozvoqeno, ali
trudimo se da sve probleme
re{imo - pri~a nam Slavi-
ca, napomiwu}i da posao
jeste te`ak, ali da je jedna
od dobrih strana, {to za-
posleni redovno primaju
platu sa doprinosima, {to
je u dana{we vreme, na`a-
lost retkost.
U kancelariji kod dis-
pe~era, slu~ajno smo zate-
kli i Gojka, korisnika in-
validne kartice za par-
king. On je za zaposlene ove
slu`be, ali i za sugra|ane,
imao samo re~i hvale:
- Na{i gra|ani retko
nepo{tuju invalidsko me-
sto. Sva mesta su vidno
obele`ena, moja velika po-
hvala za napredak, koji se
prime}uje iz godine u godi-
nu. Radnici su ba{ disci-
plinovani i veoma su
qubazni. Oni se uvek anga-
`uju da mi naprave mesto,
preparkiraju vozilo... Sve
rade “pod konac”.
KONTROLOR RAMPE
Svetislav nam je rekao
da ima inkasanata koji ra-
do idu u “ku}icu” (kabinu
na parkingu), ali ima i
onih koji ba{ tra`e posao
napoqu. Po{to smo sa Ne-
venkom pri~ali na ulici,
oti{li smo i do jedne “ku-
}ice”. One na rampi u Sin-
|eli}evoj ulici, kod Doma
vojske. Tamo je radio Mi-
roslav Damjanovi} i to je
tek bila radost za na{e
u{i. Miroslav je zaposlen
za stalno kao osoba sa in-
validitetom. Ro|en je bez
desne podlaktice. Ali, ko-
jom brzinom on pregleda
kartice, vra}a kusur i po-
di`e rampu, reklo bi se da
nema nikakav nedostatak.
Rodom je iz Hrvatske i u
^a~ak je do{ao za vreme
“Oluje”. S obzirom na
wegovu sudbinu i rad u ka-
binici, u koju samo on mo-
`e da stane, wegov osmeh i
wegovo raspolo`ewe nisu
nas ostavili ravnodu{ni-
ma. Stigao je i da nam is-
pri~a sve {to nas intere-
suje, ali i da ne propusti
da svakom voza~u koji je
iza{ao sa parkinga ka`e:
“Hvala gospodine”.
- Posao kao posao, nije
ni lak, ni te`ak. Ima sva-
kakvog naroda, i finih i
kulturnih, ali i onih dru-
ga~ijih. Ja nikada nisam
imao konflikte sa stran-
kama. Ovde jesu dobri uslo-
vi za rad, ali vi{e volim
da radim napoqu kada je
toplo vreme. Tamo mi je
mirnija glava - pri~a nam
ovoj zaista divan mladi},
~iji se hendikep ni u
wegovom radu, ni u wegov-
om raspolo`ewu ni malo
ne prime}uje. Proveli smo
sa wim oko pola sata i za
to vreme rampa se spustila
i podigla nebrojeno puta.
SVI QUTI NA
VOZA^E “PAUKA”
Za kraj pri~e o radni-
cima Parking servisa
ostavili smo one “zlogla-
sne” voza~e “pauka”. Na de-
pou za vozila zatekli smo
jednog od wih, Rada \uri-
}a. Od 2002. godine, od kada
postoji slu`ba Parking
servisa, ovi radnici su pr-
vih {est, sedam godina bi-
li sme{teni u, kako ka`e
Rade, jednoj trafi~ici, gde
se u trenutku nalazilo i
wih sedam, osam. Nisu ima-
li ni vodu, ni struju, ali
Rade ka`e da su to sve pre-
grmeli i nisu se porazbo-
qevali. Sada su uslovi
boqi, a od jeseni imaju i
nove uniforme. Toplije. A
o kontaktu sa qudima, Rade
je imao sva{ta da nam ka-
`e.
- Ih, bilo je neprijat-
nih situacija koliko ho-
}e{. I na ulici, kada uzi-
mamo vozilo i ovde kada
do|u da ga pokupe. Niko se-
be ne smatra krivim {to je
nepropisno parkirao, kri-
vi su uvek “pauk” ili sao-
bra}ajna policija. Umeju
da pozovu direktora ili
neke druge da urgiraju.
Ali, kod nas postoje pravi-
la na osnovu kojih radimo.
Bilo je fizi~kih nasrtaja.
Mene nije niko ba{ fizi~-
ki napao, ali jesu se zaleta-
li, a o psovkama i da vam ne
pri~am. A jedan kolega je i
dobio batine - ispri~ao
nam je Rade na {ta je naila-
zio, zakqu~iv{i da {to je
ve}a kriza u narodu, i
nezadovoqstvo me|u qudi-
ma je ve}e. Ali, mi smo na
kraju na{e pri~e o radni-
cima „Parking servisa”
zakqu~ili da bez obzira na
krizu u narodu i te{ke
uslove rada, jo{ uvek po-
stoje qudi puni duha, qudi
koji vole `ivot. I. M.
Neki su poslovi lak{i, a drugi te`i. Ne-
ki su dobro pla}eni, a drugi slabije. Ne-
ki qudi mogu da biraju {ta }e raditi, a
neki moraju da rade bilo {ta. Svako }e
re}i da je posao u kancelariji, ako ne
lak{i, a ono prijatniji od onoga na uli-
ci. U potrazi za pri~om o poslovima koji
sa sobom nose i te{ke uslove rada, do-
{li smo i do slu`be “Parking servisa”.
Tamo rade qudi kojima je u opisu posla
da stoje satima na suncu, ki{i ili na
temperaturama znatno ispod nule, ali i
rad u kabini mawoj od dva sa dva... Tamo
rade qudi koji napla}uju parking u vre-
menima kada je svaki dinar veliki kao
ku}a. Tamo rade i oni koji “paukom” od-
voze nepravilno parkirana kola. Nije
~udo pomisliti da je takav posao te`ak,
da su qudi koji ga rade namr{teni i
nezadovoqni. Ali, ono {to je na{u ekipu
na neki na~in iznenadilo i svakako odu-
{evilo, je duh zaposlenih u „Parking
servisu”, koji uz osmeh pri~aju o svom po-
slu i iz kojih zra~i mnogo vi{e radosti
nego li kod onih u{u{kanih u toplim
kancelarijama.
PUNI DUHAI NA KI[I I NA SUNCU
Nevenka nasmejana i na ki{i
Miroslav uredno vra}a kusur
Uorganizaciji Saveta `ena Grad-
skog odbora Nove Srbije sino} je u
maloj sali Doma kulture odr`ana
prigodna tribina i beseda, kojom je obele-
`en 21. februar, Me|unarodni dan mater-
weg jezika. Generalna skup{tina UNE-
SKO je 1999. godine promovisala Dan
materweg jezika, u znak se}awa na studente
koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u
Daki, Isto~nom Pakistanu, zbog toga {to
su protestovali jer wihov materwi jezik
nije bio prgla{en za zvani~an jezik, pod-
setila je u utorak na KZN, po{to je naja-
vila tribinu, Zorica Kne`evi}, predsed-
nica Saveta `ena u GO NS: “Skoro svako-
dnevno u svetu nestane po jedan jezik, a
prognozira se da }e od oko 6.000 jezika, do
kraja 21. veka odumreti vi{e od polovine.
Srbija je 2006. godine ratifikovala
evropsku povequ o regionalnim i mawin-
skim jezicima. Mi smatramo da mora po-
stojati ve}a briga o srpskom jeziku, jezi~-
koj kulturi i o~uvawu tradicije, jer pred
velikom ’navalom’ engleskog jezika, srp-
ski postaje sve ugro`eniji.”
Savet `ena NS, naglasila je Kne`evi}-
ka, smatra da je jezik osnov postojawa i
opstanka, da o~uvawem jezika narod neguje
tradiciju i da je briga o materwem jeziku
i kulturi obaveza svake odgovorne nacije
i ozbiqnog dru{tva.
Na{ ciq je da promovi{emo jezi~ku
kulturu, raznovrsnost i vi{ejezi~nost,
naglasila je Daliborka Nestorovi}, ~la-
nica Saveta `ena NS: “Jezi~ka raznovr-
snost je zajedni~ko nasle|e, a vi{ejezi~-
nost se kao `ivi resurs mora uva`avati za
dobrobit svih naroda. Suo~eni smo sa
~iwenicom da je srspki jezik zapu{ten,
po~ev od ulice, {kola i medija, do skup-
{tinske govornice. Zbog toga bi svi ni-
voi dru{tva trebalo da daju doprinos
pravilnoj upotrebi materweg jezika.”
Nestorovi}ka je apelovala, posebno na
mlade i qude od struke, da svakodnevno u
{kolama i na svakom drugom mestu prezen-
tuju pravilan na~in izra`avawa. Ona je
pozvala i predstavnike medija da se pri-
dru`e obele`avawu Dana materweg jezika,
jer, kako je istakla, mediji posredno, ili
neposredno uti~u na jezi~ku kulturu, po-
{tuju}i pravilne jezi~ke norme, ili se
wihovim nepo{tovawem pribli`avaju pu-
blici, {to izaziva kulturolo{ki feno-
men koji ozbiqno preti jezi~koj kulturi”.
M.N.
6 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE
GRADSKI ODBOR SDP-a SAVET @ENA NOVE SRBIJE OBELE@IO
ME\UNARODNI DAN MATERWEG JEZIKA
SAOP[TEWE POKRETA DVERI
POLITIKA
Uorganizaciji Gradskog odbora Demo-
kratske stranke i uz u~e{}e ~lanova
Plesnog kluba “Domingo”, na Gradskom
trgu je pro{log ~etvrtka, na Dan qubavi,
odr`ana manifestacija “Protestuj, igraj,
ustani”. Na taj na~in i ^a~ak se prvi put,
sa jo{ petnaestak gradova u Srbiji,
ukqu~io u globalnu kampawu “Jedna mi-
lijarda ustaje”, tokom koje se milijarda
`ena i mu{karaca {irom sveta “probudi-
la, suprostavila i zajedni~kim plesom
simboli~no zatra`ila da nasiqe nad `e-
nama prestane odmah”.
Ova akcija internacionalnog karakte-
ra nastala je kao odgovor na alarmantne
podatke Ujediwenih nacija koji ukazuju na
poraznu ~iwenicu da jedna, od tri `ene na
svetu, do`ivi neki oblik fizi~kog ili
psihi~og nasiqa, odnosno da je vi{e od
milijardu `ena tokom svog `ivota izlo-
`eno zlostavqawu. Osim bola i trauma
koji ih zbog toga prate tokom celog `ivo-
ta, pretu~ene, silovane ili psihi~ki
zlostavqane `ene, imaju jo{ ne{to zajed-
ni~ko - odnos okru`ewa koje nasiqe
uglavnom ignori{e, ili ga svesno pre}ut-
kuje. Upravo zbog toga, ideja kampawe je da
ustane milijardu qudi, pru`i podr{ku
`rtvama nasiqa i uputi apel da se ono
prekine, dok ne bude prekasno.
- Na`alost, ni u Srbiji situacija nije
mnogo boqa, {to potvr|uju podaci da su
do oktobra pro{le godine, zbog nasiqa u
porodici 23 `ene izgubile `ivot. Zbog
toga je Demokratska stranka pozvala gra-
|ane da joj se pridru`e i na simboli~an
na~in daju doprinos borbi prtiv svih vi-
dova nasiqa - rekla je Gordana Sredovi},
~lan resornog odbora za kulturu GO DS.
M.N.
Posle Sretewa svima u Srbiji je jasno
da je Evropska unija na |ur|evdan-
skim predsedni~kim izborima u Srbiji
imala dva svoja predsedni~ka kandidata i
tako se osigurala da pogubni put Srbije u
EU po svaku nacionalnu cenu ne}e biti
prekinut. I Tadi} i Nikoli}, sada je to
vi{e nego jasno, bili su kandidati od
poverewa EU, s tim {to je Nikoli} o~ito
bio kandidat od ve}eg poverewa EU, pa je
dobio ~estitku za pobedu tri sata pre zat-
varawa birali{ta na \ur|evdan. Sada je
do{lo vreme za naplatu te podr{ke i
pla}awe je po~elo: predsednik Nikoli} se
zalo`io za ukidawe institucija dr`ave
Srbije na Kosovu i Metohiji i za
stvarawe novih, pri{tinskih dr`avnih
institucija.
U toku je veliko smu}ivawe gra|ana Sr-
bije, a posebno Srba sa Kosova i Metohi-
je, od strane dr`avnog vrha, na ~elu sa Ni-
koli}em i Da~i}em u vezi sa formirawem
tzv. zajednice autonomnih srpskih op{ti-
na na KIM. Jasno je da je to samo maska da
bi se najpre ukinule dr`avne institucije
Srbije na KIM, a potom uvele instituci-
je tzv. nezavisne dr`ave Kosovo, {to je
osnovni uslov, odnosno ucena EU. Izgo-
vor koji se koristi da bi se progutao ovaj
veleizdajni~ki ~in je za{tita Srba kroz
zajednicu autonomnih srpskih op{tina, a
da se pritom izbegava kqu~na ~iwenica
da se radi o autonomiji Srba unutar tzv.
nezavisnog Kosova.
Pokret Dveri je jo{ pre |ur|evdanskih
izbora ukazao da Tomislav Nikoli} mo`e
biti nova varijanta Borisa Tadi}a, i to
se sada sve vi{e pokazuje kao ta~no. Posle
kr{ewa predizbornog obe}awa da }e is-
tra`iti izbornu kra|u, sklapawa strate-
{kog sporazuma sa Azerbejxanom protiv
Rusije, omogu}avawe Turskoj da se pita u
Ra{koj oblasti i BiH, do{lo je na red da
se i predsednik Nikoli} u potpunosti
pridru`i ucewenom premijeru Da~i}u u
zavr{noj predaji Kosova i Metohije. Za to
niko nije glasao kada je glasao za Tomi-
slava Nikoli}a i vreme je da se postavi
pitawe u ~ije ime i za ~iji ra~un je Niko-
li} predsednik Srbije.
I POSLE TADI]A - NIKOLI]
PLESOM
PROTIV
NASIQA
GRADSKI ODBOR DS ORGANIZOVAO MANIFESTACIJU
„PROTESTUJ, IGRAJ, USTANI”
PROMOCIJA
JEZI^KE KULTURE
Generalna skup{tina
UN proglasila je 20.
februar za Svetski
dan socijalne pravde i taj
datum Socijaldemokratska
partija obele`ava i kao
dan ove stranke. Gra|ani
Srbije, na`alost, `ive u
vremenu socijalne neprav-
de, koju na svojoj ko`i ose-
}aju zbog nedostatka posla,
egzistencijalne nesigurno-
sti, lo{ih i neredovnih
zarada i uop{te, te{kog
ekonomskog stawa u kome se
nalazi ~itava dr`ava.
Zbog toga je obaveza svih
politi~kih subjekata u
zemqi da se odgovrnije po-
zabave problemima soci-
jalne (ne)pravde u zemqi,
rekao je u sredu na Grad-
skom trgu predsednik GO
SDP Predrag @ivkovi},
koji je sa ~lanovima stran-
ke prolaznicima delio
prigodne flajere, sa osnov-
nom porukom da je socijal-
na pravda preduslov eko-
nomskog prosperiteta dru-
{tva, od koga }e koristi
imati svi, a ne samo poje-
dine grupe.
- @ivimo u vremenu u
kome je socijalni polo`aj
ve}ine stanovni{ta u Sr-
biji izuzetno te`ak, zbog
~ega je na{ zajedni~ki za-
datak da {to pre omogu}i-
mo boqi i kvalitetniji
`ivot svih gra|ana i u sva-
kom smislu doprinesemo
prosperitetu dru{tva - re-
kao je @ivkovi}.
Iako SDP ima samo jed-
nog odbornika u lokalnoj
Skup{tini, koji deluje u
sastavu odborni~ke grupe “
Izbor za boqi `ivot Bo-
ris Tadi}”, ova stranka
nastoji da doprinese kon-
struktivnom radu lokal-
nog parlamenta, uveren je
@ivkovi}:” Glasamo za
predloge, bez obzira sa ko-
je strane oni dolaze, za ko-
je smatramo da }e doneti
dobro gara|anima ^a~ka,
odnosno protiv onih koji
ne}e poboq{ati kvalitet
wihovog `ivota. Iako
prakti~no imamo samo je-
dan glas u gradskoj Skup-
{tini, bitno je da se i on
~uje, jer je re~ o glasu
stranke koja u osnovi svog
delovawa ima borbu i
zalagawe za socijalno pra-
vednije dru{tvo.”
Svetski dan socijalne
pravde SDP obele`ava i
apelom upu}enim svim ~la-
novima, simpatizerima i
ostalim gra|anima da u an-
keti “Kakvu Srbiju `e-
lim”, koja se sprovodi u 56
zemaqa sveta, na simboli-
~an na~in daju doprinos
definisawu globalne po-
litike svetskog razvoja po-
sle 2015. godine. @ivkovi}
je podsetio da predsednik
SDP Rasim Qaji} i mini-
star u Vladi Srbije, ruko-
vodi va`nim resorom tr-
govine i da }e ova stranka,
koriste}i i te prednosti,
i kao servis gra|ana Srbi-
je nastojati da im maksi-
malno pomogne, “da bismo
u ovom te{kom vremenu svi
`iveli boqe”. Zbog toga i
Gradski odbor stranke,
osnovan pre ne{to vi{e od
godinu dana, organizuje
brojne akcije i u lokalu
sprovodi i vanparalman-
tarne aktivnosti, promo-
vi{u}i svoj program, ~iji
je osnovni slogan “Qudi
pre~i od velikih re~i”.
M.N.
VREME SOCIJALNE
NEPRAVDE
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 7GRAD
Ovogodi{wi program poslovawa
JP “Rzav” prvi put je usagla{en
sa planom lokalnog “Vodovo-
da”, {to je osnovni preduslov
da ovo ~a~ansko preduze}e u narednom pe-
riodu pozitivno posluje. Iako je plani-
rano, u programu je izostavqeno
poskupqewe rzavske vode za 20 odsto, zbog
~ega }e ariqsko JP na kraju ove godine
ostvariti gubitak od oko 72 miliona di-
nara, rekao je direktor Qubo Lazovi},
prezentuju}i ~lanovima Gradskog ve}a
predlog programa poslovawa u 2013. godi-
ni. Bez obzira {to }e i ova godina najve-
rovatnije, zbog malih padavina biti su-
{na, {to }e uticati na slabo obnavqawe
podzemqa i vodotokova, preduze}e }e na-
stojati da potro{a~ima u ^a~ku i osta-
lim op{tinama, rekao je on, obezbedi
dovoqne koli~ine ispravne vode za pi}e.
Zbog restriktivne politike cena, predu-
ze}e iz planiranog prihoda od oko 172
miliona dinara, i ove godine ne}e mo}i
da zna~ajnija sredstva izdvoji za
odr`avawe sistema, izgra|enog 1993. go-
dine, iako su pojedini segmenti, a poseb-
no betonski cevovod od Ariqa do Po`ege,
prili~no amortizovani i o{te}eni, na-
glasio je, pored ostalog, Lazovi}.
Program poslovawa JP “Rzav” usagla-
{en je sa planom “Vodovoda”, koji prak-
ti~no predstavqa strategiju ozdravqewa
ovog preduze}a, naglasio je zamenik gra-
dona~elnika Radenko Lukovi} i objasnio
da }e gubitak biti pokriven iz kapitala
preduze}a, odnosno da bi, kada bi iz kal-
kulacije bila “iskqu~ena” amortizacaja u
iznosu od 92 miliona dinara, ovo preduze-
}e pozitivno poslovalo. On je najavio i
da }e od ove godine biti promewen na~in
obra~una amortizacije, utvr|ene korekt-
ne cene koje ne}e ugroziti poslovawe
“Rzava” i sprovedene mere za
pospe{ivawe potro{we, da bi korisnici
“povla~ili” ve}e koli~ine rzavske vode.
Usagla{avawem programa lokalnog i re-
gionalnog preduze}a, do{lo se do re{ewa
koje }e stabilizovati poslovawe
ovda{weg “Vodovoda”, a ne}e ugroziti ni
JP “Rzav”, uveren je i gradona~elnik Voji-
slav Ili}.
Na posledwoj sednici, odr`anoj u uto-
rak, ~lanovi GV su dali saglasnost i na
program poslovawa JP “Parking servis”
koje planira da kao i pro{le, i ove godi-
ne iska`e pozitivan finansijski rezul-
tat. Direktor Predrag Sto{i} veruje da
}e ukupni prihodi biti pove}ani za oko
26 odsto, zahvaquju}i prvenstveno
pro{irewu parkirali{ta i uvo|ewu na-
plate putem SMS. Po{to se zalo`io za
hitno uvo|ewe ovog novog na~ina naplate
parkirawa, Bratislav Jugovi} je pitao
koliko je inkasanata u stalnom radnom
odnosu u ovom preduze}u, zameriv{i {to
se ne poklawa dovoqna pa`wa wihovim
uniformama i opremi. I ovo JP je potvr-
da zalagawa gradskog rukovodstva da se
primeni novi pristup prilikom izrade
godi{wih planova, rekao je zamenik gra-
dona~elnika Radenko Lukovi} i to argu-
mentovao ~iwenicom da JP ne ostvaruje
direktan prihod od naplate usluga, ve} da
se on u vidu komunalne takse za zauzimawe
javnih povr{ina sliva u gradski buxet.
Odgovaraju}i na neka pitawa, direktor
Sto{i} je istakao da je posredstvom
Omladinske zadruge na privremenim po-
slovima anga`ovano 20 inkasanata, da }e
za obnavqawe wihove uniforme u ovoj go-
dini biti izdvojeno 800.000 dinara i da
}e uvo|ewe naplate putem SMS biti zapo-
~eto u drugoj polovini godine.
Zbog smawene prodaje vode privredi i
neadekvatne politike cena usluga, mr~aje-
va~ko JP “Moravac” je dospelo u nezavid-
nu situaciju, iz koje izlaz vidi u ve}em
anga`ovawu na odr`avawu seoskih i neka-
tegorisanih puteva, rekao je Mihailo Lu-
ki}. Naglasio je da preduze}e ni u ovoj go-
dini ne}e mo}i da izdvoji zna~ajnija
sredstva za investicije i da za realizaci-
ju tog dela plana o~ekuje pomo} Grada i
Republike, posebno kada je re~ o izgradwi
vodovoda u Dowoj Gorevnici i pijace u
Mr~ajevcima. “Moravac” ima perspekti-
ve i {anse da zaposli nove radnike, jer je
planirano da mu na gazdovawe bude prenet
vodosistem u Kuki}ima i deo kanalizaci-
one mre`e u Mr~ajevcima i da uz pomo}
Grada bude opremqeno za odr`avawe pute-
va, obe}ao je gradona~elnik Vojislav
Ili}.
U programu JKP “^a~ak”, koje je posle
tri godine lane pozitivno poslovalo,
ostvariv{i dobit od 9,3 miliona dinara,
predvi|eno je poskupqewe grejawa za 6,19
odsto, rekao je direktor Petar Domano-
vi}, oceniv{i plan ovog JKP kao izuzet-
no slo`en, jer, pored ostalog, sadr`i i
“prelazak” na tarifni sistem i izmene
koeficijenata za obra~un potro{we kod
pravnih lica. Da bi obezbedilo oko
73.000 megavat ~asova energije, preduze}e
mora da nabavi 117.000 kilograma mazuta
i 10,3 miliona kubika gasa, izra~unao je
Domanovi} i naglasio da je u planiranim
rashodima od 637 miliona dinara u~e{}e
energenata 72 odsto, odnosno da su svi
ostali tro{kovi svedeni na minimum,
zbog ~ega }e mawe sredstava biti izdvoje-
no i za odr`avawe sistema.
^lanovi Gradskog ve}a su dali sagla-
snost i na odluku o ceni za prikqu~nu
snagu i isporu~enu toplotnu energiju ta-
rifnim kupcima. Nakon pove}awa od 6,19
odsto, ona }e iznositi 86,92 dinara, {to
}e za vlasnike stanova prose~ne povr{ine
50 kvadrata, predstavqati ve}i tro{ak za
oko 250 dinara.
Saglasnost GV, koje je donelo i odluku
o ukidawu Op{tinskog vatrogasnog fon-
da i o raspisivawu referenduma radi
uvo|ewa samodoprinosa u mesnim zajedni-
cama Zabla}e i Trbu{ani, zavredio je i
program rada Regionalnog centra za pro-
fesionalni razvoj zaposlenih u obrazo-
vawu. M. N.
GRADSKO VE]E DALO SAGLASNOST NA PROGRAME POSLOVAWA NEKOLIKO JAVNIH PREDUZE]A
Gradwa brane i akumulacije
“Svra~kovo”, zapo~eta pro{log
aprila, prekinuta je u septembru, jer
je rebalansom republi~kog buxeta,
umesto planiranih 300, za ovu inve-
sticiju izdvojeno samo 126 miliona
dinara. U ovogodi{wem buxetu Repu-
blike Srbije za gradwu ovog strate-
{ki izuzetno va`nog objekta predvi-
|eno je 413 miliona dinara i na osno-
vu toga 14. februara potpisan novi
ugovor sa izvo|a~em. Od te sume, 100
miliona }e biti utro{eno za
izmirewe dugova iz pro{le godine,
tako da }e u ovoj nosiocu investicije
na raspolagawu biti oko 300 milio-
na dinara. Ako se ima u vidu wena
vrednost i planirani rok za
izvo|ewe radova (pet godina), nije te-
{ko izra~unati da bi godi{we tre-
balo obezbe|ivati najmawe po mili-
jardu dinara. U protivnom, gradwa
brane i akumulacije }e sasvim sigur-
no kasniti, upozorio je direktor JP
“Rzav” Qubo Lazovi}.
KASNI GRADWA BRANE
Dnevni red 25. sednice gradske vlade pro{iren je predlogom gradona~elnika
Ili}a da bude doneto re{ewe o imenovawu komisije za sprovo|ewe postupka jav-
nog konkursa za dodelu sredstava za javno informisawe od lokalnog zna~aja. Za
predsednika komisije imenovan je Aleksandar Da~i}, pomo}nik gradona~elnika za
dru{tvene delatnosti, a za wegovog zamenika novinar Branko Stevanovi}. ^lano-
vi komisije su: Mirjana \okovi}, pomo}nik gradona~elnika za ekonomski razvoj i
za{titu `ivotne sredine, Milan Dra{ki}, diplomirani ekonomista i Vladimir
Novakovi}, novinar.
IMENOVANA KOMISIJA ZA MEDIJE
PRVI PUT USAGLA[ENI PLANOVI
8 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE
TURISTI^KA ORGANIZACIJA ^A^KA
DRU[TVO
SAOP[TEWA POLICIJSKE UPRAVE ^A^AK
RASVETQENE KRA\E
^a~anska kriminalisti~ka policija rasvetlila je
u ponedeqak trinaest krivi~nih dela te{ka kra|a
i te{ka kra|a u poku{aju izvr{enih na podru~ju gra-
da ^a~ka u proteklih deset dana.
Zbog postojawa osnova sumwe da je izvr{io devet
krivi~nih dela te{ka kra|a i ~etiri krivi~na dela
te{ka kra|a u poku{aju, kriminalisti~ka policija
odredila je meru zadr`avawa \or|u O. (1991) iz ^a~-
ka.
Osumwi~enom se na teret stavqa da je izvr{io pro-
valne kra|e u sedam samostalih trgovinskih radwi,
dve mesare, tri trafike i jednu pekaru. Tom prilikom
on je iz pomenutih radwi otu|io novac, cigarete i
konditorske prioizvode.
Osumwi~eni \or|e O. }e uz krivi~nu prijavu biti
priveden istra`nom sudiji Osnovnog suda u ^a~ku.
UHVA]EN LOPOV
Gorwomilanova~ka policija odredila je meru
zadr`avawa Draganu T. (1976) iz sela Lo~evci, op-
{tina Gorwi Milanovac, zbog postojawa osnova
sumwe da je izvr{io krivi~no delo iznuda u poku{aju,
kao i krivi~no dela te{ka kra|a na {tetu Miladina
M. iz istog sela. On je osumwi~en i za izvr{ewe jo{
dva krivi~na dela te{ka kra|a.
Osumwi~eni Dragan T. je, krajem januara, ove godi-
ne, iz ku}e Miladina M. u selu Lo~evci otu|io 800
evra, zatim u februaru mesecu, uz pretwu, poku{ao od
iste osobe da iznudi 2000 evra.
Tako|e, osumwi~enom se na teret stavqa da je 2009.
godine iz ku}e svog oca, u selu Lo~evci, otui|io oko
300 hiqada dinara, a zatim policiji la`no prijavio
kra|u, dok je iz jedne mlekare u Takovu, op{tina
Gorwi Milanovac, u kojoj je bio zaposlen kao voza~,
otu|io oko 70 hiqada dinara.
Osumwi~eni Dragan T. je uz krivi~nu prijavu, u su-
botu, 16. februara, priveden istra`nom sudiji Osnov-
nog suda u ^a~ku koji mu je odredio pritvor do mesec
dana.
Turisti~ka organizaci-
ja ^a~ka }e i ove godi-
ne na {tandu u hali 4, Beo-
gradskog sajma, na Sajmu
turizma koji se odr`ava od
21. do 24. februara, pred-
staviti turisti~ku ponudu
podru~ja Grada ^a~ka i
wegove okoline. Pored
prezentacije programa Tu-
risti~ke organizacije
^a~ka, predstavi}e se i
Specijalna bolnica za re-
habilitaciju “Gorwa
Trep~a”, Sabor truba~a u
Gu~i, UTP “Morava”, Tu-
risti~ko-rekreativni cen-
tar “Mom~ilo ^ekovi}” iz
Ko{tuni}a, Udru`ewe po-
slovnih `ena “Nade`da
Petrovi}”, firma “Heli-
kon” i Udru`ewe grn~ara
“Zlakusa”.
N. R.
Na poziv Skup{tine
op{tine Trstenik,
Dru{tvo srpsko-
ruskog prijateqstva Regio-
nalni centar Zapadna Sr-
bija - ^a~ak u~estvovalo je
na tradicionalnoj mani-
festaciji „Dani vinara i
vinogradara“, koja se odr-
`ava 14. februara, na Dan
Svetog Trifuna. Na mani-
festaciji, na kojoj su pred-
stavqeni proizvodi od
gro`|a sa ovog podru~ja
(vina, rakije, lozni kale-
movi i ostalo), razgovara-
lo se o sveukupnoj privred-
noj saradwi Srbije, Rusije
i Belorusije.
U prisustvu mnogih
proizvo|a~a i prera|iva~a
gro`|a, delegaciju Dru-
{tva srpsko-ruskog pri-
jateqstva Regionalni cen-
tar Zapadna Srbija - ^a~ak
predstavqao je wegov pred-
sednik Dragan Logvinov,
sa saradnicima iz oblasti
privrede i poqoprivrede.
Osim predsednika
Udru`ewa, u izlagawima
su u~estvovali i ostali
stru~waci iz ove oblasti,
kao i ~lanovi Udru`ewa,
izme|u ostalih i narodni
poslanik Miodrag Niko-
li} Feman, zadu`en za od-
nose Srbije, Rusije i Belo-
rusije. Zakqu~eno je da po-
stoje izuzetni privredni
potencijali za saradwu sa
kompanijama iz Rusije i
Belorusije, a pogotovo {to
ovaj kraj ve} izvozi lozne
kalemove na rusko tr`i-
{te.
Dele-
gaciju Dru-
{tva srpsko-ru-
skog prijateqstva Regio-
nalni centar Zapadna Sr-
bija - ^a~ak pozdravili su
Mili} Pavlovi}, predsed-
nik Skup{tine op{tine
Trstenik i ostali funkci-
oneri, koji su u znak za-
hvalnosti za u~e{}e na
ovoj manifestaciji,
Udru`ewu dodelili za-
hvalnicu i prigodne po-
klone.
Dogovoreno je da usko-
ro, u organizaciji
Udru`ewa, u
^a~ku bude
organizo-
vana pre-
zentaci-
ja vina,
rakija,
loznih
k a l e -
mova i
ostalih
p r o i z -
voda iz
sortimenta
ovog geograf-
ski za{ti}enog
podru~ja. Tim povo-
dom, Dru{tvo srpsko-ru-
skog prijateqstva poziva
ugostiteqske radwe, trgo-
vinske ku}e i ostale zain-
teresovane gra|ane da pose-
te ovu prezentaciju kako bi
saznali vi{e o proizvodi-
ma sa podru~ja Trstenika i
eventualno ugovorili bu-
du}u saradwu.
N. R.
Povodom Dana dr`avnosti Srbije, u petak u
14 ~asova na Gradskom trgu su se okupili
pripadnici GO Nove Srbije, koji su delili
republi~ke zastave gra|anima. Poklawawem oko 30
zastava oni su na simboli~an na~in `eleli sugra|a-
nima da ~estitaju praznik.
- Godine 1804. vo`d Kara|or|e Petrovi} je podi-
gao Prvi srpski ustanak, ali je i toga datuma 1835.
godine donet i prvi ustav Srbije. Po{tuju}i te da-
tume i uzimaju}i u obzir da Nova Srbija ba{tini
ideje u vezi sa po{tovawem srpske nacionalne tra-
dicije i istorije, mi `elimo da danas na{im sugra-
|anima poklonimo dr`avne zastave Republike Sr-
bije, jer je zastava jedan od osnovnih dr`avnih sim-
bola – istakao je Milan Dra{ki}, ispred GO Nove
Srbije. I. M.
Polagawem venaca
na spomenik Tana-
sku Raji}u, i u ^a~-
ku je obele`en Dan dr`av-
nosti.
- Na brdu Qubi}u smo
da se na Dan dr`avnosti
setimo vite{kih vremena,
u kojima se ra|ala novove-
kovna srpska dr`ava i
u`ivamo u pogledu na ^a-
~ak. Za posledwih dva veka
sa sun~anih padina
Qubi}a ra|ala nam se slo-
boda nekoliko puta – rekla
je Delfina Raji}, direktor
Narodnog muzeja.
Vence svim ratnicima
palim za slobodu i nezavi-
snost Srbije, na spomenik
Tanasku Raji}u polo`ili
su predstavnici Grada,
Moravi~kog upravnog
okruga i Policijske upra-
ve u ^a~ku.
- Ovo je veliki doga|aj
za na{ grad i prvi put da
pola`emo vence na spome-
nik Tanasku Raji}u. Sigu-
ran sam da }e ovo prerasti
u tradiciju i da }emo svake
godine do}i da se pokloni-
mo onima koji su u~estova-
li u osloba|awu Srbije –
rekao je gradona~elnik Vo-
jislav Ili}. On je ovom
prilikom najavio da }e za
mesec dana biti formiran
Odbor za proslavu 200 go-
dina od boja na Qubi}u.
- @elimo da 2015. go-
dinu do~ekamo potpuno
spremni. O~ekujemo veliko
prisustvo doma}ih i stra-
nih gostiju, qudi iz vrha
dr`ave i uradi}emo sve da
ovaj deo grada zablista –
najavio je Ili}.
I. M.
NA BEOGRADSKOM SAJMU
AKTIVNOSTI DRU[TVA SRPSKO - RUSKOG PRIJATEQSTVA
NA MANIFESTACIJI
„DANI VINARA
I VINOGRADARA”
OBELE@EN DR@AVNI PRAZNIK
POKLAWALI
ZASTAVE
GRADSKI ODBOR NOVE SRBIJE
U ^AST DANA DR@AVNOSTI
VENCI NA SPOMENIK
TANASKU RAJI]U
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 9DRU[TVO
Firma “Uspon” osnovana je pre
11 godina u ciqu potrebe da
se tr`i{tu ponudi usluga u
oblasti prodaje i servisir-
awa ra~unara i ra~unarske opreme bez
ikakvih uslovqavawa, uz neprikosnoveno
po{tovawe svakog kupca sa isporukom na
ku}nu adresu. Osniva~i “Uspona” zapo~e-
li su svoj rad ohrabreni vizijom da stvo-
re preduze}e koje mo`e stati iza svakog
svog ura|enog posla. [ire}i svoju delat-
nost i realizuju}i nove zadatke dosegli
su vi{i nivo, a od firme koju su pre 11
godina ~inila samo dva zaposlena, prera-
sli su u preduze}e sa 31 zaposlenim.
Jedan od dvojice vlasnika “Uspona”
Vladimir Krsti} ka`e se vode sloganom
“Samo najboqe je dovoqno dobro” i u
skladu sa tim iz godine u godinu {ire
svoju delatnost, obe}avaju}i samo kvali-
tetne usluge svojim korisnicima.
[iroka delatnost
Strate{ko opredeqewe “Uspona” je
proizvodwa ra~unara, ra~unarskih pod-
sklopova i realizacija slo`enih infor-
macionih sistema. Oslonac proizvodwe
je zasnovan na komponentama visoke pou-
zdanosti u svetu renomiranih proizvo|a-
~a. Visoka pouzdanost u radu i kvalitet
ra~unara, je ovo preduze}e, u svetu kori-
snika informati~ke opreme, izdiglo na
visok nivo poverewa, a istovremeno je i
garancija uspeha.
- Visoki kvalitet i pouzdanost proiz-
voda sa konkurentnom cenom, je slogan
koji je “Uspon” izdigao u sam vrh infor-
mati~ki opredeqenih firmi. Stalno
stremimo ka novim idejama, planovi raz-
voja se postavqaju u svakoj kalendarskoj
godini i ostvaruju se u velikom procentu
- ka`e Krsti}. Pored ra~unara, “Uspon”
se bavi i ugradwom i implementacijom
vrlo kvalitetnih sistema video nadzora,
po ~emu je poznat {irom Srbije.
- Omogu}avamo korisnicima da video
nadzor prate i sa udaqenog prostora, od-
nosno da u svakom trenutku mogu imati
uvid u ono {to se de{ava na mestu gde je
video nadzor integrisan. Dobili smo ve-
oma zna~ajne poslove {irom zemqe i ra-
dili smo sisteme od 10 do vi{e od 50 ka-
mera za veoma zna~ajne privredne subjek-
te. Pokazali smo i da kvalitetan video
nadzor ne mora biti nu`no i skup - ka`e
Krsti}. On napomiwe da je jedna od de-
latnosti “Uspona” i ugradwa i
odr`avawe klima ure|aja:
- Bez obzira {to je u tom poslu konku-
rencija velika, imamo stalnu klijentelu.
Predstavqamo ovla{}eni servisni cen-
tar za ve}inu proizvo|a~a sa sedi{tem u
Srbiji. Krsti} tako|e nagla{ava, da je
firma “Uspon” ulagala i u {kolovawe
kadra, pa je tako iznedrila stru~wake ko-
ji vrlo kvalitetno rade niskonaponske
instalacije.
- Bavimo se razvla~ewem svih vrsta
ra~unarskih mre`a, izradom rek ormana,
kao i pravqewem integrisanih sistema
ra~unara, serverskih sistema, integrisa-
nih telefonskih centrala i video nadzo-
ra. Pravimo kompletna re{ewa koja ko-
risnika upu}uju na jednog dobavqa~a i na
taj na~in svaki eventualni problem mogu
re{iti na jednom mestu - obja{wava Kr-
sti}.
Prodaja
Prodaja ra~unara i ra~unarske opreme
se vr{i kroz lanac Usponovih prodavni-
ca. U svakoj prodavnici stru~ni i
qubazni prodavci vr{e demonstracije
Uspon ra~unara i prate}e opreme, tako da
kupac mo`e da vidi i proba konfigura-
ciju koja ga interesuje. Svaki Uspon ra-
~unar se proizvodi po “build-to-order” mo-
delu iskqu~ivo od novih komponenti re-
nomiranih proizvo|a~a, po specifika-
ciji koja je dogovorena sa kupcem. Kom-
pletan ra~unar se pa`qivo testira i u
kratkom roku besplatno dostavqa na ku}-
nu adresu ili adresu firme. Dakle, za sve-
ga jedan dan kupac dobija ra~unar po svo-
jim potrebama i `eqama, na svoju adresu.
Prodavnice Uspon ra~unara sem u ^a~ku,
nalaze se i u Gorwem Milanovcu, Ra{ki,
Novom Pazaru i Aran|elovcu.
Zadovoqni i korisnici
i zaposleni
Osnovni ciq “Uspona” je ostvarewe
dugotrajnog odnosa sa klijentima, kroz
inteligentnu interakciju dizajna i teh-
nologije, koji }e poboq{ati poslovne
ciqeve klijenata. Pored odli~nog odno-
sa sa svojim klijentima, Krsti} se pono-
si i svojim zaposlenima, koji, kako ka`e,
rade u porodi~noj atmosferi, motivisa-
ni i zadovoqni, sa pet i vi{e godina
radnog sta`a u “Usponu”.
Ono ~ime se ova ~a~anska firma tako-
|e ponosi je i internet sajt, koji spada u
kategoriju najpose}enijih u na{em regio-
nu. Na www.uspon.rs svakodnevno ima vi-
{e od 1.000 jedinstvenih poseta.
I. M.
FIRMA „USPON“ OBE]AVA KVALITET I SIGURNOST SVOJIM KORISNICIMA
SAMO NAJBOQE
JE DOVOQNO DOBRO
10 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE
MOTOCIKLISTI I BEZBEDNOST U SAOBRA]AJU
Vr{imo usluge:
- pomo} u ku}i (~i{}ewe Va{ih stanova, pe-
glawe, priprema Va{ih slava, svadbi, ro|en-
dana...)
- ~i{}ewe i odr`avawe poslovnih prostorija
- ~i{}ewe novoizgra|enih stambenih i po-
slovnih prostorija i priprema za tehni~ki
prijem zgrada
- bebi siter servis Vam je na raspolagawu 24
~asa dnevno
- nega starih i bolesnih osoba
- medicinska nega (kupawe pokretnih i nepo-
kretnih osoba i dr.)
- prawe i peglawe u na{oj perionici (stol-
waka, posteqine, }ebadi, zavesa i ostalog ru-
bqa)
- selidbene usluge (prevoz name{taja, uno{e-
we, izno{ewe, demonta`a i monta`a name-
{taja)
- sre|ivawe travnatih povr{ina, va{ih dvo-
ri{ta (na mese~nom nivou)
- majstorije u ku}i – haus majstor
- molerske radove
- tapetarske
- vodoinstalaterske
- zidarske
- kerami~ke usluge
- elektro popravke
- ~i{}ewe tepiha
- ~i{}ewe zgrada
- popravka kompjutera i
wihovo odr`avawe
- popravka i izrada va-
{ih akusti~nih i elek-
tri~nih `i~anih in-
strumenata (gitara,
mandolina,
bas primova,
i dr.)
- dekoracije – ukra{avawe sala za svadbe, ro-
|endane, i ispra}aje)
- frizerske usluge (u va{im prostorijama)
- visinsko prawe stakala
- ~i{}ewe tvrdih podova i wihovo polirawe
(plo~ica, mermera i itd.)
- ~i{}ewe dimwaka
Tel.fah. 032/374-244,
Tel. 373-233, 064/133-70-33
Agencija V R E D N I C A
DRU[TVO
marketing 032/342-276
Jo{ uvek nije poznato
koliko motociklista
je nastradalo u saobra-
}ajnim nesre}ama pro{le
godine. Za sada je najpou-
zdaniji podatak Uprave sa-
obra}ajne policije Repu-
bli~kog MUP-a da je u Sr-
biji u nesre}ama u kojima
su u~estvovali voza~i mo-
tora poginulo 75 qudi.
Dosada{wa iskustva poka-
zuju da svake godine strada
veliki broj motociklista.
Mnogi voza~i ~etvoroto~-
ka{a okarakterisali su ih
kao opasnost na putu.
- Motocikli i mopedi
su u saobra}aju ravnoprav-
na vozila sa ostalima, zato
ih ne bi trebalo posebno
izdvajati kao opasnost na
putu. Na taj na~in ih
stavqamo u neravnopravan
polo`aj. Najve}i problem
dvoto~ka{a je wihova
smawena vidqivost zbog
maweg gabarita, odnosno
prostora koji zauzimaju u
vidnom poqu. Ne smemo za-
nemariti ni ~iwenicu da
ve}ina voza~a putni~kih i
teretnih vozila nije dovo-
qno edukovana i ne zna ka-
ko da se pravilno pona{a
prilikom susreta sa moto-
ciklistima u saobra}aju.
Naravno, ne mo`emo zabo-
raviti ni ~esta nepropi-
sna pona{awa voza~a dvo-
to~ka{a, kao {to su preko-
ra~ewa brzine ili nebe-
zbedna vo`wa na jednom
to~ku, rizi~na preticawa
- nagla{avaju u Agenciji za
bezbednost u saobra}aju.
Ba{ protiv takvih koji
demonstriraju silu i mo}
na dva to~ka, uvek reaguju
pravi zaqubqenici u mo-
tore. Naro~ito ih nervi-
raju vo`wa na jednom to~ku
i “potpisivawe” i
“pucawe” iz motora.
- To uglavnom rade tati-
ni sinovi kojima je neko
drugi kupio motor i ne
znaju kako je to kada ga sam
zaradi{. Pravi bajkeri ne
razvijaju brzinu, nego u`i-
vaju u vo`wi - ka`u
motorxije.
Ali, za ove koji se prave
va`ni, pravila u saobra}a-
ju va`e kao i za sve druge
voza~e.
- Ako sakupe 18 i vi{e
kaznenih poena, bi}e im
oduzeta voza~ka dozvola,
nezavisno od kategorije ko-
jom su upravqali u trenut-
ku ~iwewa prekr{aja ili
krivi~nog dela. Kada ispu-
ne sve Zakonom predvi|ene
uslove i kada pro|e odre|e-
ni vremenski period od
isticawa kaznenih mera,
ulaze u proces povra}aja
dozvole i poha|aju semina-
re koje organizujemo da bi
povratili dozvole - podse-
}aju u Agenciji za bezbed-
nost.
Jedan od najva`nijih
elemenata za{tite voza~a
motora su kacige. Prema
pojedinim svetskim
istra`ivawima, u slu~aju
nezgode, 40 odsto ve}e {an-
se da pre`ivi imaju voza~
motocikla i wegov putnik
koji na glave nose za{tit-
nu kacigu. U po~etku su
motorxije imale veliki
otpor prema kacigama, ali
ih je sve vi{e koji se na taj
na~in {tite. A definitiv-
no, to je i wihova zakonska
obaveza. Z. J.
NISU UVEK OPASNOST NA PUTU
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 11DRU[TVO
Na oglasnoj tabli
ovda{we filijale Na-
cionalne slu`be za
zapo{qavawe i na sajtu ove
ustanove u sredu je ogla{en kon-
kurs za prijem 50 radnika u
D.O.O. “^ips vej”, biv{oj ^ip-
sari, koji je privukao pa`wu ve-
likog broja nezaposlenih lica,
me|u kojima i biv{ih radnika
ove fabrike, ali i starijih gra-
|ana, koji su u drugim firmama
ostali bez posla, a nisu stekli
zakonske uslove za odlazak u
penziju. Fabrika koju je u sep-
tembru pro{le godine kupio
tro~lani konzorcijum, oglasila
je potrebu za po jednim tehnolo-
gom, {efom odr`avawa, labo-
rantom, pogonskim elektri~a-
rom, bravarom, higijeni~arom i
gra|evinskim operaterom - zi-
darom. Kolektivu ~iji vlasnik
planira da pokrene proizvodwu
ve} slede}eg meseca, potrebna su
i po dvojica kotlara, poslovo|a
u proizvodwi, radnika za napa-
jawe linija krompirom, odno-
sno viqu{karista, pr`a~a ~ip-
sa, ma{inista i magacionera.
Osim wih, fabrika “potra`uje”
i 12 pomo}nih radnika u
proizvodwi i 18 lica koja }e
biti anga`ovana na pakovawu i
stre~ovawu.
Ana Doj~ilovi}, zadu`ena u
NSZ za odnose sa javno{}u,
napomiwe da je konkurs otvoren
osam dana i da zainteresovani
kandidati, uz prijavu na kon-
kurs, poslodavcu treba da dosta-
ve dokaz o stru~noj spremi, do-
kaz o radnom iskustvu na poslo-
vima za koje konkuri{u i CV sa
li~nim podacima i radnom bio-
grafijom:”Kandidati koji budu
ispuwavali uslove konkursa,
bi}e podvrgnuti testirawu koje
}e, kao jo{ jedan vid selekcije,
obaviti stru~na lica iz Slu`be
za zapo{qavawe.”
Ona napomiwe da je izuzetno
veliko interesovawe za ova rad-
na mesta, koje su nezaposlena li-
ca pokazala ne samo u sredu, ka-
da je objavqen zvani~an kon-
kurs, nego i nekoliko meseci
unazad, odnosno prakti~no od
kada je firma drugi put prodata
i weni novi vlasnici najavili
da }e obnoviti proizvodwu u
ovom nekada najuspe{nijem ~a-
~anskom preduze}u. Za posao su
zaintesresovana ne samo lica
koja su nekada radila u toj fa-
brici, ve} i ostali nezaposleni
gra|ani, koji su posle vi{e go-
dina ~ekawa na birou rada, u
ovom konkursu videli {ansu za
zasnivawe stalnog radnog odno-
sa. Me|u kandidatima su i broj-
ni radnici koji su ostali bez
posla u drugim firmama, stari-
ji od 45 godina, i sa radnim is-
kustvom ve}im od 25 godina, ko-
ji se nadaju da }e zaposlewem u
“^ipsari” dopunti radni sta`
i ste}i zakonske uslove za odla-
zak u penziju. Za u~e{}e na kon-
kursu, napomiwe Doj~ilovi}ka,
zainteresovane su i brojne osobe
sa evidencije NSZ koje imaju ve-
}u stru~nu spremu od one koju je
poslodavac naveo u oglasu za od-
re|ena radna mesta, {to je sa-
svim razumqivo, ako se ima u
vidu podatak da je na evidenciji
nezaposlenih na kraju pro{le
godine u ^a~ku bilo 10.747 li-
ca, od kojih 5.987 `ena.
Ve}ina od desetak potenci-
jalnih kandidata i budu}ih rad-
nika preduze}a “^ips vej”, koje
smo u sredu zatekli ispred ogla-
sne table NSZ, nevoqno su ko-
mentarisali raspisani oglas,
`ele}i da, ipak, ostanu anonim-
ni. Sredove~na gospo|a koja ima
diplomu Sredwe upravne {kole
izrazila je sumwu u legitimnost
konkursa, pou~ena primerom u
novootvorenom vrti}u, u kome,
navodno, ve} rade neki qudi, ia-
ko oglas za prijem radnika jo{
nije raspisan. Pored we, “svoje
mesto” na listi tra`i i ~etrde-
setogodi{wi mu{karac, sa za-
vr{enim tre}im stepenom, koji
ima samo tri godine radnog sta-
`a kod privatnika, ali veruje
da posao na neodre|eno vreme
mo`e dobiti upravo u ovoj fir-
mi. Tridesetrogodi{wa V.M. je
zavr{ila Sredwu hemijsku {ko-
lu i pomalo razo~arano konsta-
tuje da fabrika tra`i diplomi-
ranog tehnologa, odnosno rad-
nika sa ve}om stru~nom spre-
mom od wene, te da nema ni {an-
se da posle desetak godina
~ekawa na birou, kona~no zasnu-
je stalni radni odnos.
M. N.
KONKURS ZA PRIJEM RADNIKA U BIV[OJ „^IPSARI“ IZAZVAO VELIKO INTERESOVAWE
NEZAPOSENIH LICA NA EVIDENCIJI NSZ
ZA 50 MESTA STOTINE KANDIDATA
12 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE
marketing 032/342-276
MARKETING
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE
NIKOLA RADOVI] U FINALU [OUA „JA IMAM TALENAT”
13INTERVJU
Za{to si odlu~io da se
prijavi{ za ovaj {ou?
- Mislio sam da imam
neki potencijal, a po{to je
vrlo te{ko u Srbiji radi-
ti muziku koja nije komer-
cijalna, mislio sam da je
odli~na prilika da se po-
javim u “Talentu”, da bi to
{to radim ~uo {to ve}i
broj qudi.
I odmah si se dopao i
publici i `iriju?
- Ba{ me obradovala re-
akcija publike, kao i `i-
rija naravno. Tasovca po-
gotovu. Ja se uop{te nisam
nadao ovakvom uspehu. Mi-
slio sam da je Srbija mu-
zi~ki propala, {to se ti~e
pravca kojim se ja bavim.
Ali, desilo se suprotno.
Zna~i li to da ti je
mi{qewe Tasovca najbit-
nije u `iriju?
- Tasovac je vi{e u mu-
zi~kim vodama od
Bosiq~i}a i Nata{e Nin-
kovi}. Ima rafiniran
ukus, normalno, jer je di-
rektor filharmonije. Tako
da kad on ka`e da je ne{to
dobro, onda vaqda to zai-
sta jeste dobro.
Ipak ti nije dao glas za
finale?
- On je ipak iz faha kla-
sike, a “Rosini” su genijal-
ci. Ja sam se sa wima ba{
dru`io ovih dana i glasao
sam i ja za wih. Ne bi mi
bilo `ao ni sekunde i da su
oni pro{li.
Da li ve} ima{ neke po-
nude za muzi~ku saradwu?
- Imam vrlo ozbiqne
ponude, koje }u prou~iti
kad se zavr{i {ou. Bi}e
snimawa i distribucije,
na kom nivou, to sada ne
mogu znati. Ali, ako ni-
{ta, ima}u svoj album kod
mene ku}i. Ja }u ga imati u
ruci, i to mi je ispuwewe
`ivotnog sna.
Na oba tvoja nastupa bi-
lo je tehni~kih smetwi. Na
koji je na~in to uticalo na
tvoje izvo|ewe?
- Dosta sam svirao i
znam da je to sastavni deo
`ive svirke. Nikada ne mo-
`e{ da zna{ kada i gde }e
se desiti. Desilo se meni, a
moglo je bilo kome. To me
nije naro~ito uzdrmalo.
Ponovqeno svirawe je mo-
`da bilo i dobro, jer svi-
ram autorsku pesmu, pa nek
je ~uju i dva puta.
Koliko ima{ autorskih
pesama i kako si se odlu~io
ba{ za “Jutro” i “Neobi~-
no”?
- Pi{em od 18 godine i
imam oko 20 autorskih pe-
sama. “Jutro” mi je jedna od
omiqenih, koju sam napi-
sao pro{le godine, a “Neo-
bi~no” je jedna od mojih pr-
vih pesama.
Koliko ti zna~i rad sa
stru~wacima koji vas spre-
maju za nastupe?
- Nisam muzi~ki obra-
zovan i sad sam kao malo
dete u vrti}u, samo gledam
{ta se doga|a. Mnogo qudi
brine o mnogo stvari i
stvarno su uigrani. Gledam
i u~im. Napredovao sam u
mnogo ~emu. Dosta vremena
provodim u studiju, puno
u~im i u`ivam u tome.
[ta }emo ~uti u fina-
lu?
- Pesma se zove “U o~i-
ma je sve”. Ja sam tu pesmu
ciqano napisao za finale
pre 15 dana. Iako tada ni-
sam znao da li }u pro}i
daqe, znao sam da mi za fi-
nale treba neka vesela
stvar i ja sam napisao ovu
pesmu. Na probi se svima
svidela, tako da }e ona bi-
ti u finalu.
[ta o~ekuje{ u final-
noj ve~eri?
- O~ekujem super provod
i dru`ewe. I moram da ka-
`em da je ova ekipa bila
najsjajniji mogu}i skup
kreativaca i odli~nih li-
kova, sa kojima sam stvarno
u`ivao. O~ekivao sam suje-
tu, ali toga nije bilo, mi
smo se sjajno provodili.
^a~ani su ti pru`ili
odli~nu podr{ku?
- Zahvaqujem se od srca
svima na podr{ci i znam
da je ^a~ak predwa~io u
glasovima koji su mi omo-
gu}ili da se plasiram.
Odu{evqen sam zbog podr-
{ke, to je svakom autoru
podstrek za daqe. Sjajno je
kad ono {to radi{ nai|e
na prihvatawe drugih
qudi.
I. M.
^a~anin Nikola Radovi} pro{le sed-
mice plasirao se u finale popular-
nog muzi~kog {oua “Ja imam talenat”.
Sa jo{ devet takmi~ara Nikola }e se
boriti za nagradu od 100.000 evra,
ali kroz razgovor sa wim saznali smo
da }e, i bez tog novca, wegovi snovi
biti ostvareni. Onima koji prate
klupsku muzi~ku scenu na{eg grada,
Nikola nije nepoznato lice. Ve} ne-
koliko godina svira sa svojim bendom
“Okura`ator”, a pre toga imao je ben-
dove „Behaind the door” i “Ad akta”.
Autorskim radom se bavi od 18 godi-
ne, a sa “Okura`atorom” je nastupao i
u Domu omladine i Kolar~evoj zadu-
`bini. O wegovom radu i `eqama
„^a~anski glas” je pisao pre nekoliko
godina, a on ka`e da mu je povod za
taj tekst bio podstrek da nastavi da
stvara autorske pesme. Naime, na pro-
mociji kwige “Dilan i Koen, pesnici
rokenrola” ispred Doma kulture, Ni-
kola je svirao pesme ove dvojice mu-
zi~kih legendi. Na promociji kwige
bila je jo{ jedna legenda rokenrola,
jedan od na{ih najpoznatijih muzi~-
kih kriti~ara Petar Popovi} Peca, sa
kojim je na{a koleginica tada radila
intervju. Upravo on joj je skrenuo
pa`wu na Nikolu i rekao da }e se za
wega tek ~uti. Ona je to rekla Nikoli
i pitala ga za razgovor, na {ta je on
naravno pristao, odu{evqen {to je
dobio pohvale od ~oveka koji je upo-
znao najve}e svetske muzi~ke zvezde.
Sada, nakon prvih Pecinih pohvala,
za rad ovog mladi}a sti`u i pohvale
Ivana Tasovca, ~iji je ukus veoma is-
tan~an.
PESMU ZA
FINALE
NAPISAO
PRE 15 DANA
PESMU ZA
FINALE
NAPISAO
PRE 15 DANA
14 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE
marketing 032/342-276
MARKETING
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 15KULTURA
Upetak je u okviru novog filmskog programa u Galeriji “Ri-
sim” odr`ana projekcija antologijskih ostvarewa sa Festi-
vala novog filma i videa “Alternative” iz 1982. godine u
~ast tridesetogodi{wice odr`avawa ovog Festivala, o kome je
prikazan polusatni dokumentarni film ~uvenog filmskog kriti-
~ara Neboj{e \ukeli}a, snimqenog u produkciji filmske redak-
cije RTS-a. Odabrane filmove sa Festivala “Alternative” naja-
vio je Predrag @ivkovi}, urednik filmskog i video programa
Umetni~ke galerije “Nade`da Petrovi}”. Pored ostalih, kroz
filmske projekcije o konceptu alternativnog filma govorili su
rediteqi, filmski kriti~ari i profesori. Dok rediteq Sr|an
Trifkovi} smatra da alternativa ozna~ava otkrivawe nove per-
cepcije stvarnosti putem filma, Jovan Jovanovi} isti~e da alter-
nativni film otvara nove aspekte kulturne prakse. Za filmskog
kriti~ara Bo`idara Ze~evi}a, alternativni film je marginalan u
odnosu na teku}u kinematografiju i institucije onog vremena, dok
dr Vladimir Petri}, dopisni profesor Harvardskog Univerzite-
ta nagla{ava da alternativni film istra`uje novu formu film-
skog izraza i na~in na koji sprovodi svoju ideju. Petri} podse}a da
je na ovom Festivalu od 116 prikazanih filmova, tek {est ili se-
dam uspelo da se izrazi kroz novu formu. Poseban utisak na projek-
ciji ostavio je film “Stradawe Jovanke Orleanke” Miodraga Ba-
te Petrovi}a. Efektnom filmskom monta`om fotografija, ispri-
~ana je `ivotna pri~a ove francuske heroine na netipi~an na~in.
Prikazani su i filmovi: “Levitacije” Dragana Pe{i}a, “Velo mi-
sto” Branka Karabati}a, “Gerdi, zlo~esta vje{tica” Qubomira
[imuni}a, “Kras 88” grupe autora, “Aura in aurovision” Slobodana
Valentin~i~a, “Izgnanstvo” Ivana Mertinaca, “Samoglasnici”
Nikole \uri}a, “Revlon” Slobodana \or|evi}a i “Pression”
Qubomira [imuni}a.
Z. L. S.
ALTERNATIVNI FILM U GALERIJI „RISIM“
FESTIVAL 1982.
Kwiga koja je sigurno
najvi{e putovala
svetom i stigla na
sve ta~ke ove planete gde se
mo`e ~uti, ili se pomiwe
na{ jezik i narod, je ~a~an-
ski Srpski narodni kalen-
dar Agencije “^vorak”. Na-
stao u nemilim vremenima,
prvi broj objavqen je decem-
bra 1993. godine, tako da ga
muka prati svih ovih godi-
na, a sad ve} i decenija. Tra-
ju}i kroz ratove i tranzi-
ciju, ekonomske krize i
oskudicu, Srpski narodni
kalendar u|e u 2013. da pro-
slavi svoj 20. ro|endan. A
ovo izdawe za prostu 2013.
godinu, prilika je da se iz-
dava~ osvrne i na po~etak, i
na godine borbe da kwiga
opstane, sve “~ekaju}i boqe
sutra”. Jer, kako Vuk
Karaxi} zapisa: “To je
kwiga koja narodu ponajvi-
{e mo`e u~initi, jedno za-
to, {to se svake godine izdaje; drugo {to ga gotovo
svi qudi kupuju koji ~itati znadu; a tre}e, {to se
cijelu godinu neprestano po rukama preme}e”. Mo-
`da bi jedan od Kalendara mogao biti posve}en toj
borbi da pre`ivi kwiga koju grle u svetu, od Toki-
ja do ^ikaga, od Norve{ke do Ju`noafri~ke Repu-
blike. Motivi su bili razni, a putevi {iroki i da-
leki... Od `ene iz Miokovaca koja ve} dvadeset go-
dina `ivi u Australiji, a Kalendar je ~vrsto grli-
la u srpskoj crkvi u Sidneju, do one na Novom Ze-
landu, koja je prepisivala neku pesmu iz Kalendara,
jer nije bilo vi{e primeraka za wu. Iza ove dve de-
cenije stoji skoro 85.000 primeraka Srpskog narod-
nog kalendara. Neverovatan tira` za vreme u kome
je nastao i traje.
- Za ovih 20 godina od-
{tampali smo Kalendare
mole}i dobro~initeqe da
nam pomognu. Gledaju}i spi-
sak po azbu~nom redu, koli-
ko ih je sve kroz Kalendar
pro{lo, imamo razloga i za
radovawe, ali i za tugu.
Mnoge su firme zatvorene,
neki na{i dobro~initeqi
nisu vi{e me|u `ivima i sa-
mo nekoliko wih nam daju
snage da i ovaj 20. Srpski na-
rodni kalendar podarimo
Srbima, za wih i wihovu de-
cu - ka`e Slobodan ^voro-
vi}, izdava~ i koautor sa Ra-
dovanom M. Marinkovi}em
i ovog Kalendara, uz koji su
i wegova deca, Bojana i Ra-
domir odrasli, ~itaju}i ga
od prvog do posledweg broja
na mnogim promocijama.
Zahvalan je ^vorak i maj-
ci Dragojli, {to je za prote-
klih 20 godina podnela naj-
ve}i teret svih wegovih
qutwi i sekracija zbog ove kwige, {to zbog dale-
kih putovawa, {to zbog nepla}enih ra~una... A na
stranicama ovog Kalendara, koga Marinkovi} ime-
nova u “Posve}enicu rodu”, ono {to biti mora: De-
set Bo`jih zapovesti, Himna Svetom Savi, Biti
Srbin, Kalendar za celu godinu, Pravoslavni re~-
nik, Molitve, Srpske slave, Pravoslavni re~nik,
Srpska svetili{ta, Srbi svetiteqi, Drevnik,
Godi{wice, Povesnica, Istaknuti Srbi, Pesni~-
ka zave{tawa, @iveo `ivot (Va`ni poslovi,
Qubavi srpskih pisaca, U slavu qubavi, Sa Kalen-
darom na Kosovo...), Narodoumqe, Jelovnik, Razbi-
briga... Ba{ kao {to Vuk re~e, “da se cijelu godinu
neprestano po rukama preme}e.”
Z. L. S.
SRPSKI NARODNI KALENDAR ZA PROSTU 2013. GODINU
DVADESET GODINA
PUTUJE SVETOM
@iri festivala iz 1984.
16 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINESELO
Dru{tva p~elara
“^a~ak” i “^a~an-
ska p~ela” pokrenu-
la su inicijativu za
objediwewem sva ~etiri
p~elarska udru`ewa u gra-
du. Taj predlog dobro je
prihva}en na redovnoj
godi{woj Skup{tini “^a-
~anske p~ele”.
- Nadamo se da }e do
saradwe i spajawa do}i vr-
lo brzo. Na{e dru{tvo
ima vi{e od 70 ~lanova, a
ako bi se spojili sa dru-
{tvom “^a~ak” bilo bi nas
300. Predlog smo poslali
ostalima i o~ekujemo da se
izjasne - rekao je Milan
@ivanovi}, predsednik
Dru{tva “^a~anska p~e-
la”.
Redovna godi{wa Skup-
{tina bila je izborna, a
razmatran je i izve{taj o
radu u prethodnom i pla-
novi za naredni period.
P~elari su imali priliku
da razmene vosak i nabave
novu opremu. Dru{tvo p~e-
lara “^a~anska p~ela” na-
gradilo je najistaknutije
~lanove i saradnike u 2011.
godini.
NAGRADE
Pohvalnicu SPOSA
dobili su Zoran Stani} i
Milo{ Todorovi}, a za-
hvalnicu Sini{a
Maxarevi} i Branko Gru-
jovi}. Zlatna zna~ka “Za-
slu`ni p~elar” dodeqena
je Qubi{i Bradi}u. Di-
plome su pripale Jovanu
@ivkovi}u i Vu~ku Jovi-
~i}u. Povequ SPOSA
Dru{tvo p~elara “^a~an-
ska p~ela” dodelilo je In-
stitutu za vo}arstvo.
Priznawa je svim dobitni-
cima uru~io p~elar Mom-
~ilo Zarubica.
PRIRODA SE JO[
OPORAVQA
Pro{la godina je bila
nezapam}eno lo{a za p~ele
i p~elare.
- Najgora od kada se ja
bavim p~elarstvom, a to je
decenijama unazad - ka`e
^edomir Jovanovi}, p~e-
lar iz Ni{a. On je posle
Skup{tine “^a~anske p~e-
le” odr`ao predavawe na
temu “Nau~no zasnovana
tehnika p~elarewa za viso-
ke prinose”.
- Pro{le godine je prvo
bio jak mraz, prole}e ki-
{ovito, a onda su krenule
nagle vru}ine. Takvi uslo-
vi nisu odgovarali ni p~e-
lama, ni prirodi. Trebalo
je da p~elari hrane rojeve i
zalihama meda, ne samo si-
rupom, {e}erom i poga~a-
ma. Ko je tako uradio, spa-
sio je p~eliwa dru{tva. Ja
sam pro{le godine imao 20
kilograma livadskog meda
po ko{nici, bagremovog
znatno mawe. Ali, kada sve
saberem, u minusu sam si-
gurno deset kilograma po
ko{nici. Neizbe`no, vre-
menske prilike odrazile
su se i na prirodu. Na ja-
kom minusu je bagrem izmr-
zao, ki{a je spre~ila da
medi u prole}e, potom su ga
vru}ine dotukle. Tek kada
je su{a malo popustila,
uspeli smo da izvedemo
p~ele na livadsku pa{u -
obja{wava Jovanovi}.
Iako prva dva meseca
2013. zima nije bila nima-
lo jaka, p~elari mogu o~e-
kivati maksimalne prino-
se tek 2014. ili 2015. godi-
ne.
- Posle katastrofalne
2012. moraju da pro|u dve,
tri godine da se oporave i
p~ele i priroda. Ako je za
utehu, ova godina bi treba-
lo da bude boqa - napomi-
we ^edomir Jovanovi}. On
se oduvek zalagao za prime-
nu nauke u p~elarstvu. Na-
stavio je porodi~nu tradi-
ciju sakupqawa meda i
ostalih p~eliwih proiz-
voda i iz godine u godinu
unapre|ivao svoju delat-
nost. Ka`e da je nedostatak
stru~nih {kola veliki
hendikep srpskih p~elara
i kategori~an je da svako
ko `eli da se bavi
p~elarewem, mora pro}i
adekvatnu obuku.
Z. J.
Danas je u na{em listu objavqen konkurs za dode-
lu podsticajnih sredstava u poqoprivredi na
teritoriji Grada ^a~ka. Sredstva za podsti-
cawe razvoja poqoprivrede su direktna i bespovratna i
koriste se za nabavku semenskog krompira sorti
namewnih za preradu u ~ips. Iznos sredstava koji se
odobrava za podsticaj je do 50 odsto od vrednosti inve-
sticije. Rok za podno{ewe prijava sa prate}om doku-
mentacijom je zakqu~no sa 29. martom, a o rezultatima
konkursa sve u~esnike }e obavestiti Komisija za dodelu
podsticajnih sredstava u poqoprivredi, najkasnije do
15. aprila.
- Na konkurs mogu da se jave svi poqoprivredni pro-
izvo|a~i koji imaju registrovana poqoprivredna ga-
zdinstva na teritoriji Grada ^a~ka, upisani u registar
po osnovu prava svojine, ili po osnovu zakupa poqo-
privrednog zemqi{ta. Podnosilac prijave, uz zahtev za
ostvarivawe prava na finansijsku podr{ku, mora do-
staviti i slede}u dokumentaciju: popuwen konkursni
obrazac, potvrdu da su izmirene obaveze poreza, potvr-
du da ima aktivan status poqoprivrednog gazdinstva,
ugovor o zakupu ili list nepokretnosti, ugovor o koo-
peraciji za proizvodwu semenskog krompira, fiskalni
ra~un i fakturu o kupovini semenskog krompira sorti
namewenih za preradu u ~ips - obja{wava Mila Krxi},
iz Slu`be za razvoj poqoprivrede i podse}a da se kon-
kursni obrazac mo`e dobiti na {alteru broj 8, Gradske
uprave Grada ^a~ka, a sve potrebne informacije u vezi
sa konkursom u kancelariji broj 108, ili na telefon
032/309-135.
Korisnici su obavezni da namenski upotrebe dode-
qena sredstva o ~emu }e voditi ra~una Komisija za do-
delu podsticajnih sredstava u poqoprivredi i Gradska
uprava za lokalni ekonomski razvoj. N. R.
RASPISAN KONKURS ZA DODELU PODSTICAJNIH SREDSTAVA
U POQOPRIVREDI NA TERITORIJI GRADA ^A^KA
ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA
ZAKQU^NO SA 29. MARTOM
„^A^ANSKA P^ELA“ ODR@ALA GODI[WU SKUP[TINU
NA POMOLU POMIREWE
Vu~ko Jovi~i} i Mom~ilo Zarubica
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 17SELO
Prihrawivawe p{enice azo-
tom tokom vegetacije mo`e
dovesti do preobilnih ili
nedovoqnih koli~ina ovog
elementa u zemqi{tu. Suvi-
{na koli~ina azota deluje
na izra`enu bujnost, {to do-
vodi do izdu`ivawa stabla,
slabqewa tkiva i polegawa
useva. Ukoliko su koli~ine
nedovoqne, posledica je
smawewe prinosa.
Preporu~uju se dve prihrane
da bi se obezbedio kontinu-
itet u ishrani p{enice to-
kom vegetacije. Prvu prihra-
nu trebalo bi obaviti kra-
jem februara u fazi bokore-
wa, a drugu krajem marta
pred vlatawe. Prvo se
prihrawuju najbujniji usevi,
jer je utro{en azot za wihov
razvoj. Koli~ine |ubriva za-
vise od gustine useva, sorte i
preduseva.
O prihrani p{enice za na{
list govori diplomirani
in`ewer Milan
Damqanovi}, savetodavac
Poqoprivredne savetodavne
i stru~ne slu`be ^a~ak.
- P{enica je uglavnom poseja-
na u optimalnim rokovima, tako
da je u zimski period u{la u do-
brom stawu. Kada vide p{enicu u
prole}e, poqoprivredni proiz-
vo|a~i ~esto prvo prihrawuju
useve koji lo{ije izgledaju, a tek
kasnije one dobrog izgleda. To je
jedna od gre{aka, jer su upravo
usevi u dobrom stawu potro{ili
vi{e azota iz zemqi{ta, tako da
je wima potrebna i blagovremeni-
ja prihrana. Azot direktno uti~e
na porast biqaka, a posebno na
asimilacionu povr{inu. Kada je
re~ o ukupnom stawu hraniva u
zemqi{tima, trebalo bi da je ove
godine koli~ina hraniva visoka,
jer su zbog su{e pro{le godine
prinosi bili lo{i. Na primer,
na krompiri{tima (a poznato je
da se u ovom kraju p{enica mnogo
seje na tim povr{inama) velika
koli~ina hraniva je ostala u
zemqi{tu neiskori{}ena, tako
da ove godine negde nije ni po-
trebna posebna prihrana. Na ta-
kvim parcelama p{enicu treba
prihraniti, ali vrlo obazrivo,
kako ne bi do{lo do polegawa -
ka`e Milan Damqanovi}, refe-
rent Slu`be za ratarstvo PSSS
^a~ak.
Sadr`aj mineralizovanog azo-
ta odre|uje se pred samo prihraw-
ivawe. Analiza zemqi{ta je jedi-
ni pouzdan na~in da se sazna
stawe azota, wegova distribucija
i koli~ina u zoni korena p{eni-
ce. Kod nas se na`alost ne radi
N-min metoda, koja pru`a mogu}-
nost odre|ivawa optimalne doze
azota za prihrawivawe na svakoj
parceli. Takozvana N-min metoda
u Vojvodini se redovno primewu-
je, naro~ito na ve}im imawima,
podse}a Damqanovi}, isti~u}i
da i sami poqoprivrednici mogu
prostom formulom pribli`no
izra~unati koliko je azota po-
trebno za wihovu parcelu:
- Ako znamo da je za solidan
prinos p{enice potrebno oko 160
kilograma azota u toku vegetaci-
je, a pri osnovnom |ubrewu smo
upotrebili 300 ili 400 kilogra-
ma nekog NPK |ubriva, na bazi
petnaestice ili {esnaestice, la-
ko mo`emo izra~unati koliko je
uneto azota. Poznato je da se u to-
ku zime u zemqi{tu minirealizu-
je od 40 do 60 kilograma azota,
{to zna~i da, ako zemqi{te daje
50 kilograma i ako je uneto 50 ili
60 u osnovnom |ubrewu, nedostaje
oko {ezdesetak kilograma azota
po hektaru.
Ukoliko su poqoprivredni
proizvo|a~i i preterali sa koli-
~inom azota, postoje preparati,
takozvani modulatori rasta, ko-
jima mogu da preprskaju p{enicu
da ne bi do{lo do polegawa useva,
ka`e Damqanovi}. Prema wegov-
im re~ima, idealan usev p{enice
ima oko 500 biqaka po kvadrat-
nom metru:
- Ali, ako je vi{e od 500 biqa-
ka, proizvo|a~i treba da budu
obazrivi i sa koli~inom azota,
odnosno treba da je smawe. Ukoli-
ko usev p{enice ima oko 400-450
biqaka, proizvo|a~i mogu da po-
ve}aju koli~inu azota za 10-15 od-
sto.
Po{to KAN, koji stru~waci
iskqu~ivo preporu~uju na na{im
zemqi{tima za prihranu p{eni-
ce, sadr`i 27 odsto azota, trebalo
bi ga uneti minimum 200 do 250
kilograma po hektaru. Ako su use-
vi u dobrom stawu mo`e se jedno-
kratno primeniti cela koli~ina.
Ukoliko su usevi u lo{ijem stawu
mo`e i dvokratna prihrana, prva
krajem februara, a druga za tri do
~etiri nedeqe ili krajem marta,
obja{wava Damqanovi}:
- U svakom slu~aju boqa je vi-
{efazna prihrana p{enice, koja
se obavqa iz dva puta. Me|utim,
ona je i skupqa za proizvo|a~e, a
mo`e da se desi da zbog ki{e u od-
re|enom periodu ne mo`e da se u|e
u parcele. Sigurno je da je kraj fe-
bruara idealno vreme za prihranu
i da je vi{efazna prihrana boqa
nego jednofazna.
Prema re~ima Damqanovi}a, u
okviru Programa sistemska kon-
trola plodnosti, Slu`ba }e usko-
ro po~eti da radi besplatne ana-
lize zemqi{ta za registrovana
poqoprivredna gazdinstva:
- Najverovatnije }emo za petna-
estak dana po~eti da primamo
uzorke, {to zna~i da }e rezultati
analize sti}i kasno i da na osno-
vu we ne}e mo}i da se primewuje
sada{wa prihrana. Ali, u svakom
slu~aju je dobro da poqoprivred-
ni proizvo|a~i urade analizu
zemqi{ta, jer ona omogu}ava da se
slede}ih ~etiri do pet godina
mnogo preciznije daju saveti za
prihranu.
Damqanovi} podse}a da na na-
{em tr`i{tu ima mnogo i stra-
nih |ubriva, na bazi KAN-a,
URE-e, AN-a, napomiwu}i da su
sve to sli~ne formulacije, ali da
se na kiselim zemqi{tima kojih
je u na{em kraju vi{e od 70 odsto,
fiziolo{ki kisela |ubriva kao
{to je AN, a naro~ito UREA ni-
po{to ne koriste. Veoma su kva-
litetna i Yarina |ubriva koja po-
red azota imaju i sumpor i mikro-
elemente, tako da su i te kombina-
cije vrlo pogodne za prihranu.
Tako|e treba znati da ukoliko se
strna `ita pravilno ne po|ubre
predsetveno i na vreme ne prihra-
ne u prole}e, nikakvo folijarno
prihrawivawe u kasnijem perio-
du ne mo`e doneti dobar prinos,
jer ta mera je svrsishodna samo
kod useva kod kojih je upotrebqe-
na puna agrotehnika.
Za pravilnu prihranu je bitna
i koli~ina padavina. U januaru je
pao 51 litar ki{e i snega, a u fe-
bruaru je do sada palo 17-18 lita-
ra. Savetodavac PSSS ^a~ak is-
ti~e da to nisu velike koli~ine
padavina, na osnovu ~ega se mo`e
zakqu~iti da azot iz zemqi{ta,
koji je primewen u osnovnom
|ubrewu, i nije mnogo ispran. Sa
druge strane, veoma je va`an ras-
pored vlage po horizontima, tako
da nije bitno samo koliko je is-
prano azota, nego i kakav je raspo-
red vlage po profilima, napomi-
we Damqanovi}.
Na{ sagovornik isti~e da je
najboqe da se proizvo|a~i pridr-
`avaju ustaqenih agronomskih
mera, jer su one najekonomi~nije i
najsigurnije. Tako|e, savetuje
proizvo|a~ima da obrate pa`wu
na gqivi~na oboqewa u periodu
cvetawa p{enice, u fazi po~etka
klasawa.
- Na`alost, u na{em kraju sve
vi{e ima gqivi~nih oboqewa
p{enice, koja su pro{le godine
jako smawila prinos. Na{i
poqoprivredni proizvo|a~i ne-
maju naviku da prskaju p{enicu.
Za{tita p{enice od gqivi~nih
oboqewa nije skupa mera, a mo`e
da pove}a prinos i do 30 odsto -
nagla{ava Damqanovi}.
N. R.
PRIHRANA P[ENICE
KRAJ FEBRUARA, IDEALNO
VREME ZA PRIHRANU
Milan Damqanovi}
PIJA^NI
BAROMETAR
POVR]E
krompir 40 - 60 dinara
pasuq 300 - 500
paprika 220 - 300
paradajz 220 - 230
krastavac 300
praziluk 80
rotkva 30 - 50
tikvice 280
brokoli 400
kupus 20
karfiol 300
per{un 30
{argarepa 50 - 60
cvekla 40 - 50
prokeq 250
zelena salata 25 - 30
spana} 150
crni luk 50 - 60
beli luk 300 - 400
VO]E
suve {qive 250 - 350
jabuke 50 - 80
kru{ke 120 - 150
ju`no vo}e 90 - 220
orasi 900 - 1.000
MLE^NA PIJACA
projino bra{no 80 -
100
pili}i 370
jaja 9 - 13
kajmak 500 - 700
sir 250 - 400
pr{uta 1.300 - 1.700
slanina 400 - 800
suxuk 800 - 900
STO^NA PIJACA
teli}i - nema
tovqenici 170 - 190
prasi}i 200 - 230
ovce
jagwad 280
p{enica 35
je~am 35
kukuruz 35
18 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINEZDRAVSTVO
Posledwih petnae-
stak dana pove}an
je broj obolelih
od gripa, {to je prema re-
~ima stru~waka bilo i
o~ekivano za ovaj period
godine. Simptomi su ve-
}ini gra|ana poznati, a
to su povi{ena tempera-
tura, bol u grlu i mi{i-
}ima i op{ta malaksa-
lost organizma. Lekari
savetuju mirovawe.
- Na{ savet je da obo-
leli uzimaju lekove za
skidawe temperature, kao
i {to vi{e te~nosti.
Tri, ~etiri dana treba
mirovati, najboqe je od-
le`ati. Ukoliko do|e do
pogor{awa stawa, {to
podrazumeva da tempera-
tura bude iznad 38 stepe-
ni Celzijusa nekoliko
dana i da se pojavi inte-
zivan ka{aq sa izbaci-
vawem sekreta, treba se
obavezno javiti lekaru.
Najugro`eniji su hroni~-
ni bolesnici, koji najvi-
{e treba da se ~uvaju - re-
kao je doktor Miroslav
Sretenovi} portparol
Zdravstvenog centra ^a-
~ak, napomiwu}i da nika-
ko ne treba uzimati anti-
biotike na svoju ruku.
Doktor Sretenovi} je
tako|e rekao da je sada ka-
sno za vakcinisawe, jer je
potrebno dve, tri sedmi-
ce da bi se, nakon pri-
mawa vakcine, stvorila
antitela. Zato je sada
najboqe voditi ra~una o
prevenciji, {to prven-
stveno zna~i da treba iz-
begavati ve}a okupqawa,
a naro~ito kontakt sa za-
ra`enim osobama. U mere
za{tite od gripa spadaju
i redovno prawe ruku,
nedodirivawe lica i ~e-
{}e provetravawe pro-
storija, jer virus u orga-
nizam ulazi preko sluzo-
ko`e nosa, usta i o~iju, a
prenosi se direktno i in-
direktno rukama i
dodirivawem povr{ina u
okolini. Voda osve`ava
organizam i ~isti ga, za-
to je treba unositi u {to
ve}oj koli~ini i do osam
~a{a dnevno. Tako|e, tre-
balo bi {to vi{e jesti
hranu bogatu biqnim
vlaknima, jer ona daje vi-
tamine neophodne orga-
nizmu za borbu sa virusi-
ma. Neka od istra`ivawa
su pokazala da konzumi-
rawe niskokalori~nog jo-
gurta pove}ava otpornost
organizma na grip i za 25
odsto. Razlog tome je {to
jogurt sadr`i bakteriju,
koja stimuli{e imuni si-
stem da se bori sa virusi-
ma. Stru~waci tako|e
preporu~uju i redovno
ve`bawe, kao i smawewe
konzumirawa alkohola.
I. M.
Naj~e{}i uzrok zapu{enog
nosa i ote`anog disawa to-
kom no}i je suv vazduh u pro-
storijama koje se greju, a koji {kodi
sluzoko`i nosa. Jednostavno
re{ewe je postavqawe ovla`iva~a
vazduha. Ako ste skloniji prirod-
nim re{ewima, na radijatore posta-
vite vla`ne krpe ili posudice sa
vodom, koje }e tako|e pomo}i u
ovla`ivawu. [to ~e{}e treba pro-
vetravati prostoriju u kojoj se spa-
va, smawiti grejawe ili ga potpuno
ugasiti preko no}i, {to }e dopri-
neti lak{em uspavqivawu i disawu
kroz nos.
Terapija parom
Prokuvajte vodu i stavite u {i-
roku posudu, pa u wu dodajte dve do
tri kapi uqa eukaliptusa. Mo`ete
koristiti i uqe nane, kamilice ili
~ajnog drveta. Prekrijte glavu veli-
kim pe{kirom. Zatvorite o~i i ne-
`no udi{ite paru.
Ispirawe nosa
Za pripremawe rastvora za ispi-
rawe potrebna vam je destilovana
voda, kuhiwska so, soda bikarbona i
pumpica za nos ili plasti~na iwek-
cija koju mo`ete kupiti u apoteci.
Pome{ajte pola ka{i~ice soli sa
dve {oqice mlake vode i prstohva-
tom sode bikarbone. Rastvor stavite
u iwekciju te s wom isperite nos iz-
nad umivaonika. Dok to radite, di-
{ite na usta. Koristite li pumpi-
cu, postupak je isti, a nakon ispi-
rawa polako izduvajte nos.
Quta hrana
je brzinsko re{ewe
Ren, ~ili papri~ice, pikantna
variva i supe za~iwene biberom br-
zinsko su re{ewe za otvarawe disaj-
nih puteva, posebno ako ih jedete
vru}e. Hemijsko jediwewe kapsai-
cin u qutoj hrani podsta}i }e
od~epqivawe, a najboqe je to
primewivati uve~e mu~i li vas nos
upravo tokom no}i.
Mo`e vam pomo}i i luk koji tre-
ba naseckati i pomirisati, a osim
suza podsta}i }e i curewe nosa.
Sli~an efekat ima}e i crni kim,
~ije semenke treba izdrobiti i za-
motati u gazu. Stavite blizu nozdr-
va i duboko udahnite, a ra~unajte na
to da }e osim curewa nosa do}i i do
blagog peckawa koje prati
osloba|awe nosnih puteva.
Podizawe glave poma`e
Ako i daqe ose}ate simptome za-
pu{enog nosa tokom no}i, poku{aj-
te da ispod glave postavite vi{e ja-
stuka. [to je glava na ve}em
uzvi{ewu, mawe su {anse da }e se
nosni putevi zapu{iti, a sluz }e
lak{e isticati.
I. M.
RUZMARIN ZA
IMUNITET
Ruzmarin je mirisna zimzelena biqka, divan
ukras u vrtu, ali i veoma fini za~in. Dobro se
kombinuje sa raznim jelima, naro~ito je dobar u
supama, ~orbama i kao sastojak raznih sosova. Ali,
ovaj za~in je znatno vi{e od obi~nog “poboq{iva~a
ukusa”.
Dobro je koristiti ruzmarin kao dodatak jelima
naro~ito u hladnom periodu godine, i to iz dva razlo-
ga. Prvi je {to podsti~e imuni sistem, a drugi je {to
podsti~e cirkulaciju i time zagreva telo. Ako vam je
cirkulacija ina~e slaba, preporu~qivo je da koristi-
te ruzmarin redovno. Ruzmarinovo uqe mo`e da poslu-
`i za masa`u hladnih stopala i nogu, kako bi se zagre-
jali.
Ruzmarin poseduje antiimflamatorna i smiruju}a
svojstva koja ponekad mogu pomo}i da se ubla`i astma-
ti~ni napad. ^aj od ruzmarina je odli~an da se ispira
grlo kada je upaqeno, ili u preventivne svrhe. Osim
{to poboq{ava memoriju, postoje indikacije da ru-
zmarin deluje preventivno i protiv razvoja Alchajme-
rove bolesti i mo`danih udara. Ruzmarin tako|e po-
ma`e i protiv lo{eg varewa, a mo`e olak{ati i simp-
tome kod upale `u~ne kese.
Napomena: U trudno}i treba iz-
begavati ve}e koli~ine ruzmari-
na. Ruzmarin nije dobar za qude
koji boluju od epilepsije ili
visokog krvnog
pritiska.
PREVENCIJA JE UVEK NAJBOQI LEK
GRIP SE ZAHUKTAVA
PRIRODNO LE^EWE
PRVA POMO]
KOD ZAPU[ENOG NOSA
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 19ZDRAVSTVO
“Rano otkrivawe bolesti,
ve}a {ansa za izle~ewe”
bila je poruka na Dan
dece obolele od raka,
koji je obele`en i u ^a~-
ku 14. februara, u orga-
nizaciji ZZJZ ^a~ak. Sva-
ke godine u Srbiji od ra-
ka oboli oko 350 dece
Na inicijativu Udru`ewa rodite-
qa dece obolele od raka, uz podr-
{ku Ministarstva zdravqa i In-
stituta “Batut”, Me|unarodni dan dece
obolele od raka od ove godine je i u na{oj
zemqi uvr{}en u nacionalni Kalendar
javnog zdravqa.
- @elimo da kroz ovu akciju podr`imo
decu i wihove roditeqe koji su se suo~ili
sa malignitetom i da po-
ru~imo sugra|anima da
rana dijag-
nostika
i
le~ewe u specijalizovanim ustanovama da-
ju mogu}nost izle~ewa i dobre prognoze -
rekla je dr Qiqana Moji}evi} iz Zavoda
za javno zdravqe ^a~ak. Ona je naglasila
da se godi{we u Srbiji otkri-
je oko 350 obolelih od neke
vrste maligniteta me|u de-
~ijom populacijom, dok se ta
dijagnoza na svetskom nivou
uspostavi kod vi{e od 160
hiqada dece, dok ih oko 90
hiqada umre.
Doktorka Vera Moji}e-
vi} iz Slu`be zdravstvene
za{tite {kolske dece u
Domu zdravqa rekla je da
je pre pet, {est godina
bio pove}an broj osteo-
sarkoma, tumora kostiju,
{to se zavr{avalo vrlo nepo`eqno, ali
taj broj je na sre}u smawen, i u posledwe
vreme u na{em gradu nema novootkrivene
dece koja boluju od ove te{ke bolesti.
Doktorka Vera Moji}evi} tako|e je nagla-
sila da je procedura otkrivawa maligni-
teta kod dece druga~ija i te`a u odnosu na
istu proceduru kod starije populacije.
- Mi za decu nemamo metod skrininga,
odnosno ispitivawa pra}ewa karcinoma
pojedinih oblasti, kao {to to postoji me-
|u starijom populacijom. Kada nam do|e
dete sa odre|enim tegobama, po~iwemo
proceduru ispitivawa, pra}ewa, le~ewa,
konsultacija... U tom procesu moramo di-
jagnosti~ki da razmi{qamo i na temu da
bi eventualna ne`eqena, ali mogu}a dijag-
noza mogla da bude malignitet - rekla je
dr Moji}evi}. Ona ka`e da deca sa tegoba-
ma obi~no dolaze akutno, odjednom, iz
{kole, ku}e, sa nekog treninga...
- Naj~e{}e se kod dece javqaju malig-
niteti krvi, limfnih `lezda, kostiju i
sporadi~no ostalih sistema. Imali smo
de~aka u prvim mesecima `ivota sa karci-
nomom be{ike, kao i devoj~ice u sredwem
{kolskom uzrastu sa tumorom ovarijuma,
de~aka sa tumorom testisa... Na na{em De-
~ijem odeqewu imamo subspecijalistu he-
matologa, koja prihvata decu sa sumwom
na hematolo{ke maligne bolesti, a ako je
potrebno oni se kasnije upu}uju u terci-
jarne ustanove - obja{wava dr Moji}evi}.
Ona ka`e, da se deca, kod koje se zakqu~i
da bolest ide u nepo`eqnom pravcu, sme-
{taju na De~ije odeqewe ~a~anske Bolni-
ce. Na ovom Odeqewu deca se tretiraju ko-
liko god dozvaqavaju mogu}nosti na{eg
Zdravstvenog centra, a zatim {aqu u usta-
nove tercijarnog tipa, kao {to su De~ija
klinika u Tir{ovoj, Institut za majku i
dete na Novom Beogradu ili Specijalna
bolnica na Bawici.
- Iako se deca le~e u specijalizovanim
ustanovama van na{eg grada, izabrani pe-
dijatar je taj koji }e to dete primiti po
povratku sa le~ewa, koordinirati wegovo
daqe ispitivawe i kontrolisawe.
Na svu sre}u, ako se na vreme otkrije
bolest, ve}ina dece se izle~i i budu dugo
godina u remisijama, u mirnim stawima.
Ja se i danas se}am dece kod kojih sam
posumwala na malignitete, koji su potvr-
|eni, ali je bolest predupre|ena i danas su
ta deca sposbni i zdravi qudi - rekla je dr
Vera Moji}evi}, nagla{avaju}i da je
upravo slogan pod kojim se ovaj Dan obele-
`avao ono ~ega svi na{i sugra|ani treba
da budu svesni. A to je rano otkrivawe bo-
lesti, ve}a {ansa za izle~ewe.
I. M.
Nacionalna slu`ba za
zapo{qavawe obave{tava nezapo-
slena lica da su ogla{ena slobod-
na radna mesta, za rad u SR Nema~koj.
Priliku da na|u posao ima}e 250 radnika
za zdravstvenu negu u bolnicama. Oglas je
objavqen u skladu sa Sporazumom o posre-
dovawu i privremenom zapo{qavawu rad-
nika, dr`avqana Republike Srbije u Sa-
veznoj Republici Nema~koj koji je potpi-
san u januaru ove godine. Konkurs traje do
5. marta.
U Nema~koj se tra`e kandidati koji
imaju zavr{enu sredwu medicinsku {ko-
lu, i to medicinska sestra-tehni~ar op-
{teg ili pedijatrijskog smera i koji ima-
ju polo`en stru~ni ispit. Od kandidata se
o~ekuje poznavawe nema~kog jezika na ele-
mentarnom nivou, minimum A2 nivo, pre-
ma Evropskom referentnom okviru za jezi-
ke (prednost }e imati kandidati sa
znawem nema~kog jezika na B1 nivou). Ta-
ko|e, prednost }e imati kandidati sa rad-
nim iskustvom u struci. U obzir }e dola-
ziti kandidati koji su prijavqeni na evi-
denciju Nacionalne slu`be za
zapo{qavawe u statusu nezaposlenog li-
ca.
Radni odnos se zasniva na odre|eno
vreme na poziciji asistenta za zdravstve-
nu negu, odnosno do nostrifikacije di-
plome za zdravstvenog radnika. Nakon no-
strifikacije diplome (najkasnije u roku
od 12 meseci), radni odnos se mo`e zasno-
vati i na neodre|eno vreme. Po-
~etna plata iznosi 1.900 evra
(bruto), do priznavawa diplome
za zdravstvenog radnika.
Kandidati koji u|u u u`i iz-
bor bi}e obave{teni o mestu i
terminu obavqawa intervjua za
posao sa predstavnicima nema~ke
slu`be za zapo{qavawe. Razgovor
}e se voditi na nema~kom jeziku.
Kandidati koji od strane pred-
stavnika nema~ke slu`be za
zapo{qavawe budu izabrani na-
kon intervjua, bi}e ukqu~eni u projekat
“Triple Win” regionalne saradwe na migra-
ciji radne snage, koji }e kandidatima pru-
`ati podr{ku u pripremi, odlasku (vize)
i integraciji u SR Nema~koj. Projekat
“Triple Win”, u organizaciji nema~ke slu-
`be za zapo{qavawe i nema~kog dru{tva
za me|unarodnu saradwu (GIZ), nudi podr-
{ku kroz kurseve jezika, kao i petodnevni
kurs pripreme za rad i `ivot u SR Nema~-
koj.
Svi zainteresovani konkurs u celosti
mogu pro~itati na sajtu Nacionalne slu-
`be, a za dodatne informacije kandidati
mogu da se obrate svom savetniku za
zapo{qavawe u filijali NSZ, Pozivnom
centru NSZ: 0800/300-301 i migracionim
servisnim centrima NSZ.
I. M.
OBELE@EN DAN DECE OBOLELE OD RAKA
Potrebna dokumentacija koju kandidati treba da dostave su radna bio-
grafija na nema~kom i srpskom jeziku, diploma zavr{ene {kole (overena
kopija), dokaz o polo`enom stru~nom ispitu (overena kopija), sertifikat
o ste~enom znawu nema~kog jezika, za kandidate koji poseduju sertifikat.
Nepotpuna dokumentacija ne}e biti razmatrana.
Navedena dokumenta treba dostaviti filijali NSZ u kojoj ste pri-
javqeni na evidenciju nezaposlenih lica, li~no ili po{tom, na adresu fi-
lijale, sa naznakom: “Za zapo{qavawe radnika za zdravstvenu negu u SR Ne-
ma~koj” ili direktno preko sajta NSZ, www.nsz.gov.rs, gde je tekst oglasa
postavqen.
DOKUMENTACIJA I PRIJAVA
SLOBODNA RADNA MESTA ZA 250 RADNIKA U NEMA^KIM BOLNICAMA
POSAO ZA MEDICINSKO OSOBQE U NEMA^KOJ
NAJBITNIJE RANO OTKRIVAWE
Dr Vera Moji}evi} i dr Qiqana Moji}evi}
20 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINEKULTURA
Pri~e iz „autobusa“
Kada je [ekspir svom slavnom i tragi~nom junaku Ha-
mletu stavio u dramski monolog pitawe “To bee, or
not to bee, it is a question?”, odnosno “Biti il’ ne biti,
pitawe je”, nije ni pomislio koliko puta }e ga u budu}no-
sti citirati qudi suo~eni sa grani~nim `ivotnim odlu-
kama. Jednu od takvih nam posledwih dana name}e - mle-
ko. Kako `iveti bez jedne od elementarnih `ivotnih na-
mirnica? Ko se to igra sa zdravqem nacije, posebno dece,
koja su redovni konzumenti mleka i mle~nih proizvoda?
Kako to da ve} 12 godina pijemo isto to mleko “oboga}e-
no” afla toksinom, a da to tek sada saznajemo? Mora li
uvek Hrvatska da nam “otvara” o~i, kao i u slu~aju pokva-
renih konzervi tuwevine, ili je re~ o “dilu” sa nekim ko
planira da uni{ti do kraja srpskog proizvo|a~a? Gde su
do sada bili ti du{ebri`nici koji su sve ovo vreme }u-
tali o dugoro~no kancerogenom dejstvu osiroma{enog
uranijuma, kojim smo obilato po~a{}eni pre tih 12 godi-
na? Sad im “previ{e” kancerogeno mleko. Kako je mogu}e
da neko ko je na ~elu Ministarstva zdravqa odluku o to-
me ho}emo li, ili ne}emo piti “takvo” mleko prepusti
svakom pojedina~no i ko je du`an da brine o zdravqu na-
roda, ako ne ba{ oni? Da li je ponovo re~ o kampawi
uru{avawa doma}e proizvodwe da bi se neko preko no}i
ovajdio? Qudi otvoreno govore, ~ije mleko prvo bude uve-
zeno u zemqu, taj je “igrao” ovu prqavu igru. ^ije su labo-
ratorije koje nam daju analize prehrambenih proizvoda,
pa i mleka? Kome je u interesu da pravi afere u zemqi i
{ta je sa malim, lokalnim proizvo|a~ima, ko kontroli-
{e mleko od wihovih krava, i {ta je sa mlekom koje se ko-
risti u seoskim doma}instvima, pa vaqda sve istu travu
pasu? Jasno je da industrijsko mleko poti~e od krava koje
se hrane sila`om, koja je verovatno ve} u izvesnoj meri
“modifikovana”. Zato }emo, ~ujem ovih dana od nekih sta-
rijih doma}ica, morati opet na nekom zaparlo`enom se-
oskom imawu obezbediti uslove za neku svoju kravicu, za
svaki slu~aj, a laboratorije neka rade svoj posao. Do tada
ostaje dilema: “Piti il’ ne piti, pitawe je sad?”
Z. L. S.
POKLON KWIGE
Kao i svakog petka, ^A^ANSKI GLAS i VULKAN
IZDAVA[TVO }e obradovati ~etvoro ~italaca
koji budu najbr`i i jave se u petak od 11 do 11,30
~asova u redakciju lista (tel: 344-772). Uz
kupqen posledwi broj ^a~anskog glasa, nagra|e-
ni naredna dva dana kwige mogu podi}i u kwi`a-
ri Vulkan u Roda centru.
Jedinstvena i dirqi-
va pri~a o `ivotu,
qubavi i promenama
Zaronite u postapo-
kalipti~ni svet i navi-
jajte za qubav i nadu ko-
ji u takvom svetu po
svim pravilima ne bi
ni trebalo da postoje
R je mladi} koji pro-
lazi kroz egzistencijal-
nu krizu - on je zombi.
Amerika je uni{tena
ratom i bezumnom gla|u
nemrtvih, me|utim, R
`udi za jo{ ne~im osim
za ukusom krvi i mozgo-
va. On nema se}awa, ne-
ma identitet ni puls, ali ima snove i pomalo se razliku-
je od svog drugara, M-a. Mo`da i mo`e da pojede nekog ~o-
veka s vremena na vreme, ali se ipak radije vozi pokret-
nim stepenicama na napu{tenom aerodromu, slu{a Sina-
tru u svom udobnom boingu 747 koji zove domom, ili
skupqa suvenire sa ruina civilizacije.
A onda upoznaje jednu devojku.
D`uli je devojka wegove `rtve i isprva wegov
zarobqenik. Ona unosi eksploziju boja u ina~e turoban i
siv pejza` koji ga okru`uje i ne{to u wemu po~iwe da se
budi. Ne `eli da pojede ovu devojku - iako deluje vrlo uku-
sno - `eli da je za{titi. Ova neobi~na veza ima}e neza-
mislive posledice, a wihov svet li{en `ivota i nade ne-
}e se promeniti bez borbe.
Stra{na, zabavna i iznena|uju}e dirqiva, Vrela srca
pripovedaju o tome kako je biti `iv i o tome kako je bi-
ti mrtav, ali i o onoj nejasnoj, maglovitoj liniji izme|u
te dve dimenzije.
Kwiga 1: Izgubqene
godine
Otkrijte uzbudqivu
novu dimenziju legende o
Merlinu
Neverovatno puto-
vawe duha, tela i du{e
No{en talasima mo-
ra, jedan de~ak le`i na
stenama, nepomi~an, kao
da je mrtav. Iako je pre-
`iveo, on nema dom. Ne-
ma se}awa. I nema ime.
Tako po~iwe pri~a o
neobi~nom de~aku koji
se zatekao na obalama
drevnog Velsa, i koji je
re{en da prona|e svoj pravi dom i svoje pravo ime. Jed-
nog dana, on }e postati najve}i ~arobwak svih vremena,
ali on o tome jo{ ni{ta ne zna.U krilu tajanstvene Bram-
ver, koja tvrdi da mu je majka, de~ak }e slu{ati pri~e o
mudrosti Kelta, Druida, i naroda jo{ starijih. Ipak,
tajna wegovog identiteta kao da mu uvek izmi~e. Kako bi
otkrio istinu o sebi i svojim mo}ima, on odlazi na puto-
vawe po maglom obavijenoj Finkajri, magi~nom mestu iz-
me|u zemqe i neba, na pola puta izme|u na{eg sveta i sve-
ta duhova. Ho}e li tamo otkriti da su sudbina te zemqe i
wegova potraga neobi~no povezane?
Tomas Ar~ibald Baron
MERLIN
Ajzak Marion
VRELA SRCA
Panel diskusija ‘’Mladi na
potezu’’, u okviru istoimene
izlo`be fotografija pri-
spelih na konkurs Kulturnog centra
‘’Lift’’ iz ^a~ka, odr`ana je pro-
{le srede u Galeriji “Risim”. Pose-
ban naglasak ove diskusije odnosio
se na polo`aj mladih umetnika, a o
svojim iskustvima su kompetentno
govorili: moderator diskusije Ma-
rija Radisav~evi}, istori~arka
umetnosti iz Umetni~ke galerije
‘’Nade`da Petrovi}’’, Vladimir
Gojkovi}, predsednik KC ‘’Lift’’ i
Ana Bogi}evi}, diplomirana vajarka
i profesorka Umetni~ke {kole iz
^a~ka. Vi{e od dva sata diskutovalo
se o pitawima: {ta na{ grad nudi
tek stasalim umetnicima, da li im i
kakve uslove pru`a za rad, prepozna-
je li wihov zna~aj, {ta bi to sami
umetnici trebalo da preduzmu, kako
da se organizuju i drugim, diskutova-
li su mladi umetnici, predstavnici
udru`ewa mladih, biv{i i sada{wi
u~enici Umetni~ke {kole, ali i
istori~ari umetnosti iz Umetni~ke
galerije i likovni umetnik Bo`idar
Plazini}. Preovladavalo je
mi{qewe da grad, iako postoje odre-
|ene inicijative i sporadi~na, tre-
nutna re{ewa, ni izdaleka ne ~ini
dovoqno na afirmaciji svojih umet-
nika, posebno mladih, niti se u pra-
voj meri shvata koliko bi oni mogli
u~initi na afirmaciji grada, kao
jedne dinami~ne i otvorene sredine.
Istaknuto je i to da ni umetnici ne
bi trebalo da budu pasivni, ve} da
svojim aktivizmom i radom, pa i u
udru`ewima gra|ana, poka`u svoju
dru{tvenu odgovornost i time istak-
nu va`nost kulture i umetnosti, kao
temeqa svake dru{tvene zajednice,
rezimirao je Predrag @ivkovi}, do-
dav{i da je ovo prva, u nizu ovakvih
i sli~nih diskusija koje }e u nared-
nom periodu biti organizovane u
okviru novog programa Galerije
‘’Risim’’.
Pokazalo se naime, da mladi ite-
kako imaju {ta da ka`u o svom statu-
su, ali i o drugim temama. Zakqu~eno
je da ubudu}e na ovakve i sli~ne raz-
govore treba pozivati i nadle`ne
gradske funkcionere koji }e, u di-
rektnom kontaktu sa mladima govo-
riti o konkretnim pitawima. Gale-
rija ‘’Risim’’ }e i ubudu}e biti
otvorena za udru`ewa mladih i ova-
kve debate, pa ovim putem upu}uje po-
ziv udru`ewima i pojedincima da
aktivnim pristupom idu u susret
problemima, kako bi kona~no po~eli
i da ih re{avaju u svojoj sredini.
Z. L. S.
PANEL DISKUSIJA U GALERIJI „RISIM“
POLO@AJ MLADIH
UMETNIKA DANAS
Marija Radisav~evi}, Vladimir Gojkovi} i Ana Bogi}evi}
PITI IL' NE PITI,
PITAWE JE SAD?
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 21KULTURA
POKLON KWIGE
^a~anski glas i kwi`ara LAGUNA }e obradova-
ti ~etvoro ~italaca koji budu najbr`i i jave se u
petak od 11 do 11,30 ~asova u redakciju lista
(tel: 377-107). Uz kupqen posledwi broj
^a~anskog glasa, nagra|eni kwige mogu podi}i u
kwi`ari Laguna, Gradsko {etali{te bb, ^a~ak,
radno vreme 9-21~.
Op~iwavaju}i i romanti~an
roman o isceqewu, iskupqewu,
novim mogu}nostima i
izgubqenoj qubavi.
Od autorke romana „Ku}a
orhideja“ sti`e porodi~-
na drama sa elemenitma
qubavne pri~e, „Devoj~ica na
litici“.
Klupko slo`enih porodi~nih
odnosa i nere{enih trauma iz pro{losti ujedini}e dve
sudbine, jedne `ene koja poku{ava da se ostvari kao maj-
ka i jedne devoj~ice koja je izgubila majku.
Growa Rajan, uspe{na skulptorka iz Njujorka, poreklom
Irkiwa, vra}a se ku}i u Irsku posle poba~aja i raskida
s dugogodi{wim partnerom Metom, de~jim psihologom.
Potresena gubitkom, oporavqa se kod roditeqa na far-
mi i jednom prilikom u {etwi sre}e devoj~icu Auroru,
potomkiwu Lajlovih. Devoj~ici se privi|a majka, koja se
ubila tako {to se bacila s litice. Dete bez majke i
Growa bez deteta razvijaju ~vrstu vezu, kojoj se Growina
majka neobja{wivo protivi. Najzad po~iwe da se raspli-
}e pri~a iz pro{losti – od trauma Prvog svetskog rata,
preko u`asa Drugog, sudbine porodica Lajl i Rajan pre-
pli}u se u nerazmrsivom klupku doga|aja koji su trajali
~itavo jedno stole}e.
Lusinda Rajli je ro|ena u Irskoj i u detiwstvu je mnogo
putovala, naro~ito na Daleki istok, u posete svome ocu.
Po{to se preselila u London, postala je glumica i radi-
la na filmu, u pozori{tu i na televiziji. Trenutno `i-
vi u Norfoku i u Francuskoj, s mu`em i ~etvoro dece.
Provokativan roman o
qubavnom ~etvorouglu.
Ma{a Rebi} je kultna autor-
ka mla|e generacije koja je
svojevremeno uzburkala
strasti kwigama „Sponzoru-
{e“ i „Devojke iz kraja“.
U svom novom romanu, „Jo{
samo ovaj put“, Ma{a Rebi}
ponovo govori o urbanoj sre-
dini i wenim navikama, iz-
vitoperenom pona{awu i
sklonosti ka perverzijama.
^etvoro Beogra|ana uglav-
nom iz umetni~kih bran{i
ukrsti}e svoju intimu, a u
tom prepletu sudbina svako }e dobiti upravo ono {to za-
slu`uje. Jelena je, na prvi pogled, sasvim prose~na `ena
koja ima natprose~no lepog verenika, fotografa Milo-
{a. Ona slu~ajno jedne ve~eri upoznaje wegovu biv{u de-
vojku Tinu, harizmati~nu femme fatale koja magnetski
privla~i svakog ko joj se na|e u blizini, mewa ga i obli-
kuje prema sebi. Ali kad se ume{a Ivan, Tinin partner,
nastaje ~etvorougao u kome }e svi biti upleteni u ~vor
perverzija. Povre|iva}e emotivno jedni druge jer im je
sre}a nadohvat ruke ali je nedosti`na.
Junaci romana „Jo{ samo ovaj put“ prepu{taju se svojoj
skrivenoj seksualnosti i produbquju svoje neobuzdane
`eqe.
Autorka je izuzetno britko predstavila portret savre-
mene izopa~enosti kroz nerazmr{eno klupko me|uqud-
skih odnosa kojima vladaju niske strasti i jake opsesije.
Ma{a Rebi}
JO[ SAMO OVAJ PUT
Lusinda Rajli
DEVOJ^ICA
NA LITICI
Pikarski roman, pustolovan,
satiri~an, pun sitnica i
obrta, lucidan i jezi~ki
atraktivan, “Posmrtna maska” Lasla
Bla{kovi}a, u izdawu “Arhipelaga”,
predstavqen je pro{le srede u orga-
nizaciji Kwi`evnog programa Doma
kulture. Upravo tako ga je do`ivela
Milkica Mileti}, urednik progra-
ma doma}ina ove kwi`evne ve~eri.
Glavni junak pri~e je pisac, savreme-
ni nomad, koji bele`i utiske sa svo-
jih putovawa po Nema~koj, Austriji,
Sloveniji, Gr~koj, Italiji i SAD,
donose}i tako ~itav niz razli~itih
kultura i svetova, u ~ijem liku se
objediwuju strast prema putovawima
autora i wegovog junaka, ali i trenu-
tak kada se autenti~ni pisac na{ao
na samoj ivici `ivota. A ti utisci,
koje wegov junak donosi su ~esto na
ivici izme|u ga|ewa i privla~nosti.
Po re~ima urednika kwige Gojka Bo-
`ovi}a, ovaj roman reflektuje razli-
~ite ambicije i interesovawa Lasla
Bla{kovi}a, koji je jednako pesnik,
kao i prozni pisac, jedan od zna~aj-
nijih na savremenoj kwi`evnoj sce-
ni. Dragocenost ovog rukopisa, isti-
~e Bo`ovi}, je jezi~ka i stilska raz-
u|enost, sposobnost pisca da savim
obi~ne stvari u~ini neobi~nim,
podsetiv{i da retko ko u na{oj
kwi`evnosti pi{e sa takvom filo-
lo{kom pa`wom. Iako nomadski, ro-
man ima jednu stajnu ta~ku, a
kod ovog pisca to je Novi Sad,
koga stalno napu{ta, ali mu
se i vra}a. Junak je nezadovo-
qan svojim okru`ewem i vodi
ga nezadr`iva nomadska
strast ka novim izazovima,
saznawima i iskustvima.
- Da bi bio autenti~no zga-
|en nad svojim okru`ewem, on
mora da ode i upozna drugi svet, tako
da u dubqem smislu sagledavamo kako
se taj pikarski junak promenio i po-
stao ozbiqan predstavnik modernog
vremena. On reflektuje kulturolo-
{ku fascinaciju i opre~no ume}e da
izabere i fiksira detaq ili citat
iz izabranog sveta, a motivi koji fi-
guriraju u ovom ro-
manu su `ivot i
smrt, qubav i pri-
jateqstvo, komuni-
kacijski izazovi
vremena. Na kori-
cama romana je fo-
tografija koju je
autor sam snimio u
SAD, a do`iveo je
kao zaustavqeni prizor - rekao je
Gojko Bo`ovi}.
Laslo Bla{kovi} je poneo vi{e
presti`nih kwi`evnih nagrada, a
roman “Turnir grbavaca” uvr{ten je
u deset najzna~ajnijih u nas posle pa-
da Berlinskog zida. Odlomke je ~itao
Ba}ko Bukumirovi}. Z. L. S.
Izlo`bom “Kostin
krug”, otvorenom u
utorak uve~e, zapo-
~ela je izlaga~ka aktivnost
novoosnovane Galerije sa-
vremene umetnosti u Gu~i,
~iji }e se programi odvija-
ti u okviru Centra za kul-
turu i sport op{tine Lu-
~ani. Galerija je formira-
na zahvaquju}i zajedni~koj
inicijativi ove institu-
cije i Centra za vizuelna
iztra`ivawa “Krug” iz
^a~ka, kojim rukovodi li-
kovni umetnik Bo`idar
Plazini}.
Izlo`ba predstavqa
oma` nedavno preminulom
profesoru Kosti Bogdano-
vi}u, jednom od na{ih najve-
}ih vajara, istori~ara umet-
nosti i teoreti~ara vizuel-
ne kulture, po kome je ova po-
stavka i nazvana. Pored 17
Bogdanovi}evih skulptura,
izlo`ene su i 23 skulpture,
slike, kaligrafije i objekti
na{ih poznatih umetnika:
Marka i Tamare Vuk{e,
[emse Gavrankapetanovi},
Aleksandre Gordi}, Slobo-
danke Marijanovi}, Alek-
sandre ]osi} Marinkovi}, Edina
Numankadi}a i Bo`idara Plazini-
}a, koji je ujedno i predsednik Umet-
ni~kog saveta nove Galerije.
Osnivawe ove
Galerije, po re~ima
Plazini}a, ima}e
vi{estruki zna~aj,
kako u pogledu
oboga}ivawa kul-
turne ponude i sa-
dr`aja Draga~eva,
tako i u pogledu
edukacije, posebno
mladih iz ovog kra-
ja i otvarawa mo-
gu}nosti za wihovu
afirmaciju, a bi}e
i sastavni deo op{te turisti~ke po-
nude. Pored izlaga~ke delatnosti
planirane su i druge kulturne aktiv-
nosti, tribine i predavawa iz obla-
sti vizuelne kulture, ali i saradwa
sa drugim institucijama u zemqi, na-
ro~ito iz susednih gradova. Zna~ajno
mesto u radu Galerije ima}e progra-
mi sa me|unarodnih manifestacija
kakve su: likovna kolonija “Mile{e-
va”, Simpozijum keramike “Zlakusa”,
Me|unarodni simpozijum “Umetnost
i papir”, Bijenale minijature u
Gorwem Milanovcu i drugih, isti~e
Plazini}.
Izlo`ba “Kostin krug” bi}e
otvorena do 15. marta, a nakon we }e
biti otvorena postavka ~etiri auto-
ra iz Gorweg Milanovca: Milana
Mileti}a, Neboj{e Savovi}a, Slo-
bodana Jelesijevi}a i @arka Vu~ko-
vi}a. Z. L. S.
UZBUDQIVA ISKUSTVA IZ SVETA U NOVOM ROMANU LASLA BLA[KOVI]A
„POSMRTNA MASKA“
PRVA IZLO@BA CENTRA ZA VIZUELNE UMETNOSTI „KRUG“
U GALERIJI SAVREMENE UMETNOSTI U GU^I
„KOSTIN KRUG“, OMA@ BOGDANOVI]U
Laslo Bla{kovi} i Gojko Bo`ovi}
22 PETAK 15. FEBRUAR 2013. GODINEVODI^
Dom kulture
PR
IP
RE
MI
LA
: I
rena M
ilo{
evi}
Kafe klub „VELVET”
- Petak, 22. februar -
Svirka benda "VESELE
80te", 22 ~asa
- Subota, 23. februar -
KU]NA MUZIKA & Dave
Flojd, 23 ~asa
Restoran
„ROMANSA"
- Qubiteqi staro-
gradske muzike dobro-
do{li su svake ve~eri
od 17 ~asova
Restoran
"STARI GRAD"
- Svakog vikenda
starogradska svirka
Kafana
„PALILULAC“
- Svakog vikenda nas-
tupa orkestar "[e{ir
moj"
„SRPSKI PAB”
- Petak, 22. februar - Svirka benda
„ALTERNATIVA”, 22 ~asa
- Subota, 23. februar - Svirka benda
„DAJA VU”, 22 ~asa
Narodni muzej
- Stalna postavka u konaku Jovana
Obrenovi}a
Muzej je otvoren radnim danima od 9 do 17
~asova, vikendom od 9 do 13 ~asova
Gradska biblioteka
„V. P. DIS“
Telefoni: 032/22 36 08
34 09 60
Istorijski arhiv
- Izlo`ba "Jugoslovensko -
francuski odnosi 1918-1941"
GRADSKA BA[TA
- Svakog petka i subote
GIPSY ALEKSI]I, broj za
rezervacije 063-620-333
- Petak, 22. februar - Predavawe "TREMOVI
HILANDARA - prelazni prostori srpske carske
larve", predava~ mr Tihomir Obradovi}, diplomi-
rani in`ewer arhitekture iz Beograda, velika sala u
19 ~asova
- Sreda, 27. februar - Pozori{na predstava "VI[WIK" u produkciji
Jugoslovenskog dramskog pozori{ta Beograd i Grad teatar Budva, velika sala u 20
~asova
PIVNICA
„CITY PUB”
Gospodar Jovanova
22,
telefon 032/228 - 310
KAFE „[TO DA NE”
-Petak, 22. februar -
Svirka „TEATAR DUR”,
22 ~asa
GALERIJA
"RISIM"
- Petak, 22.
februar
Aletrnative film 2 deo, 30 godina posle
Gost: Miodrag Milo{evi}, direktor DK
Studentski grad
PETAK 22. 2. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG
STRASTI
10:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
10:15 KORAK 21
12:15 MISS SVETLANA - IZ
DRUGOG UGLA
13:00 NIKO KAO JA-R.
13:30 OGLASI
14:45 FOTOSKAZ -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 IZLOG STRASTI - R.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 ARHIVA EPERHIJE
@I^KE
21:00 GRADSKI PUTOKAZ
21:50 VEZE
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
SUBOTA 23. 2. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 PLANETA SEZAM
10:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
10:15 TREND SETTER
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
12:15 ARHIVA EPARHIJE
@I^KE -R.
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
15:55 KRAJEM NA[E ULICE
16:15 GULIVER
17:15 OGLASI
17:45 GRADSKI PUTOKAZ-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:20 KRAJEM NA[E ULICE
20:00 VI PITATE, MI
TRA@IMO ODGOVOR
21:00 SUPER 70
22:30 TV INFORMATOR 3
22:55 KRAJEM NA[E ULICE
23:10 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
NEDEQA 24. 2. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 POD SJAJEM ZVEZDA
10:00 VREMEPLOV,
SVETA^NIK
10:15 CRTANI FILM
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK,
VREMEPLOV
12:15 NA[E SELO
13:00 ATLAS
13:30 OGLASI
14:00 FILM
15:30 VEZE
16:15 PROSLAVA 20 GODINA
TELEVIZIJE-DIREKTAN
PRENOS
18:30 DRAGA^EVSKI HORI-
ZONTI
19:00 AUTOBILBORD
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 KONCERT
23:00 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
PONEDEQAK 25. 2. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG
STRASTI -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I
PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
10:15 SRBIJA I SVET
11:15 OGLASI
12:00 VREMEPLOV,
SVETA^NIK
12:15 NA[E SELO-R.
13:00 IZBLIZA
13:30 OGLASI
14:10 BIOGRAFIJE
14:45 IZBLIZA
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 DRAGA^EVSKI
HORIZONTI-R.
16:45 SERIJA - IZLOG
STRASTI-R.
17:15 OGLASI
18:00 GALASPORT
18:55 TV INFORMATOR 2
19:35 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 DOKUMENTARNI FIL-
MOVI - ZASTAVA FILM
20:30 MI ZAJEDNO KROZ NA[
GRAD
21:00 MILANOVA^KA
SEDMICA
21:45 TREND SETTER
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU
UTORAK 26. 2. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG STRAST
-
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I
PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV,
SVETA^NIK
10:15 AUTOSPRINT
11:15 OGLASI
12:15 POD SJAJEM ZVEZDA
13:30 OGLASI
14:10 GALASPORT-R.
14:50 DOKUMENTARNI FILM
- ZASTAVA FILM - R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG
STRASTI
16:45 BELI LUK I
PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 MI ZAJEDNO KROZ NA[
GRAD -R.
18:15 MILANOVA^KA SEDMI-
CA-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJA
20:05 TV MEDIKUS
21:00 SRBIJA I SVET
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
SREDA 27. 2. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG
STRASTI
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I
PAPRI^ICA
10:00 VREMEPLOV,
SVETA^NIK
10:15 MISS SVETLANA - IZ
DRUGOG UGLA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
12:15 SUPER 70
13:30 OGLASI
14:10 PLANETA SEZAM -R.
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG
STRASTI -
16:45 BELI LUK I
PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 TV MEDIKUS-R.
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 MO SPORT
20:45 FILM
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
^ETVRTAK 28. 2. 2013.
08:15 OGLASI
08:45 SERIJA - IZLOG
STRASTI -
09:15 MERIDIJANIMA
09:45 BELI LUK I
PAPRI^ICA
10:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
10:15 SPORTSKA GALAKSIJA
11:15 OGLASI
12:00 SVETA^NIK, VREME-
PLOV
12:15 FILM -R.
13:45 OGLASI
14:30 MO SPORT-R.
15:00 ABS SHOW
15:30 TV INFORMATOR 1
16:15 SERIJA - IZLOG
STRASTI
16:45 BELI LUK I
PAPRI^ICA
17:15 OGLASI
17:45 VI[E OD SPORTA
18:55 TV INFORMATOR 2
19:30 MERIDIJANIMA
20:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
20:05 NA[E SELO-R.
21:00 FOTOSKAZ
21:45 NIKO KAO JA
22:30 TV INFORMATOR 3
23:00 GLAS ZAPADNE SRBIJE
23:15 PROGRAM SRBIJA NA
DLANU 1
- TV GALAKSIJA -
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 23KULTURA
Luksuzni strip album beograd-
skog izdava~a “Darkvud”, “^uvari
zaboravqenog vremena”, pred-
stavqa integralno izdawe istoime-
nog stripa ~iji su prvi deo svoje-
vremeno, 1991. objavile “De~je no-
vine” iz Gorweg Milanovca, drugi
je bio poklon dodatak uz
“Kwi`evnu re~” 2000, a tre}i, fi-
nalni deo, u ovom albumu je prvi
put objavqen. Autori ovog strip al-
buma su ^a~anin Miroslav Mari},
kao scenarista i Vujadin Radova-
novi}, crta~ iz Mladenovca. Ovog
izdawa ne bi bilo bez jo{ jednog
^a~anina, Dejana \okovi}a, ured-
nika ovog albuma i vlasnika IK
“Lavirint”, poznatog izdava~a
stripova u na{oj zemqi.
A
lbum je promovisan na 10.
Me|unarodnom salonu stripa i
Sajmu kwiga pro{le godine u Be-
ogradu, a potom i u Kragujevcu.
Miroslav Mari} je po profesiji diplo-
mirani gra|evinski in`ewer. Stripom se
bavi oduvek, jer je u toj kombinaciji re~i
i slike prepoznao idealan jezik za sop-
stveni umetni~ki izraz. Prepoznatqiv je
kao grafi~ki dizajner, i trenutno radi
kao profesor Tehni~ke {kole u ^a~ku.
Pri~a donosi doga|aje iz jedne od “mo-
gu}ih” budu}nosti, a metafori~ki poku-
{ava da upozori {ta se sve mo`e desiti
kada se naru{i neki uspostavqeni pore-
dak, koji ipak funkcioni{e. Album je ori-
ginalna vizija autora scenarija
Mari}a, koji kroz re~ i crte`,
upozorava da zlo oko nas ~eka
svoju priliku, da bi doga|aje
ili trenutke okrenulo u svoju
korist, bez obzira na posledi-
ce. U takvim okolnostima juna-
ci poku{avaju da mu se suprot-
stave ili pot~ine, shodno svojim
karakterima ili ciqevima.
- ^uvari zabo-
ravqenog vremena,
koji se pojavquju u
stripu pred-
stavqaju red koji je zadu`en da
stawe ravnote`e kontroli{e i
odr`ava bez obzira na razlike
koje postoje izme|u zajednica,
aktera stripa. Posle
naru{avawa te ravnote`e i
wenog ponovnog
uspostavqawa strip ostaje
otvoren za pri~awe mogu}eg
nastavka koji bi
mogao da se
desi i na
n e k o m
d r u g o m
m e s t u .
Svaka zajednica ima svoje junake, neo~aki-
vani doga|aji ih upu}uju jedne na druge, bi-
lo kao saradnike ili suparnike. U tom su-
daru wihove sudbine se prepli}u, izme|u
wih postoje naklonosti, mr`we, qubavi i
strepwe. Strip se mo`e ~itati kao avantu-
risti~ko {tivo prepuno neobi~nih leti-
lica, `ivotiwa, ambijenata, oru`ja... Ali,
prepun je i metafora i simbola, jer jedno-
stavno, dok sam ga stvarao, nisam mogao da
pobegnem od vremena u kojem `ivimo i
ose}awa koje je ono stvaralo u meni - ka`e
Mari} i dodaje da je strip nastajao zbog
objektivnih okolnosti du`i vremenski pe-
riod.
- Ja sam namerno dopu{tao da to vreme
uti~e na mene: ratovi, propadawe kulture
i izdava{tava, uni{tavawe vrednosnog
sistema i spu{tawe svih moralnih lestvi-
ca na dno. Zato se i u wemu nalaze moje li~-
ne teskobe, razo~arawa i upozorewa na put
kojim celo ~ove~anstvo ide. Ono {to je u
stripu simbol savremenog sveta pluta bez
ciqa, neznano kamo, postalo je samo pra-
zna qu{tura sa qudima koji se zabavaqaju
na destruktivan na~in i {to se zavr{ava
op{tim i bukvalnim padom kao jedinim
mogu}im ishodom - pri~a Mari}.
Moto rada na ovom albumu je Fazbinde-
rova misao da “@ivot ne oboga}uju misli,
nego snovi”. U uvodnom tekstu, Mari} nas
upu}uje na ogromnu koli~inu energije i
qubavi koju su autori uneli u ovaj rad.
- Ovaj strip je bilo ne{to {to smo mi
sawali i {to nismo hteli, bez obzira na
godine koje su prolazile, da ostavimo
nedosawano. Od prvih skica i razgovora o
samoj ideji, pa do izlaska albuma, pro{lo
je vi{e od dvadeset godina. Zato je ovaj
strip i pohvala upornosti i strpqewu ko-
jih danas ima tako malo, pohvala neodusta-
jawu od svog ciqa - ka`e na{ sagovornik.
Z. L. S.
MIROSLAV MARI], AUTOR SCENARIJA DUGO O^EKIVANOG STRIP ALBUMA
U podu`em uvodnom tekstu „Kako
smo ~uvali ~uvare“ Mari} poku{ava
da zabele`i se}awa na vreme rada na
stripu od wegovog po~etka pa do
posledwih crte`a pred publikovawe,
imaju}i na umu jednu originalnu i
slikovitu de~ju misao: “Mre`a, to su
rupe vezane kanapom”, koja ga je veoma
asocirala na “rupe u pam}ewu”.
Odvijawem pri~e dobio je nit, ali je
kod autora ostao ose}aj da su nestale
“neke stvari, koje se ne mogu i ne mo-
raju uhvatiti i samo re~ima izre}i”.
„MRE@A, TO SU RUPE VEZANE
KANAPOM“
„^UVARI ZABORAVQENOG VREMENA“
24 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINERECEPTI
TELE]I MEDAQONI
U PARADAJZ SOSU
VALDORF
SALATA
Sastaviti marinadu i ostaviti meso u woj naj-
mawe dva, tri sata, a najboqe celu no}.
Na vrelom uqu meso propr`iti sa obe strane po
nekoliko minuta. Izvaditi ga i na istom uqu din-
stati oko deset minuta sitno seckan crni i beli
luk. Dodati ke~ap i slatku papriku, vratiti meso,
zaliti toplom vodom i paradajz sokom, dodati
{e}er i vino. Kada provri smawiti temperaturu
na sredwu ja~inu i sve zajedno dinstati oko sat i
20 minuta.
Koli~ina te~nosti koju treba dodati zavisi na
kojoj temperaturi se jelo priprema. Ako se saft
"ukuva", dodati jo{ vode.
Poslu`iti uz prilog od palente.
Sastojci za palentu jedna {oqica palente, tri
{oqice vode, 200 gr sira gauda i so. Skuvati
palentu -polovinu sipati u okrugao pleh naren-
dati sir pa, dodati drugu polovinu. Pustiti da se
ohladi pa se}i kao tortu.
PRIPREMA
- 1 kg telecih medaqonaa
- 4 dcl belog vina
- 4 ka{ike ke~apa
- 1 glavica luka
- 3 ~e{wa belog luka
- 3,4 dcl tople vode ili temeqca
- 1,5 dcl gustog paradajz soka
- 2 povrtne kocke
- 1 ka{i~ica {e}era
- pola ka{i~ice slatke paprike
- za~ini po ukusu
Za marinadu
- 3 ka{ike soja sosa
- 1 ka{ika sir}eta balsamico
- 2 ka{ike uqa
- so, biber
SASTOJCI
Jabuku i piletinu iseckati na kockice,
celer izrendati, dodati rukolu (ili na
rezance iseckanu salatu). Sve pome{ati i
posuti sokom od limuna. Pavlaku i majonez
umutiti, pa pome{ati sa salatom. Ohladite
i pospite orasima i ponekim zrnom gro`|a
ili brusnice.
PRIPREMA
- 1 ve}i koren celera
- {aka rukole ili 2,3 lista
zelene salate
- 3 ka{ike majoneza
- 1 limun
- 1 ve}a kisela jabuka
- so
- 2 dl kisele pavlake
- 70 gr oraha
- 100 gr grilovane piletine
- 6,7 zrna gro`|a ili brusnice
(zavisno od ukusa)
SAVETI
*PILE]E MESO BI]E BELO,
SO^NO I MEKO ako se prema`e
limunovim sokom pre nego {to se stavi da
se pr`i.
*JABUKE za jela birate tako da za slat-
ka jela budu kiselkaste, a za slana, ma
koliko to ~udno zvu~alo, one slade.
Slatke jabuke su bra{wave i boqe se ukla-
paju sa slanim, za~iwenim jelima.
*ZA PRAVQEWE KEKSA i drugih suvih
kola~a naj~e{}e se izra|uje testo koje je
jako lepqivo. Da bi to spre~ili, smesu
koju napravite umotajte u providnu foli-
ju i stavite u fri`ider na pola sata.
*JAJA pre stavqawa u smesu stavite na
sobnu temperaturu kako bi kola~i boqe
nado{li.
*SUVI KOLA^I mogu stajati i do 10
dana ako ih ~uvate na suvom i hladnom
mestu. Ne stavqajte ih u fri`ider jer }e
se tamo ovla`iti.
Kola~e mo`ete zamrznuti pre i nakon
pe~ewa. Sirove kola~e u zamrziva~u
mo`ete ~uvati do dve sedmice, a pe~ene i
do {est meseci.
*DA SE KOLA^ NE BI ZALEPIO, pri
istresawu toplog kola~a iz kalupa,
dasku treba ovla{ posuti kristal
{e}erom.
Skuvati krompire u slanoj vodi i umutiti ih kao za pire. Dodati jaje, so i uqe i
bra{nom umesiti testo. Bra{no dodavati postepeno, testo ne sme biti ni tvrdo, a ni
pre mekano. Rukom odvajati male loptice testa. Na dlanu ih spqo{titi i u sredinu
staviti ka{iku xema ili vo}a i zamotati testo u kuglicu-knedlu.
Knedle staviti u kipu}u posoqenu vodu. Kad se podignu na povr{inu kuvane su.
Izvadimo ih iz vode i stavimo u ~iniju.
U posebnoj posudi rastopimo maslac na kojem propr`imo prezle, dodamo {e}er i
cimet. Skuvane knedle ubaciti u pr`ene prezle i polako uvaqati.
PRIPREMA
KNEDLE SA XEMOM
- 5 velikih krompira
- 1 jaje
- oko 200 gr bra{na
- 1 ka{ika uqa
- malo soli
- 15 ka{ika xema (kajsija,
{qiva zamrzanutih ili sve`ih)
- puter
- prezle
- {e}er
- cimet
SASTOJCI
SASTOJCI
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 25BA[TE I BALKONI
Sreda, 27. februarUtorak, 26. februarPonedeqak, 25. februarPetak, 22. februar Nedeqa, 24. februarSubota, 23. februar
80
C
30
C
130
C 140
C 130
C 80
C 70
C
20
C
80
C
20
C
VREMENSKA PROGNOZA VREMENSKA PROGNOZAVREMENSKA PROGNOZA VREMENSKA PROGNOZA
^etvrtak, 28. februar
Ki{a Obla~noKi{a Obla~no
40
C 40
C50
C70
C
Ki{a Ki{a Ki{a
Vreme je za veliko, generalno
doterivawe, posebno za promenu
zemqe i saksija kod ve}ine biqa-
ka. Da bi va{e biqke ponovo zablistale,
pridr`avajte se najva`nijih saveta:
* Pra{inu koja zatvara pore uklonite sa
velikih listova mokrim sun|erom, a sa
malih tu{irawem. Kaktusu skinite pra-
{inu ~etkicom.
* Oro{avajte kapqicama vode li{}e
palmi,obra}aja}i posebno pa`wu na
dowi deo, da bi se o~istio i predupredio
napad crvenih paukova.
* Planirajte izme{tawe u prole}e: naba-
vite saksije ili neophodne posude, odgo-
varaju}e supstrate, glinene kuglice za
drena`u, posude za podmetawe ispod sak-
sija, podupira~e, |ubrivo...
* Pripremite me{avine humusa (supstra-
te) potrebne za izme{tawe biqaka u dru-
ge saksije.
* Odstranite biqne va{i rukom ili ade-
kvatnim prskawem.
* Odsecite suve izdanke.
* Prevozite pa`qivo biqke koje kupuje-
te. Oblo`ite saksije kartonom, novin-
skim papirom ili plastificiranim ma-
terijalom za pakovawe. Trenutak je za ku-
povinu jagor~evine, azaleja i ciklama.
Du`e }e da cvetaju ako ste u mogu}nosti
da ih svake no}i ostavqate u sve`oj pro-
storiji.
* Smawite no}u grejawe za nekoliko ste-
peni, va{e biqke }e se ose}ati boqe.
* Ne oro{avajte li{}e pokriveno dlaka-
ma (afri~ka qubi~ica, begonija).
* Okre}ite saksi-
ju da biste zele-
nim biqkama
omogu}ili
d o b i j a w e
ravnomerne koli~ine
svetlosti.
* Svakodnev-
no oro{a-
vajte drve}e
u saksijama.
Da li ste znali da se
tokom zime vi{e
biqaka u saksijama
osu{i, nego {to se smrzne?
Pre svega, zimzelenim
biqkama, kao {to su {im-
{ir ili bambus, potrebna
je tokom zime stalno vla-
`na zemqa, i to najvi{e
zbog wihovih listova. To-
kom sun~anih dana listovi
ispu{taju vodu u vidu pa-
re. Ovaj gubitak vode u li-
stovima dovodi do
isu{ivawa korena. Najpre
dolazi do isu{ivawa
zemqe, onda listova, zatim
grana i na kraju korena.
Na prole}e biqka ne obra-
zuje nove pupoqke.
Isu{ivawe preti ~ak i
biqkama bez li{}a, ako
nema snega i ki{e koji }e
odr`avati vla`nost
zemqe. Zato zalivajte
biqke i tokom zime, kada
nema mraza. Va`no je da ih
ne zalivate toplom vodom.
KAKO DA STVORITE SOPSTVENI RAJ
An|elija Milojkovi},
pejza`ni arhitekta
Biqke vole komotitet, a to }emo im
pru`iti pravilnim izborom sak-
sija. Da bismo im to omogu}ili,
moramo pone{to da znamo i o korewu
biqaka koje imamo. Da bi se biqka rav-
nomerno razvijala, saksija ne sme da bude
prevelika, jer }e joj se razvijati samo ko-
ren. Kada vidite da je va{oj biqci sak-
sija mala, obezbedite joj ve}u posudu (naj-
vi{e za dva broja).
Bitno je da znamo i kakav oblik kore-
na na{a biqka ima, da li je plitak ili
dubok. Neke biqke vole {iroku saksiju, a
neke usku. Na primer, ru`a voli duboku i
usku saksiju, dok qubi~ica voli plitku i
{iru saksiju, ali ne mnogo veliku. Ve}i-
na palmi ima plitak koren, pa im odgo-
varaju pli}e i {ire saksije. Kaktusi ta-
ko|e imaju plitko korewe, pa im ne treba
duboka saksija. ^ak se i sporije razvijaju
ako im je saksija preduboka.
Da li ste znali da kaktusi vole dru-
{tvo? Zato se preporu~uju takozvane mi-
ni ba{te, koje su plitke i {iroke i vrlo
lepih i atraktivnih oblika.
I perenama odgovaraju {iroke i plit-
ke `ardiwere, jer im je koren plitak i
tra`e prostor da ga prekriju. Ako ho}ete
da potpuno u`ivate u svojim biqkama,
one moraju da u`ivaju u svojim saksijama.
Lepota biqke se gubi ako je posa|ena u
konzervi ili kantici. Odaberite im naj-
lep{u saksiju da bi vam se dopale, zbog
~ega, uostalom i postoje.
Pripremila: N. R.
VELIKO
„SPREMAWE“ BIQAKA
ZA SVAKU BIQKU
ODGOVARAJU]A SAKSIJA
DA SE [IM[IR
U SAKSIJI
NE OSU[I
26 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINEDE^IJA STRANA
DE^JI VRTI] „BAMBI” GU^A
NA[A DECA NA[A DECA
Danijel Gerzi}
- Babaroga ima
duga~ak ogrta~ i leti
na metli.
Isidora Obradovi}
- Ima ru`nu kapetinu,
velike o~i, velike
nokte i velike noge.
Anita Jakovqevi}
- Kosa joj je ~upava.
Ogwen Jorovi}
- Babaroga ima ogrom-
nu glavu i kosu kao od
betona.
Magdalena Markovi}
- Smrdi, nije se nikad
kupala. Mr{ava je i
ima dve velike cipele-
tine sa malom {tik-
lom.
Matija Markovi}
- Ja znam, Babaroga je
mu{ko. Nosi pan-
talone i ima o{tre
crne zube.
KO JE BABAROGA?
Omali{anima, uzrasta od tri ili
~etiri godine, kojih ima 20 u grupi
koju smo posetili, brine vaspita~ica
Zorica Vukajlovi}. Kako ka`e, posao kojim se
bavi spada u red najlep{ih, ali istovremeno i
veoma odgovornih poziva. Iza sebe je ostavila
dvadeset sedam izuzetno lepih godina rada i
tvrdi da joj je i danas dru`ewe sa decom pod-
jednako veliki izazov. U`iva u svakom
trenutku provedenom na poslu i najvi{e je
vesele osmesi dece i wihova veoma `iva
ma{ta.
" Kada mi se na ulici javqaju qudi, koji su
u vreme odrastawa pripadali mojoj grupi,
uvek se tome radujem. ^iwenica da me moji
mali{ani nisu zaboravili, najboqe govori o
tome koliko je va`no deo detiwstva provesti
u jednoj ovakvoj ustanovi. Ovde je sve skrojeno
po meri deteta. Svi podjednako u`ivaju u igri
i pa`wi kojom su okru`eni. Sa lako}om sti~u
nova saznawa i brzo usvajaju nepoznate poj-
move. Jednostavno re~eno, ovo su za sve wih, a
ujedno i za nas vaspita~e, nezaboravni dani",
rekla nam je Zorica, koja je bila na{ veoma
qubazan doma}in prilikom posete "Bambiju".
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 27GORWI MILANOVAC
UMuzeju rud-
ni~ko - ta-
kovskog kra-
ja u Gorwem Mila-
novcu, otvorena je
izlo`ba „Nade`da
i savremenici“. Iz-
lo`eno je 35 slika
od 22 autora iz
istoimene zbirke
koja se nalazi u fon-
du Umetni~ke gale-
rije „Nade`da Pe-
trovi}“. Pored sli-
ka Nade`de Petro-
vi}, predstavqene
su i slike Nikole
Be{evi}a, Bete Vu-
kanovi}, @ivorada
Nastasijevi}a, Vase
Pomori{ca, Save
[umanovi}a, Mi-
lice ^a|evi}, Dra-
gana ]irkovi}a i
drugih autora.
Na otvarawu izlo`be
govorile su Tawa Ga~i},
autorka postavke iz Muzeja
rudni~ko - takovskog kraja
i Milica Petronijevi},
direktorka Umetni~ke ga-
lerije „Nade`da Petro-
vi}“ iz ^a~ka. O stvarala-
{tvu Nade`de Petrovi} i
wenom zna~aju za savreme-
no srpsko slikarstvo govo-
rila je Mirjana Rackovi},
muzejski savetnik iz Umet-
ni~ke galerije „Nade`da
Petrovi}“, koja je i autor
teksta u katalogu izlo`be.
Osvrnuv{i se i na Nade-
`din humanitarni rad, kao
jo{ jedan va`an segment
wenog `ivota, izlo`bu je
zvani~no proglasila otvo-
renom predstavnica Kola
srpskih sestara iz Gorweg
Milanovca, humanitarne
organizacije ~iji je jedan
od osniva~a bila upravo
na{a znamenita slikarka.
Izlo`ba „Nade`da i sa-
vremenici“ u Muzeju rud-
ni~ko - takovskog kraja u
Gorwem Milanovcu bi}e
otvorena do 11. marta.
Na 12. sednici Op{tinskog ve-
}a doneto nekoliko odluka,
me|u kojima se izdvaja
pove}awe zarada za zaposlene
u Pred{kolskoj ustanovi
„Sunce“
Op{tinski ve}nici su pozitivnom
ocenom dali saglasnost na izve-
{taj o pro{logodi{wem radu Op-
{tinske uprave, o ~ijem radu je govorila
na~elnica Gorica Petrovi}.
Tokom protekle godine, op{tinska
uprava je i u organizacionom i u infra-
strukturnom obliku do`ivela velike
promene. Poboq{ani su uslovi za rad,
nabavqena je ra~unarska oprema i kance-
larijski name{taj, renoviran je poslovni
prostor, kao i ~itava zgrada op{tine, je-
dan deo poslova je objediwen u jedinstve-
nu kompjutersku celinu, a {to je najbit-
nije, obezbe|ena je stalna javna kontrola
gra|ana gorwomilanova~ke Op{tine, od-
nosno, direktnih korisnika - istakla je
na~elnica Petrovi} ovom prilikom.
Sa izve{tajem o radu Op{tinske upra-
ve slo`io se i predsednik op{tine Mi-
lisav Mirkovi}, koji je pohvalio i dosa-
da{wu saradwu sa mesnim zajednicama sa
podru~ja Op{tine, ali i izrazio nadu da
}e se ta praksa nastaviti i nakon izbora
novih saveta mesnih zajednica, koji }e bi-
ti odr`ani u narednih mesec i po dana.
Ve}nici su doneli odluku i da na ~elu
javnih preduze}a i daqe bude direktor,
ali da se, umesto dosada{wih upravnih
odbora, formiraju nadzorni organi koje
}e ~initi po tri ~lana. Na sednici je
precizirano i radno vreme apoteke u
Gorwem Milanovcu, kao i gorwomilano-
va~kog Doma zdravqa, ~iji je osniva~ Op-
{tina. Odlu~eno je da se podignu i cene
boravka dece u prostorijama Pred{kol-
ske ustanove „Sunce“ i to po~ev od 1. mar-
ta, sa dosada{wih 3.900 dinara na 4.300,
dok }e se mese~ni boravak pred{kolske
dece pla}ati tri hiqade dinara, umesto
dosada{wih 2.730. Kona~no, doneta je od-
luka da se vaspitnom i medicinskom
osobqu u ovoj ustanovi podigne nivo za-
rada, ali i da se Pred{kolskoj ustanovi
ove godine dozvoli kori{}ewe objekata
za letovawe dece u Buqaricama.
G. T.
Ove godine u Tako-
vu }e se po peti put
odr`ati srpski fe-
stival svetske mu-
zike, a i datum
odr`avawa }e biti
promewen
Nakon pet godina
odr`avawa festi-
vala u Takovu, svi
se pitaju za{to niko pre
nije uvideo prednosti jed-
nog prirodnog amfiteatra
i ovakvog istorijskog me-
sta za odr`avawe kultur-
nih doga|aja koji bi bili
izuzetno dobro pose}eni.
„Srpski festival svetske
muzike“ je uspeo u nameri
da svake godine na isto me-
sto dovodi renomirane mu-
zi~ke izvo|a~e, ali i mno-
gobrojnu publiku.
- Festival je postao po-
znat i priznat i van grani-
ca na{e zemqe i na to tre-
ba da budemo ponosni svi u
Rudni~ko takovskom kraju.
Op{tina Gorwi Milano-
vac }e i u narednim godi-
nama, koliko je u wenoj mo-
}i, pomagati rad ovog fe-
stivala, odnosno,
udru`ewa gra|ana koje u
velikoj meri i stoji iza
ove manifestacije. Po-
trebno je samo da se nasta-
vi sa radom kao do sada i
da festival i daqe nastavi
da bude ponosni deo Op-
{tine Gorwi Milanovac i
da jedni drugima slu`e za
podizawe ugleda u zemqi i
svetu - rekao je zamenik
predsednika op{tine Mi-
roslav Milovanovi},
najavquju}i ovogodi{wi
festival.
A, ovogodi{wa manife-
stacija }e se, umesto po~et-
kom avgusta, odr`ati od 5.
do 7. jula, na zahtev mnogo-
brojnih studenata zbog is-
pitnih rokova, kao i na
insistirawe radnih qudi,
zbog godi{wih odmora. I
ove godine }e jedan od naj-
va`nijih saradnika u orga-
nizaciji festivala biti
gorwomilanova~ka Turi-
sti~ka organizacija, a je-
dan od najva`nijih segme-
nata manifestacije }e bi-
ti o~uvawe `ivotne sredi-
ne. G. T.
[est godina je proteklo od
po~etka akcije koju sprovodi
Crveni krst Srbije, a kojom su
obuhva}ene osnovne {kole sa
podru~ja gorwomilanova~ke
Op{tine
Program „Promocija humanih vred-
nosti“, koji se sprovodi uz podr-
{ku {vajcarske Agencije za razvoj
i saradwu pokrenuo je republi~ki Crveni
krst, a samim tim je wegov u~esnik u pro-
jektu gorwomilanova~ki Crveni krst.
Ciq programa je smawewe nasiqa me|u
mladima, a nosioci su mladi volonteri
Crvenog krsta. Program tretira teme to-
lerancije, li~nog i grupnog identiteta,
nenasilno re{avawe konflikata, diskri-
minaciju, rodnu ravnopravnost, de~ja
prava i nasiqe putem elektronskih medi-
ja koje se sastoji u slawu negativnih, ne-
prijatnih i provokativnih poruka putem
interneta i mobilne telefonije. Od po-
~etka projekta u op{tini Gorwi Milano-
vac ukqu~ene su sve {kole, odnosno 980
u~esnika, dok je broj realizovanih radio-
nica 340 - isti~e sekretar gorwomilano-
va~kog Crvenom krsta Tomislav Marko-
vi}.
Istim povodom, mladi volonteri pozi-
vaju svoje vr{wake da im se pridru`e u ak-
tivnostima koje sprovode.
G. T.
U okviru projekta poznavawa
geografije Sjediwenih Ame-
ri~kih Dr`ava, koji sprovo-
di ameri~ka ambasada u Beo-
gradu, u Osnovnoj {koli „Sve-
ti Sava“ u Gorwem Milanovcu
je odr`an drugi krug kviza
Uovom projektu u~estvuje devet
{kola u Srbiji, me|u kojima je i
tre}a osnovna {kola iz Gorweg
Milanovca. U drugom krugu kviza je u~e-
stvovalo pet u~enica sedmog razreda, a
najuspe{nija me|u wima je bila Jelisave-
ta Ne{kovi}, koja }e po~etkom marta i}i
na finalni deo takmi~ewa, u Beogradu.
Na pro{lonedeqno takmi~ewe u Mila-
novcu je stigao i drugi sekretar ameri~-
ke ambasade u Beogradu Dejvid Hasket.
- Ovo je dobra prilika da, s jedne stra-
ne, predstavimo ameri~ku ambasadu, a da,
s druge strane, upoznamo {kole i {kol-
ski sistem u Srbiji. Osim dobrodo{li-
ce, posebno me je dirnuo podatak da sko-
ro sva deca odli~no pri~aju engleski je-
zik, a usput su vrlo otvorena za sticawe
novih znawa, {to je nama glavni ciq
ovog kviza, a ne nametawe ameri~ke geo-
grafije srpskoj deci - rekao je Hasket.
G. T.
SEDNICA OP[TINSKOG VE]A
U GORWEM MILANOVCU, U MUZEJU
RUDNI^KO - TAKOVSKOG KRAJA
IZLO@BA „NADE@DA
I SAVREMENICI“
VE]E PLATE U VRTI]IMA
AKTIVNOSTI CRVENOG KRSTA
PROMOCIJA
HUMANIH VREDNOSTI
KVIZ POZNAVAWA GEOGRAFIJE U O[ „SVETI SAVA“
PETI MUZI^KI FESTIVAL U TAKOVU
NAJUSPE[NIJA
JELISAVETA NE[KOVI]
I SVETSKI I SRPSKI, A U TAKOVU
28 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE
U SUSRET DRAGA^EVSKOM SABORU TRUBA^A
[TA JE SUMIRANO NA SKUP[TINI SPORTSKOG SAVEZA LU^ANI
LU^ANI
Iako se Draga~evski
sabor truba~a odr-
`ava od 5. do 11.
avgusta, pripreme za ovu
svojstvenu manifestaciju
uveliko teku. To su potvr-
dili i ~lanovi Program-
skog saveta, koji su se pro-
{log utorka, 19. februara,
sastali u zgradi Na~el-
stva. Oni su se slo`ili da
je u izboru Emira Kusturi-
ce za ovogodi{weg doma}i-
na Sabora Gu~a dobila mo-
`da i najve}eg promotera u
~itavoj dosada{woj isto-
riji saborovawa. Kako je
istakao Adam Tadi}, di-
rektor Centra za kulturu i
sport, zadatak svih onih
koji danas u~estvuju u orga-
nizaciji ove manifestaci-
je jeste da sa~uvaju onu
osnovnu nit, koja je bila
protkana od prvog do
posledweg sabora, a to je
srpska izvorna tradicija.
U Gu~u }e i ove godine do-
}i najboqi truba~ki orke-
stri, koji }e se nadmetati
za presti`ne nagrade, kao
i poznate li~nosti iz sve-
ta umetnosti, muzike i
filma. Zavr{etak Sabora
bi}e obele`en koncertom
Gorana Bregovi}a i Orke-
stra za svadbe i sahrane.
Poseban segment programa
bi}e posve}en izlo`bama
narodnog stvarala{tva,
slikarima, vajarima, isto-
ri~arima, kwi`evnici-
ma... Kulturno-umetni~ki
program tokom svih sabor-
skih dana obilova}e broj-
nim priredbama koje }e
uprili~iti kulturno-
umetni~ka dru{tva i poje-
dinci, koji neguju izvornu
pesmu i igru. I za mlade }e
biti prire|eni adekvatni
kulturni i zabavni sadr-
`aji. Sve u svemu, Sabor
truba~a }e nositi ono
osnovno obele`je, po kome
se izdvojio od brojnih ma-
nifestacija. U tome su se
slo`ili svi ~lanovi Pro-
gramskog saveta za Draga-
~evski sabor truba~a, koji
su tokom prvog zasedawa
izneli brojne sugestije. S
obzirom da ovaj kraj i ~i-
tav Moravi~ki okrug ima-
ju sna`an stvarala~ki po-
tencijal, Danica Ota{e-
vi}, direktor Gradske bi-
blioteke u ^a~ku je pred-
lo`ila da Sabor dobije
jo{ sna`niji pe~at kroz
bogat kulturno-umetni~ki
program, koji bi trebalo
smestiti u ambijent kakav
je crkvena porta, gde bi,
upotpuwene duhovnom mu-
zikom, bile predstavqene
kwige, organizovane poet-
ske ve~eri, igrane mono-
drame... Kwi`evnik Nika
Nikola Stoji} je primetio
da bi trebalo voditi ra~u-
na i o tome da Gu~a dobije
bogatiji kulturni `ivot i
u ostalim periodima godi-
ne, a ne samo tokom sabor-
skih dana. Prema wegovom
vi|ewu, za strance, a i do-
ma}e goste, trebalo bi
osmisliti kvalitetne sa-
dr`aje tokom godine, koji
bi u najboqem svetlu pred-
stavili draga~evski kraj i
do~arali ono {to ima i u
sebi nosi neponovqivi
Sabor trube.
Veqko Ostoji}, profe-
sor Muzi~ke {kole u ^a~-
ku je izneo stav da bi pro-
pozicije takmi~ewa treba-
lo izmeniti, kako bi se
ocewivawe truba~kih or-
kestara podiglo na vi{i
nivo. Truba~i bi trebalo
da se potvrde na vi{e
poqa, a to, kako ka`e, mogu
jedino ukoliko se izmeni
sistem takmi~ewa. I u `i-
riju bi moralo da bude vi-
{e truba~a. Bilo je i dru-
gih pobornika ovakvog
mi{qewa, koji su se slo-
`ili da se u proteklih de-
set godina ponavqao goto-
vo isti repertoar. U tom
smislu, trebalo bi na}i
novi model pomo}u koga u
finalnom takmi~ewu ne bi
do{lo do toga da razli~i-
ti orkestri izvode iste
kompozicije. ^lanovi
Programskog saveta su se
usaglasili da bi svaki od
orkestara u finalu treba-
lo da izvodi i daqe po jed-
nu izvornu numeru, ali bi
ostali deo nastupa bio re-
zervisan za druga~ije sadr-
`aje u kojima na najboqi
na~in mogu da ispoqe svoje
majstorstvo. A da ne bi do-
lazilo do ponavqawa, bi-
lo bi najboqe da se odabere
20 kompozicija, od kojih }e
svaki orkestar izvu}i jed-
nu sa kojom }e nastupiti
ukoliko u|e u finalno
takmi~ewe. Na kraju je
predlo`eno da se u svemu
tome na|e neka razumna me-
ra, jer ako se previ{e ode u
stru~ne vode, mo`da to ne-
}e biti po ukusu publike.
Sugerisano je i da se odr-
`i sastanak predstavnika
truba~kih orkestara, koji
}e na najboqi na~in predo-
~iti {ta je najboqe za tru-
ba~e i {ta im je na pret-
hodnim smotrama smetalo.
Na taj na~in bi se uva`ilo
i mi{qewe truba~a, jer
Draga~evski sabor truba~a
i jeste smotra u kojoj oko-
snicu svih de{avawa ~ini
truba.
Na sastanku se govorilo
i o drugim prate}im seg-
mentima ovog velikog kul-
turnog doga|aja. Me|utim,
o pojedinostima u koje spa-
daju ure|ewe kamp naseqa i
prostora za tezge, kao i sa-
mom izgledu centralnog
dela varo{i i mnogim dru-
gim pitawima, govori}e se
vi{e na nekom od narednih
sastanaka ~lanova Pro-
gramskog saveta.
Kao i na ve}ini skup{tinskih sed-
nica, Sportski savez op{tine Lu-
~ani je usvojio izve{taj o radu za
prethodnu godinu, raznmatrao finansij-
sku situaciju i planove za 2013. Bila je to
i prilika na podse}awe o sportskim ka-
pacitetima Draga~eva, naro~ito na naj-
va`niji resurs - qude. Sportski savez Lu-
~ana ima 1.200 aktivnih sportista, zas-
tupqene su skoro sve discipline, ~ak i
skijawe i plivawe, a svi oni se takmi~e u
razli~itim ligama, od najvi{ih do najni-
`ih. U sastavu SSOL su i dva sportska
saveza i 33 kluba.
- Na{a najbrojnija sportska asocija-
cija je Fudbalski savez koji je organizo-
van po svim pravilima FSS i okupqa
oko 700 registrovanih takmi~ara u 15
klubova. Na{ najpoznatiji i najpopular-
niji FK je Mladost Lu~ani, koji se godi-
nama takmi~i u saveznom stepenu, a od
2012. je u Prvoj ligi Srbije zauzeo tre}e
mesto. Tri kluba, Draga~evo Gu~a, Kotra-
`a Franc komerc i Ov~ar Markovica
igraju u Okru`noj ligi, dok ostalih deset
igra u Op{tinskoj fudbalskoj ligi Lu~a-
ni. Prvak OFL Lu~ani za sezonu 2011/12
je FK Kotra`a Franc komerc koja je i
osvaja~ Kupa FSO Lu~ani za 2012. godi-
nu. Ve}ina draga~evskih klubova pro{le
godine je proslavila velike jubileje. Dra-
ga~evo iz Gu~e postoji ve} 80 godina,
Mladost Lu~ani 60, a Ov~ar Markovica,
Sloga Kaona, Bjelica Milatovi}i, Goru-
{ica Vi~a, Jedinstvo Puhovo i Jelica
Gora~i}i postoje ve} ~etiri decenije - ka-
`e Milorad Dmitri}, predsednik SSO
Lu~ani.
Kada govorimo o sportu u Draga~evu,
fudbal nije jedini sport koji je dao mno-
ge profesionalce. Odbojka je odavno naju-
spe{niji i najorganizovaniji sport op-
{tine Lu~ani. U Odbojka{kom savezu ak-
tivna su tri kluba Lu~ani, Draga~evo Gu-
~a i Jelica Gora~i}i. Odbojku igra vi{e
od 100 sportista.
Za Lu~ane se takmi~e tri selekcije.
Jedna mu{ka seniorska ekipa igra u Dru-
goj ligi Srbije, druga u Regionalnoj ligi
Zapad i obe su na drugom mestu u svojim
rangovima. @enska ekipa u Regionalnoj
ligi Zapad zauzima tre}e mesto.
Odbojka{ki klub Draga~evo ima `en-
sku selekciju koja se takmi~ila u RLZ, a za
Jelicu igra mla|i tim koji u~estvuje na
svim nadmetawima turnirskog karaktera.
Ko{arka{ki klubovi imaju mlade na-
de. Draga~evo, Gu~a i Mladost uglavnom
okupqaju {kolarce i imaju vi{e od 150
ko{arka{a.
Draga~evo je prepoznatqivo i po bori-
la~kim sportovima, {ahu, skijawu, stre-
qa{tvu, ribolovu, plivawu. Klubovi bo-
rila~kih ve{tina “Do Rju” Gu~a, Mla-
dost Lu~ani i Draga~evo Gu~a imaju 120
sportista razli~itog uzrasta. Sa
takmi~ewa {irom Srbije 2012. doneli su
pregr{t medaqa. [ahovski klub Jelica
Gora~i}i u `enskoj konkurenciji na Pr-
venstvu Srbije osvaja visoko tre}e mesto,
Mladost Lu~ani preska~e jedan stepen
takmi~ewa i sada se nadme}e u Drugoj li-
gi Zapad. Nije zanemarqiva ni uloga [K
Draga~evo. Vredni pomena su i Smu~ar-
ski klub Jastreb, Streqa~ki klub Draga-
~evo, Teniski i Pliva~ki klubovi Mla-
dost Lu~ani. Sportsku porodicu ~ine i
ribolovci Bjelice iz Lu~ana i Naper Gu-
~e.
Na nadle`nima je da podr`e sportiste,
a wihova najva`nija uloga je da im omogu-
}e uslove za treninge. Jedna od najve}ih
investicija je i izgradwa sportske dvora-
ne u Lu~anima. Ona }e imati sli~ne kapa-
citete, kao i hala u Gu~i. Draga~evo je i
organizator niza sportskih manifesta-
cija. Me|u najve}ima je “Trofej Gu~a -
Kup Miqana Miqani}a”. Ova manife-
stacija okupi vi{e stotina malih fudba-
lera iz cele Srbije.
Prema planu za 2013. op{tina }e iz-
dvojiti {est miliona dinara. U vrema
krize toliko, ali re~ je o sumi koja nije
dovoqna i ako ne bude pove}ana, mnogim
klubovima preti ga{ewe.
- U Strategiji odr`ivog razvoja op-
{tine Lu~ani 2011-2021 navedeno je da je
op{tinski buxet za sport i odr`avawe
sportske infrastrukture nedovoqan. Ako
uporedimo izdvajawa za sport u op{tina-
ma u okru`ewu, koje su sli~ne nama po
broju stanovnika i klubova i mawe, vide-
}emo da su wihove cifre ve}e i zna~ajni-
je - ka`u sportski radnici Draga~eva.
MALI, A MO]NI
EMIR KUSTURICA DOMA]INVelike qubiteqe trube i neponovqivog
Draga~evskog sabora truba~a posebno }e
obradovati vest iz Gu~e da }e doma}in
ovogodi{weg, 53. po redu, festivala biti
{irom sveta poznat i proslavqen re`i-
ser Emir Kusturica. Jednom svetskom fe-
stivalu trube i prili~i da se uz wega ve-
zuju velika doma}a i svetska imena iz
oblasti kulture i umetnosti, jer su upra-
vo takvi qudi i najboqi promoteri Sa-
bora.
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE
DRAGA^EVO: ISTRA@UJEMO KAKO IZGLEDA RADNI DAN GERONTODOMA]ICE
29LU^ANI
Op{tina Lu~ani je po-
~etkom godine u bux-
etu obezbedila pet
miliona dinara za rad ge-
rontodoma}ica. Re~ je o pro-
gramu pomo}i i unapre|ewa
kvaliteta `ivota starih
osoba i stara~kih doma}in-
stava, koji je, zahvaquju}i
lokalnoj samoupravi, za`i-
veo u 2012. godini. Za reali-
zaciju ovog projekta preko
Nacionalne slu`be za
zapo{qavawe anga`ovano je
deset lica, koja su stekla se-
rtifikat gerontopomo}i.
Gerontolo{ke sestre obila-
ze vi{e od 140 starih i izne-
moglih lica na teritoriji
Op{tine. Pored odr`avawa
stana, pripremawa hrane,
nabavke namirnica i lekova,
gerontodoma}ice korisni-
cima usluga poma`u da se ku-
paju, ~e{qaju, presvuku, a ka-
da je potrebno vode ih i kod
lekara.
KAO DA MI JE ROD
RO\ENI!
Osamdesetdvogodi{wa
Olga Plazini}, iz Kotra`e,
`ivi sama. Mu` joj je umro
1959. godine. Deca su oti-
{la, kako ka`e, za svojim
`ivotom. Sin ̀ ivi u Ameri-
ci, a k}er u Novom Sadu.
Oboje poma`u u granicama
svojih mogu}nosti. Zbog eko-
nomske krize i udaqenosti,
ne dolaze joj ~esto, pa je po-
nekad obuzima sna`an ose}aj
usamqenosti. Dok je bila
zdravija, sve poslove je mo-
gla sama da obavi. Zbog pre-
rane smrti mu`a, navikla je
da se sama snalazi. Nije ni
imala izbora, decu je treba-
lo ishraniti i izvesti na
put. Kako ka`e, sve se prome-
nilo nakon mo`danog udara.
Sada mnogo te`e obavqa
ku}ne poslove, pa joj pomo}
dobro do|e.
- Laknulo mi je od kada
sam dobila pomo}. Ima dana
kada zaista nisam sposobna
bilo {ta da uradim. U svemu
mi poma`e moja Nela. Ona
mi je desna ruka. Kuva, ~isti,
pere, unosi drva i vodi ra-
~una o mojim lekovima.
Ipak, od svega toga mnogo mi
vi{e zna~i to {to imam sa
kim da progovorim. Svi su
danas zaokupqeni svojim
problemima. Ovo dete kao da
je Bog odozgo spustio. Ona
mi je promenila `ivot.
Prezadovoqna sam i ne po-
stoje re~i kojima bih opisa-
la to {to ose}am u du{i.
^ini mi se kao da sam Nelu
ja rodila. Prijatna je, uvek
vedra i beskrajno strpqiva.
Snalazi se u mojoj ku}i, kao
da je ovde oduvek `ivela. Kad
bi mi neko rekao da Nela ne-
}e vi{e da mi dolazi, prosto
ne znam {ta bih radila - ka-
`e Olga. Dok stidqivo bri-
{e suze, koje su se iznenada
pojavile, treperavim glasom
dodaje da je ovako ne{to pr-
vi put do`ivela sada, pod
stare dane, da joj neko bespo-
{tedno nudi pomo}, a da se
za uzvrat od we ni{ta ne
o~ekuje.
O gerontodoma}ici Neli
sli~no govori i Magdalena
Sretenovi}, koja `ivi sama
na imawu u Rtima. Ima dve
k}eri koje su zasnovale po-
rodice u drugim mestima.
Iako poseduje zemqu, Magda
nije sposobna da obra|uje
imawe. Kako ka`e, pritegla
bolest, a i godine ste`u.
Poqoprivrednu penziju nije
ostvarila, jer pokojni su-
prug nije upla}ivao osigu-
rawe. I deca slabo poma`u,
jer su izgubila zaposlewe.
Ipak, kako ka`e, ima Boga,
sada je tu gerontodoma}ica.
U zavisnosti od potrebe, po-
se}uje je dva, a ponekad i vi-
{e puta nedeqno.
- Mnogo mi zna~i topla
qudska re~. Ne znam {ta bih
bez moje Nele. Imam ose}aj
da se poznajemo godinama.
Sve {to mi nedostaje, ja woj
ka`em. Ona me saslu{a kao
da mi je najbli`i rod, najbo-
qe me razume. I vredna je na-
{a Nela. Radi sve ku}ne po-
slove, a kada je neophodno
skokne i do Gu~e da nabavi
lekove ili do po{te da mi
plati mese~ne ra~une - ka`e
Magda.
ZAHVALNOST KOJA
OBAVEZUJE
Tridesetogodi{wa Nela
\uri~i}, iz Gu~e, po~ela je
da radi kao gerontodoma}i-
ca 1. novembra pro{le godi-
ne. Ovo joj nije prvo
zaposlewe, ali, kako tvrdi,
ovaj posao joj pri~iwava ve-
liko zadovoqstvo. Drago joj
je {to se prekvalifikovala,
jer je oduvek ma{tala da se
bavi nekim humanim poslom.
Sa korisnicima usluga ima
dobru komunikaciju i lako
se adaptira na nove uslove.
Dnevno obi|e tri ili ~eti-
ri doma}instva, sve u zavi-
snosti od koli~ine posla i
prirode obaveza. Do kori-
snika usluga ide autobusom.
Ima dosta i da pe{a~i, ali,
kako ka`e, to joj ne pada te-
{ko, jer zna da je bake i deke
sa rado{}u i{~ekuju.
- Smatram da svako ko `e-
li da radi ovakav posao, mo-
ra prvenstveno da ga voli.
Osim qubavi i jake `eqe da
se nekome uka`e pomo}, veo-
ma je bitno i strpqewe. Ovo
je definitivno poziv kojim
sam oduvek `elela da se ba-
vim. Sa bakama se dogovoram
o svemu {to im je bitno, ka-
ko bi im bar za nijansu olak-
{ala stara~ke dane. Trudim
se da se uklopim i da im u
svemu ugodim. Poma`em im u
odr`avawu li~ne higijene,
obavqawu ku}nih poslova.
Ukoliko je neophodno, vo-
dim ih i kod doktora, ali u
takvim slu~ajevima uvek mo-
ram da zamolim nekoga od
rodbine ili wihovih kom-
{ija da nas prevezu do zdrav-
stvenog centra. Ponekad
idem i sopstvenim kolima,
ukoliko mojoj porodici ni-
su neophodna. Ni{ta mi nije
te{ko, jer ose}am da radim
veoma odgovoran posao. Za
mene najve}u nagradu pred-
stavqa nasmejano lice sta-
rica. Kada su one zadovoqne
i ja sam spokojna - isti~e Ne-
la.
GERONTODOMA]ICE
USKORO
I U PODJELI^KIM SE-
LIMA
O prvim iskustvima u re-
alizaciji projekta geronto-
doma}ica govorilo se i na
nedavno odr`anom sastanku
predstavnika Centra za so-
cijalni rad sa predsednikom
op{tine Lu~ani Mladomi-
rom Sretenovi}em. Geronto-
sestre su tom prilikom iz-
lo`ile svoje utiske sa tere-
na i navele probleme sa koji-
ma se susre}u u svom radu.
Pokazalo se da postoji veli-
ko interesovawe za ovom vr-
stom pomo}i i da se u veli-
kom broju potencijalni ko-
risnici sami javqaju za ula-
zak u program gerontoza{ti-
te. Na podru~ju Draga~eva
postoji veliki broj stara~-
kih i sama~kih doma}insta-
va, a deca iz tih porodica
uglavnom `ive u udaqenim
gradovima ili inostran-
stvu, pa su upravo zbog toga i
spre~ena da redovno pose}u-
ju roditeqe. Veliki uticaj u
tome ima i ekonomska kriza.
Bilo je i pojedina~nih slu-
~ajeva da su boqestoje}i me-
|u wima iskazali `equ da
u~estvuju u finansirawu ove
vrste pomo}i, kako bi
wihovi roditeqi imali
kvalitetniju i bezbedniju
starost. Kako je najavio Sre-
tenovi}, osim rubnog i gor-
weg dela Draga~eva, progra-
mom gerontopomo}i u nared-
nom periodu bi}e pokrivena
i podjeli~ka sela.
- Op{tina }e ulo`iti i
dodatne napore da obezbedi
boqe uslove rada gerontodo-
ma}icama. Nabavi}emo ve}i
broj medicinskih pomagala
za merewe pritiska i {e}era
u krvi, kako bi svaka geron-
tosestra mogla kvalitetnije
da pru`a usluge korisnici-
ma. S obzirom da ula`emo
zna~ajna sredstva u realiza-
ciju ovog programa, o~ekuje-
mo da se u akciju ukqu~i i
{ira dru{tvena zajednica,
po~ev od saveta mesnih zajed-
nica, koji bi trebalo da uka-
`u na kriti~ne grupe sta-
novni{tva, zatim srodnika,
mladih qudi, pa sve do in-
stitucija, koje moraju izdvo-
jiti prioritete u davawu
pomo}i gra|anima - istakao
je Sretenovi}, dodaju}i da je
veoma zadovoqan pozitiv-
nim povratnim informaci-
jama, koje svakodnevno sti`u
od brojnih korisnika geron-
topomo}i sa terena.
- U novembru pro{le go-
dine zaposlili smo {est, a u
ovoj godini jo{ ~etiri ge-
rontodoma}ice. Projekat je
jako zna~ajan zato {to pod-
ru~je op{tine Lu~ani ima
izuzetno veliki broj stara~-
kih doma}instava, u kojima
`ive qudi koji uglavnom ni-
su u stawu da samostalno
zadovoqe svoje osnovne `i-
votne potrebe. Naj~e{}e su
wihova deca negde u drugim
sredinama i sama se bore za
opstanak svojih porodica,
pa i nisu u prilici da
roditeqima uka`u neku zna-
~ajniju pomo} i podr{ku.
Ima i onih koji nemaju po-
tomke. Formirawem ovakve
usluge, smawuje se i broj pri-
tisaka na druge institucije.
Stara lica naj~e{}e ne vole
da `ive u stara~kim domovi-
ma, pa je gerontopomo} za
wih najboqe re{ewe. Stari
qudi, kako se pokazalo u
praksi, nerado napu{taju
svoja ogwi{ta. Otuda je ovaj
na{ projekat i nai{ao na
dobar odziv u stara~kim do-
ma}instvima - istakla je
Stana Proti}, direktor
Centra za socijalni rad, do-
daju}i da svaka gerontodo-
ma}ica pose}uje najmawe po
deset doma}instava. Vreme
wihovog zadr`avawa u ku}a-
ma korisnika je uslovqeno
zdravstvenim stawem osoba
o kojima se brinu i shodno
tome koli~inom obaveza koje
bi trebalo da ispune.
- Projektom je obuhva}eno
za sada 15 mesnih zajednica.
Deset gerontodoma}ica, ko-
liko ih trenutno imamo, ne
mogu da pokriju ~itav teren.
Realno, postoji potreba za
ve}im brojem gerontosesta-
ra, ali u postoje}im kri-
znim uslovima, zadovoqni
smo ostvarenim. Sti`u po-
zitivni komentari sa svih
strana i raduje nas {to se iz
dana u dan pokazuje da je rea-
lizacija ovog projekta odli-
~an izbor - ka`e Stana Pro-
ti}.
OSMEH KOJI DU[U GREJE
I SAMO]U SLAMA
Kad starost zakuca na vrata, ukoliko je ~o-
vek sam i bespomo}an - dani te{ko prola-
ze. Na podru~ju ~itave Srbije, posebno u se-
lima, postoje brojna doma}instva, u kojima
`ive stari qudi, vrlo ~esto i na rubu o~a-
ja, jer nemaju bliskih srodnika ili su
wihovi najbli`i spre~eni da im pomognu.
Ekonomska kriza je jo{ vi{e pogor{ala i
onako te`ak `ivot ove kategorije stanovni-
{tva. Kada je statistika u pitawu, situaci-
ja je sli~na i u Draga~evu. Ipak, ono {to
raduje sve one koji svoje stara~ke dane na
ovom podru~ju provode samotno, a nisu u
stawu da se sami brinu o sebi, jeste novi
projekat pomo}i starim i bolesnim licima,
koji polako, ali sigurno za`ivqava i po-
staje primer dobre prakse.
30 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINESPORT
Uposledwe vreme ~a~anska `enska
ko{arka stagnira. Kako veliki
broj devoj~ica i devojaka nije zain-
teresovan jedino za odbojku, rukomet,
tenis ili neki drugi "`enski" sport,
ko{arka{ice su trenirale i sa mu{kim
ekipama. Ipak, takva `enska ko{arka
nikada ne bi do`ivela ponovnu afirma-
ciju.
Zbog "pritisaka" roditeqa koji su
hteli da wihove }erke treniraju ba{ ovaj
sport i neverice ~elnih qudi
Ko{arka{kog saveza Srbije da mnogo
mawa mesta u okru`ewu imaju svoje `enske
klubove, ali ne i ^a~ak, profesori
fizi~kog vaspitawa u Prehrambeno-ugos-
titeqskoj {koli osnovali su ^A basket.
Za nepunih {est meseci, klub je osnovan u
avgustu pro{le godine, izdvojile su se dve
kategorije ko{arka{ica, pionirke i
starije pionirke. Tu igra i pet, {est sja-
jnih kadetkiwa.
- Kre}emo od po~etka. Ciq nam je da za
takmi~arsku sezonu 2013/14, koja star-
tuje u septembru, imamo najmawe dve
kategorije takmi~arki. To }e biti sig-
urno pionirke i mla|e pionirke i,
eventualno, kadetkiwe. U na{em klubu
treniraju u~enice prvog i drugog
razreda sredwe i vi{ih razreda
osnovnih {kola. Iako do takmi~ewa
ima jo{ dosta vremena, treniramo vrlo
ozbiqno. Treninzi su ~etiri puta
sedmi~no - ka`e Goran Deni}, trener
^A basketa i profesor fizi~kog
vaspitawa u Prehrambeno-ugostite-
qskoj {koli. U grupi entuzijasta su i
wegove kolege iz {kole Goran
Gli{ovi} i Stevo \elo{evi}. Deni}
napomiwe da zahvaquju}i wima dvoji-
ci i direktoru Draganu Kova~evi}u
klub ima odli~ne uslove za trening:
- Mi smo i pedagozi, ne samo
treneri. Zato se trudimo da deca kroz
sport formiraju svoje li~nosti i usvo-
je najva`nije `ivotne vrednosti. Sve
one su dobri |aci, sjajni mladi qudi i
vrlo vaspitana deca, a {to je isto tako
va`no, talentovane ko{arka{ice.
Posle samo pet, {est meseci treni-
rawa tri igra~ice ^A basketa pozvane su
na savezni selektivni trenig. Ukoliko
zadovoqe kriterijume, zaigra}e za
reprezentaciju Srbije na Evropskom
prvenstvu za pionire u avgustu 2014.
- S obzirom na to da treniramo svega
pet, {est meseci taj poziv je za nas velika
~ast. Kako smo mlada ekipa, poma`u nam i
klubovi iz okru`ewa. Ostvarili smo
izuzetnu saradwu sa `enskim klubovima
iz U`ica, Ivawice i Ariqa. Oni nam
poma`u tako {to do|u kod nas da odi-
gramo trening utakmice.
Planirali smo da na prole}e u {koli
organizujemo turnir na koji bi do{ao i
novosadski @KK Marija Veger. Klub nosi
ime po na{oj velikoj igra~ici. A kada je
generalno re~ o planovima, na{ kratko-
ro~ni ciq je da se u sezoni 2013/14.
takmi~imo, najpre u regionalnom rangu,
potom, nadam se u vi{im ligama.
Dugoro~ni ciq nam je da oformimo pro-
fesionalnu ekipu - napomiwe Deni}.
Iako su ve} formirane dve kategorije
takmi~arki, mesta pod suncem ima za sve
zainteresovane devoj~ice. One se mogu jav-
iti na telefon 062/808-90-63. Klub ima i
svoj mejl: [email protected], a u toku
je i izrada sajta.
Z. J.
U nedequ, 24. februara, bi}e odr`an
Memorijalni turnir u bilijaru “Vladi-
mir Vasilijevi} Zumba”. U~estvuje 80 mo-
maka i devojaka iz cele Srbije, a igra~i
}e se nadmetati na dve lokacije u klubo-
vima “Libero 5” na Alvaxinici i
“[korpion” na @elovom igrali{tu.
Turnir “Vladimir Vasilijevi} Zumba”
organizuju svi ~a~anski bilijar klubovi
i pozivaju sugra|ane da prate takmi~ewe
i podr`e svoje favorite. Po~etak je u 10
~asova.
Vladimir Vasilijevi} je bio pasioni-
rani igra~ bilijara. Tragi~no je izgubio
`ivot u saobra}ajnoj nesre}i, a wegovi
drugari po tre}i put organizuju turnir
Zumbi u ~ast.
Z. J.
Novi Sad bio je u nedequ, 17. februa-
ra, doma}in dvoranskog Prvenstva
Srbije za atleti~are. Atleti~arka
kluba ^AAK Tijana Joki} zauzela je tre}e
mesto u bacawu kugle u konkurenciji stari-
jih pionirki, a Sara Miailovi} je bila pe-
ta u skoku u daq. Dva dana ranije u U{}u na
Ibru odr`ana je druga Sretewska trka na
kojoj su takmi~ari kluba ^AAK osvojili
dve medaqe. U konkurenciji starijih junior-
ki Kristina Tovilovi} je osvojila tre}e, a
mla|a pionirka Teodora Tomi} drugo me-
sto.
Z. J.
DRUGA LIGA ZAPAD @ENE
10. kolo
Sloboda S - Gimnazijalac 1:3
Ivawica - Libero 3:2
Zlatibor - Borac 1:3
Libero prvo mesto 23 boda.
Ivawica peta 17 bodova.
Borac {esti 16 bodova
Sloboda S deseta pet bodova
11. kolo
Zlatibor - Sloboda S
Borac - Tutin Stil Jasen
Libero - Trstenik
Tajm - Ivawica
REGIONALNA LIGA ZLATI-
BORSKO-MORAVI^KOG OKRUGA
Osmo kolo
Tara - ^a~ak (2/3. mart)
Jesewu polusezonu ^a~ak je zavr{io na
sedmom mestu sa {est bodova.
TIJANA TRE]A
U BACAWU KUGLE
ATLETIKA
ODBOJKA
ZUMBIN TURNIR
NOVOOSNOVANI @ENSKI KO[ARKA[KI KLUB ^A BASKET
NOVE NADE @ENSKE KO[ARKE
BILIJAR
REZULTATI I NAJAVE UTAKMICA
Goran Gli{ovi}, Goran Deni} i Stevo \elo{evi}
Iako klub postoji tek nekoliko meseci, ve} su formirane dve kategorije takmi~arki, a tri devoj~ice
su pozvane na savezni selektivni trening
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 31SPORT
Ko{arka{i Borac Mocart spor-
ta na kratko su u 20. kolu preki-
nuli gubitni~ku seriju i na
svom terenu savladali Smedere-
vo 1953. Na toj utakmici su povratili i
pobedni~ki duh na koji su navikli ~a~an-
sku publiku u jesewem delu sezone. Poseb-
no su se ^a~ani istakli na po~etku me~a,
dobro otvorili utakmicu i vi{e od pet
minuta nisu dozvolili Smederevcima da
postignu ko{. Gosti se bude tek pred kraj
prve ~etvrtine, ali su doma}ini u prvom
poluvremenu bili nedosti`ni
(24/13,18/16).
- Na{ lo{ odnos prema igri na po~et-
ku je odlu~io pobednika. U jednom trenut-
ku su vodili sa 11 poena razlike - rekao je
na kraju utakmice Petar Sparovi}, igra~
Smedereva.
- Probleme na koje smo nailazili u
igri poku{avali smo da re{imo u hodu.
@urili smo u tranziciji i vi{e od pet
minuta nismo postigli poene. Umorni
smo od svega {to nam se de{avalo u ovoj
sezoni. Ostaje nam da dobro odigramo
utakmice koje nas o~ekuju u nastavku pr-
venstva. Borac ima {ansu da do kraja pr-
venstva popravi svoju poziciju na tabeli.
Nadam se da }emo i oni i mi ostati u Ko-
{arka{koj ligi Srbije - izjavio je trener
Smedereva Zoran Todorovi}.
Iako je Borac u drugom poluvremenu
startovao sa deset poena prednosti, Sme-
derevo je uspevalo da polako istopi dvo-
cifrenu razliku. Tre}a i ~etvrta ~etvr-
tina pripale su gostima (19/21, 20/27).
Ali, u neiZvesnoj zavr{nici pobedu odno-
si doma}a ekipa.
- Posle tri uzastopna poraza, ovo je iz-
uzetno va`na pobeda za nas. Znali smo da
je Smederevo nezgodan protivnik. Zabele-
`ili su va`ne pobede protiv Beograda,
FMP-a, Konstantina. Nismo u{li opu-
{teno u igru, od po~etka smo je dobro
otvorili i vodili do kraja - komentar je
pomo}nog trenera prve ekipe Borac Mo-
cart sporta Aleksandra Bjeli}a.
Solidne indekse korisnosti na ovoj
utakmici imali su Popadi}, Radenkovi}
i Sparovi} (Smederevo), Radovi}, Pro-
ti}, Zo}evi} i Prolovi} (BMS).
Ali, tri dana posle ove utakmice, Bo-
rac Mocart sport izgubio je u utorak u
@elezniku protiv ekipe FMP sa 79:62.
Tim porazom nastavili su gubitni~ku se-
riju u gostima. Posle 22. odigrana kola
BMS je deveti na tabeli Ko{arka{ke li-
ge Srbije. Do sada su sakupili 30 poena. U
nastavku prvenstva su dobili dve, a izgu-
bili ~etiri utakmice. Priliku da smawe
gubitni~ki skor imaju ve} sutra kada na
svom terenu igraju sa Jagodinom.
Z. J.
KO[ARKA[KA LIGA SRBIJE
22. kolo
Borac Mocart sport - Jagodina, 23.
febraur, 19 ~asova, hala KK Borac
DRUGA MU[KA LIGA
17. kolo
Mladost - Morava Vladi~in Han 85:91
18. kolo
Napredak Aleksinac - Mladost
PRVA REGIONALNA LIGA ZAPAD
16. kolo
@elezni~ar - Ma{inac 20:0
Ma{inac je napustio takmi~ewe
17. kolo
Sloga Po`ega - @elezni~ar
Druga regionalna liga Zapad
13. kolo
Plej of - ^a~ak 94 67:97
14. kolo
^a~ak 94 - Klik Ariqe, nedeqa, hala
Borac, 17 ~asova
HEBA JUNIORSKA LIGA
16. kolo
Borac Mocart sport - Nibak Ni{ 77:57
17. kolo
Vr{ac - Borac Mocart sport
ABS KADETSKA LIGA SRBIJE
14. kolo
Crvena zvezda - Borac Mocart sport
81:52
Aktavis Akademija Leskovac - Mladost
88:102
15. kolo
Borac Mocart sport - Aktavis
Akademija, 23. februar, 15,30 ~asova, hala
KK Borac
Mladost ^a~ak - Mladost Zaje~ar, 24.
februar, 14,30 ~asova, hala Mladost
KO[ARKA
Pro{le sedmice ugovor sa Borac Mocart sportom
potpisao je plejmejker Nemawa Proti}. U klub u kome
je po~eo karijeru, Nemawa se vratio posle igre za
FMP, Ni`wi iz Novograda, nema~ki Oldbenburg i
ukrajinski Himik. Bio je i ~lan reprezentacije Srbi-
je koja je na Univerzijadi u Beogradu, 2009. godine,
osvojila zlato.
- Dobro mi je u svom gradu i novom timu. Neke igra-
~e sam znao i ranije, ali sam se i sa ostalima dobro
uklopio - ka`e Nemawa.
Za stari-novi tim igrao je pro{le subote protiv
Smedereva. Na toj utakmici je postigao 15 poena i
ostvario indeks korisnosti 16.
STIGAO NEMAWA PROTI]
Borac Mocart sport - Smederevo 81:776
FMP - Borac Mocart sport 79:62
Uzaostalom 13. kolu
ABS kadetske lige
Srbije ko{arka{i
Mladosti pora`eni su od
Crvene zvezde sa 43:49. Re-
lativno mali broj poena i
minimalnu rezultatsku
razliku ove dve ekipe
imale su i u prvoj utakmi-
ci na po~etku prvenstva
(64:60). Kadeti Crvene
zvezde su dobro otvorili
utakmicu i do kraja zadr-
`ali ~vrstu odbranu, po
kojoj su i prepoznatqivi.
- Bilo nam je ovo najte`e
gostovawe u ligi. Moji momci su dobro odigrali, naro-
~ito odbranu. Pohvalio bih i doma}ine, posebno Ko~o-
vi}a, Popovi}a i Radovanovi}a - izjavio je trener Crve-
ne zvezde Vawa Gu{a.
- Kako Crvena zvezda igra najja~u odbranu u ligi, u tom
pogledu ne mogu ni{ta da
zamerim svojoj ekipi. S
druge starne, bili smo
slabi u napadu, ulazili u
kontranapade. Jesu deca
su dala sve od sebe, ali
nije i{lo - komentar je
trenera Mladosti Miha-
ila [u{i}a.
U drugom poluvremenu
povredili su se plejmej-
keri obe ekipe. Najpre
Simi} iz Zvezde, potom
Ko~ovi}, {to je u velikoj
meri i odredilo daqi
tok utakmice. Iako je ra-
nije napustio igru, Stefan Simi} je zabele`io solidan
indeks korisnosti (13), ali se u gostuju}oj ekipi naro~i-
to istakao Stefan Lazarevi} (27). U ekipi Mladosti naj-
korisniji igra~i protiv Zvezde bilu su Nikoli} i Po-
povi}.
POBEDA U ^A^KU,
PORAZ U @ELEZNIKU
Uponedeqak, 25. februara, u prostorijama gradskog
Fudbalskog saveza (Bulevar oslobo|ewa 37) bi}e
odr`ana redovna Skup{tina Udru`ewa fudbal-
skih trenera ^a~ka.
Na tre}oj sednici Izvr{nog odbora UFT usvojen je da-
tum odr`avawa Skup{tine i predlo`en finansijski izve-
{taj za prethodnu godinu. ^lanovi IO usvojili su tom
prilikom i predlog izmena i dopuna novog statuta UFT
^A, koji }e biti predlo`en Skup{tini na razmatrawe.
Do promene statuta do}i }e i zbog promene naziva, jer }e
odlukom odbornika ^a~ka Udru`ewe fudbalskih trenera
ubudu}e mo}i da koristi naziv na{eg grada.
- Ho}emo da se jasno zna odakle poti~emo i kom gradu
pripadamo. Nema nikakvih skrivenih motiva, niti bilo
~ega drugog {to bi ukazalo da iz ovoga `elimo da izvu~e-
mo neki interes. Zahvaqujemo odbornicima koji su podr-
`ali na{ zahtev i nadamo se da }emo na{ grad pred-
stavqati na najboqi mogu}i na~in - rekao je Ne{ko Mi-
lovanovi}, predsednik Udru`ewa fudbalskih trenera
^a~ka.
Skup{tina UFT ^A po~iwe u 18 ~asova.
MLADOST - CRVENA ZVEZDA TELEKOM 43:49 (7/13, 13/15, 13/13, 10/8) U PONEDEQAK SKUP[TINA UDRU@EWA
FUDBALSKIH TRENERA
NA REDU
I PROMENA STATUTANEPROBOJNI BEOGRA\ANI
32 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE
MALI FUDBAL
KUDO PRVENSTVO
SPORT
Doskora{wi kapiten nik{i}kog FK Sutjeska Ba}o
Nikoli} (26) potpisao je dvogodi{wi ugovor sa ~a-
~anskim Borcem.
- Drago mi je da sam postao ~lan kluba koji ima tako
sjajnu tradiciju. Nadam se i uspe{noj saradwi sa fudbal-
skom veli~inom Zoranom Wegu{em. Jasno mi je kakav je
ciq postavqen igra~ima i uveren sam da }emo Borac vra-
titi na mesto koje mu pripada. O~ekujem i da }u opravda-
ti epitet poja~awa i doprineti povratku Borca u Super
ligu - rekao je Ba}o Nikoli} za sajt FK Borac.
U dosada{woj fudbalskoj karijeri Nikoli} je igrao
za Lov}en, dve sezone je proveo u moldavskom [erifu. Sa
prvakom iz Moldavije imao je zapa`ene nastupe u Ligi
{ampiona i Ligi Evrope. Iz Moldavije se vra}a u Crnu
Goru, gde je igrao za Grbaq iz Radanovi}a i Sutjesku.
Uderbiju 12. kola Druge
futsal lige Zapad Fon-
tana je u Smederevskoj Pa-
lanci savladala tre}eplasi-
rani Partenon sa 7:8. Posle
ove pobede, ^a~ani su sa No-
vim Pazarom ostali u trci
za mesto u Prvoj futsal li-
gi.
Fontana je povela ve} u
drugom minutu golom Rista-
novi}a, a u ~etvrtom Mi-
linkovi} duplira prednost
gostuju}eg tima. U nastavku
^a~ani ne koriste neko-
liko izglednih {an-
si i dopu{taju do-
ma}inima da u
14. minutu pre-
ko Pavlovi}a i
Brki}a izjedna-
~e rezultat.
Fontanu u vo|-
stvo ponovo dovo-
di Bjeli}, koji je na
ovoj utakmici postigao tri
gola. Samo dva minuta ka-
snije, Radovanovi} opet iz-
jedna~ava, a na kraju prvog
poluvremena Spasojevi} ne
koristi kazneni udarac sa
deset metara.
Do sredine drugog polu-
vremena vladala je rezultat-
ska klackalica. Prvo je
Fontana povela golom Bje-
li}a, potom Petrovi} pono-
vo izjedna~ava rezultat.
Fontana se odlu~uje za pre-
sing i visoko napada doma-
}ina, {to donosi rezultat,
jer Ristanovi}, Bjeli} i
Markovi} za pet minuta po-
ve}avaju prednost Fontane
na 4:7. U 29. minutu po{to je
Spasojevi} faulirao Rado-
vanovi}a, zbog me|usobnog
udarawa, oba igra~a dobija-
ju crvene kartone. U nastav-
ku Pavlovi} smawuje pred-
nost gostiju, a Markovi} po-
ve}ava prednost na 5:8. Par-
tenon se nije predavao i Pa-
vlovi} smawuje prednost na
gol zaostatka. Poku{avali
su doma}ini da izjedna~e,
ali Fontana odnosi jo{
jednu va`nu pobedu.
- Vrlo te{ka
utakmica za nas,
jer nismo imali
pravo na kiks.
Bili smo
oslabqeni za
igru Stojakovi-
}a i Mladenovi}a
koji imaju parne kar-
tone, dok je bolest spre~ila
Melentijevi}a i ]etenovi-
}a da otputuju u Smederevsku
Palanku. Narednog vikenda
o~ekuje nas te{ko gostovawe
drugom timu Ekonomca. Ako
na toj utakmici osvojimo
tri boda, bi}emo u predno-
sti nad glavnim konkuren-
tom, jer posle Ekonomca
imamo lak{i raspored. U
posledwem kolu u ^a~ak nam
sti`e Novi Pazar - izjavio
je trostruki strelac protiv
Partenona i novajlija u dre-
su Fontane Darko Bjeli}.
Na Otvorenom dr`av-
nom prevenstvu u bo-
rila~kim ve{tinama u Pu-
kovcu, okolina Ni{a, za-
pa`en nastup imali su i
takmi~ari ~a~anskog Kudo
kluba Obili}. Oni su u
nedequ, 17. februara, osvo-
jili medaqe u juniorskoj i
seniorskoj konkurenciji.
Osvaja~ srebrne medaqe
junior Nemawa Petrovi},
prvi put je nastupio na
takmi~ewima. Debitovao
je i Qubisav Mari} koji je
zauzeo ~etvrto mesto, dok je
Sa{a Petrovi} na prven-
stvu u Pukovcu posledwi
put nastupio u konkuren-
ciji juniora. Petrovi}u je
posle te{ke borbe i odra-
|ene dve runde u finalnom
me~u, pripalo drugo mesto.
Jaka konkurencija bila
je i u seniorskoj kategori-
ji. Milan Topalovi} je
osvojio tre}e mesto, a
Nemawa Stijovi} drugo,
{to je bilo dovoqno da
obezbedi poziciju u repre-
zentaciji Srbije i kvali-
fikuje se za Balkansko pr-
venstvo koje }e u martu bi-
ti odr`ano u Bugarskoj.
- Kudo klub Ni{ odli~-
no je organizovao ovo pr-
venstvo. [to je najva`nije,
takmi~ewe je po~elo na
vreme. To borcima, koji se
~esto zbog ka{wewa uner-
voze, dosta zna~i. Nije bi-
lo ni povreda i to je jo{
jedna potvrda da je ovaj
sport bezbedan - ka`e Slo-
bodan Jovanovi}, trener
Kudo kluba Obili}. Klub
je nedavno navabio 40 kva-
dratnih metara struwa~a
“tatami”. Treninzi su i
daqe u ustaqenim termi-
nima, ponedeqkom i sre-
dom u 21 sat, u Osnovnoj
{koli “Dr Dragi{a Mi-
{ovi}”. Svi koji su zain-
teresovani da treniraju
kudo mogu se javiti na tele-
fon 064/388-16-22.
Z. J.
NIKAD NIJE KASNO
ZA U^EWE
SEMINAR PROFESORA JORGE
ZA OPERATIVNE TRENERE
Fudokan savez i Fud-
balska akademija or-
ganizuju vikendom na Rud-
niku seminare za trenere.
Obuku poha|a veliki broj
trenera iz Srbije, a me|u
wima su i ^a~ani Branko
Nikoli} i Zorana Koji}.
Posle predavawa, polazni-
ci }e polagati ispite i
u~estvovati na
takmi~ewima na kojima }e
biti ocewivan wihov
prakti~ni rad. Zajedno sa
drugim profesorima Fud-
balske akademije seminar
vodi dr Vladimir Jorga.
- ^ovek ceo `ivot u~i i
ne mo`e dosti}i krajwu
ta~ku, kada mo`e re}i da je
sve nau~io. Tako je i u ka-
rateu. Seminari su pokre-
nuti da bi treneri stekli
kvalifikacije i time una-
predili svoj poziv. Opera-
tivni trener je zvawe koje
osniva~ima klubova omo-
gu}ava da ih odr`avaju,
ali i dokaz da su kvalifi-
kovani za taj posao. Fudo-
kan federacija brine o
svojim ~lanovima i trene-
rima koji zastupaju klubo-
ve. Ako ovaj projekat za`i-
vi na pravi na~in, Federa-
cija }e postati prepoz-
natqiva, kako u Srbiji,
tako i u svetu. Nikada nije
kasno za u~ewe, ulagawe u
sebe, decu i sport - nagla-
sio je profesor Jorga.
Z. J.
UPukovcu na Prvenstvu
dr`ave takmi~ili su se
i borci Kudo kluba Kara-
|or|e. Oni su osvojili dva
tre}a mesta u seniorskoj i
jedno prvo u juniorskoj kon-
kurenciji.
Senior Dejan Pajovi}
bio je tre}i u kategoriji in-
deks do 240 (zbir visine i te-
`ine). U istoj konkurenciji
bronza je pripala i Lazaru
Matovi}u koji se takmi~io u
kategoriji indeks do 270.
Junior Boris Stojan~e-
vi} bio je najboqi u konku-
renciji takmi~ara sa indek-
som do 250.
- Vrlo sam zadovoqan re-
zultatima svojih takmi~ara.
Podsetio bih i sve zaintere-
sovane da smo stalno otvore-
ni za prijem novih ~lanova.
Potencijalni kudisti mogu
se javiti na telefon 061/ 29-
73-68. Treniramo u Osnovnoj
{koli “Sveti Sava” - ka`e
Goran Jovi~i}, trener Kudo
kluba Kara|or|e.
USPE[AN I KARA\OR\E
STIJOVI] OVERIO VIZU ZA REPREZENTACIJU
DVA PORAZA U
PRIPREMAMA
FUDBAL
U{estoj kontrolnoj
utakmici fudableri
Borca su pora`eni od su-
perliga{a Smedereva sa
1:0. Utakmica je odigrana
na beogradskoj BASK are-
ni, a ^a~ani su gol primi-
li u posledwim minutama
utakmice.
U drugom poluvremenu
Borac je propustio dve do-
bre prilike da povede.
Najpre je \okovi} iz ugla
pogodio stativu Smedere-
va, a Jeremi} iz dobre po-
zicije {utirao pored go-
la. Dve dobre {anse imali
su i Smederevci, ali je \u-
ri~i} spasao mre`u Bor-
ca.
U sedmoj kontrolnoj
utakmici Borac je
savladao Pobedu iz
Belo{evca, 7:2. Sutradan
je izgubio od Sloge iz
Po`ege, rezultatom 1:2.
Danas igra protiv su-
perliga{a Jagodine u 14
~asova na Remontovom sta-
dionu, a sutra se sastaje sa
In|ijom.
STIGAO BA]O NIKOLI]
FONTANA NA DOMAKU
PRVE LIGE
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 33ENIGMATIKA
34 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINEHOROSKOP
Najboqi poslovi za ribe
Ribe su vrlo neodlu~ne po pitawu karijere. Po-
trebna im je i sigurnost i sloboda. Izuzetno su kre-
ativne i ne vole kancelarijske poslove ili one u fa-
brikama, jer im oduzimaju previ{e vremena i tamo
ne mogu pokazati svoju kreativnu stranu. Ribe vole
ista}i svoje ideje nadre|enima i boriti se za wih do
kraja. One su nadareni umetnici. Najboqi poslovi
za Ribe su fotograf, rediteq, muzi~ar, umetnik, me-
dicinska sestra, fizioterapeut, psihijatar...
HOROSKOPSKI ZNAK - RIBA19. februar - 20. mart
Ribe su isuvi{e zauzete “stvarawem” svojih sve-
tova i pronicawem u lepote `ivota da bi ih mate-
rijalne stvari doticale. Mo`da zato ne ~udi {to je
Xorx Va{ington, prvi ameri~ki predsednik, morao
da pozajmi pare ne bi li mogao da prisustvuje sop-
stvenoj inauguraciji. Ribe nisu rastrzane na dve
strane kao Blizanci. One su samo svesne i crnog i
belog, a Bernardo Bertolu~i stavio je jasno to do
znawa svojim filmovima. Sklone su mi{qewu da su
savr{eno sposobne da `ive ve~no. Net King Kol ap-
solutno se vodio ovom mantrom. Kroz svoje pesme, uz
koje mnogi od nas i danas do`ivqavaju najlep{e
trenutke, a ~esto i rone suze, on je svakako ostao be-
smrtan. S druge strane, pu{io je tri pakle cigara
dnevno, jer je verovao da mu je zbog toga glas lep{i
i zavodqiviji. Umro je od raka plu}a u 45. godini.
Va`no je napomenuti da je Elizabet Tejlor, tako|e
riba, zapravo uspela da pobedi i fizi~ku, tj. kli-
ni~ku smrt tokom operacije 1960. godine.
RAME ZA PLAKAWE
Frederik [open je ro|en u znaku ribe. Wegove
ose}ajne kompozicije prenose svu virtuoznost qud-
skih emocija, koju su jedino ribe u stawu da razume-
ju i prodru u wih. Ako vam treba rame za plakawe,
trk kod riba, ne samo da }e vas razumeti i da vas ne-
}e osu|ivati ve} }e u potpunosti saose}ati sa vama
i pru`i}e vam podr{ku o kakvoj niste ni sawali.
One }e vas uvek razumeti, nebitno da li pri~ate o
najtrivijalnijim stvarima poput “obojile mi se u
ma{ini sve bele stvari u roze” ili raspredate o
neoplatonisti~kim idejama koje apostrofiraju sve
ostalo. S druge strane, vi wih nikada ne}ete mo}i
da razumete. Upravo zato ih se mnogi pla{e, dok se
potajno dive wihovoj stalo`enosti i uzvi{enosti.
UVEK ISTI^U RADOST
Ka`e se da Ribe vide svet kroz ru`i~aste nao~a-
ri. Ne radi se o tome da su priglupe i da se ne
udubquju u probleme koji ih okru`uju, naprotiv,
ako je neko ophrvan svetskim bolom – one su. Stvar
je u tome da se wima mnogo vi{e svi|a wihov izma-
{tani svet od ovog realnog. Uostalom, ni sam svet
nije jo{ uvek dorastao wihovoj krhkoj du{i. Pjer
Ogist Renoar poslu`io se principima impresio-
nizma samo da bi stvorio svoj qupki svet snova. On
je uobi~ajene doga|aje bar{unastim potezima ~et-
kice pretvarao u snovi|ewa. Nije bitno koliko im
je te{ko i koliko je stvarnost sumorna i u~mala,
oni }e uvek isticati radosti bezbri`nog `ivota.
ORIGINALNI ZNAK
Ribe su posledwi znak Zodijaka, te predstavqaju
sklop svih drugih znakova i zbog toga su izuzetno
promenqive, originalne i vanvremenske. Kod wih ni-
{ta nije crno ili belo, mo`da ba{ zato i ne ~udi {to
je upravo Albert Ajn{tajn bio taj koji je postavio te-
oriju relativiteta. U wemu se krije jo{ jedna karak-
teristika riba. Naime, one mogu ili da imaju
pam}ewe kao slon ili kao zlatna ribica. Ajn{tajn je
imao ovu drugu vrstu pam}ewa, te je gubio ki{obrane
kao lud, a nikada nije bio u stawu da upamti brojeve
telefona i ro|endane, kako svojih bli`wih, tako i
svoj.
Planete: Jupiter i Neptun
Boja: Morsko-zelena
@ivotiwe: Ribe
Metal: Kositar
Drago kamewe: Ametist
Biqke: Alge, lokvaw, mak
Dvanaesti astrolo{ki znak, Riba je znak
ose}ajnosti, melanholije, altruizma, in-
trospekcije i, {to je najva`nije, ose}aja
potpune neshva}enosti.
Ribe jesu stidqive, ali u`ivaju da se ku-
paju u svetlu pozornica. One su ponekad
zaboravne, ali nikada ne zaborave da
promene svet ako mogu. Ose}ajne su, ali
nemojte da se iznenadite ako vas ope~e
wihov sarkasti~ni jezik. Te{ko ih je uz-
burkati zato {to ih hladne vode Neptuna
stalno zapquskuju. Daleke su jer su zau-
zete u`ivawem u lep{im svetovima, ko-
jima mi, uglavnom, nemamo pristupa.
MOGU DA @IVE VE^NO
////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 35[ARENA
Doma}a supa za prehladu, med
protiv ka{qa, {e}er protiv
{tucawa... Je li i vama baka
savetovala sli~ne mere opre-
za?
Doma}a supa za prehladu
Nauka je potvrdila da doma}a pile}a
supa poma`e stvarawu protivupalnog me-
hanizma koji nam olak{ava simptome upa-
le gorwih disajnih puteva. Uz to, poma`e
i izlu~avawu sluzi i olak{ava ka{qawe,
objavqeno je u nau~nom ~asopisu CHEST.
Ina~e, piletina sadr`i i aminokiselinu
cistein koja je po svojim svojstvima vrlo
sli~na lekovima koji sadr`e acetilci-
stein, a koje nam lekari prepisuju za bron-
hitis i sli~ne respiratorne infekcije.
Med le~i ka{aq
U jednoj studiji su nau~nici i lekari
okupili 105 bolesne dece u dobi izme|u
dve i 18 godina i podelili ih u tri grupe.
Prva je dobila tipi~ne lekove protiv
ka{qa, ~iji je glavni sastojak dekstrome-
torfan, druga je dobila med, a tre}a nije
dobila nikakav lek. Najboqe rezultate
pokazao je upravo med. Nau~nici smatraju
kako lepqivost i viskoznost meda poma`u
u olak{avawu ka{qa, a prirodni antiok-
sidansi pospe{uju proces ozdravqewa,
pi{e Cracked.
Punom ka{ikom {e}era protiv {tucawa
Za {tucavicu svako ima svoj lek
- zadr`avawe daha, ve-
like koli~ine vo-
de... No, ne upale
svi saveti ba{
svaki put. Ipak, naju-
~inkovitijim se pokazalo ne{to {to su
mnogima bake savetovale: puna ka{ika {e-
}era. Isto je dokazao i dr Edgar Engelman
jo{ 1971. godine. On je u ~asopisu New En-
gland Journal of Medicine objavio rezultate
svoje studije u kojoj je uspeo ka{ikom {e-
}era zaustaviti {tucavicu u 19 od 20 slu-
~ajeva. Utvr|eno je kako nagli unos {e}era
stimuli{e vagusni `ivac koji povezuje
abdominalno podru~je s mozgom i tako ga
’omete’ u poslu koji je do tada obavqao
({tucawe).
Korica hleba wegov
je najhranqiviji deo
Mo`da je i ne-
ma~kom nau~niku
dr Tomasu Hofma-
nu majka govorila da
je korica hleba najhranqivija, pa je on u
odrasloj dobi odlu~io napraviti studiju
u kojoj je analizirao hemijski sastav kori-
ce i ostatka hleba i tako potvrdio ono
{to nam mame govore. No, kako je to mogu-
}e ako su sastojci korice hleba i ostatka
apsolutno isti? Za vreme pe~ewa hleba do-
lazi do Mailardove reakcije pri ~emu se
stvaraju antioksidansi koji se bore pro-
tiv stvarawa }elija raka.
Ne idite na hladno}u, prehladi}ete se!
Iako je op{te poznato da prehladu
uzrokuju virusi, a ne samo hladno}a, majke
decu i dan danas upozoravaju da ne izlaze
na hladno}u ka-
ko se ne bi pre-
hladili. Ipak,
~ini se kako i
tu ima istine.
Nau~nici Uni-
verziteta u Car-
diffu odlu~ili
su da doka`u ka-
ko hladno}a
ipak mo`e iza-
zvati prehladu.
Okupili su 180
volontera usred
sezone prehlada i pola wih nagovorili da
urone noge u hladnu vodu na 20 minuta. To-
kom slede}e sedmice, ~ak je 33 odsto onih
koji su bili u vodi razvilo simptome pre-
hlade za razliku od samo devet odsto onih
koji nisu urawali noge u hladnu vodu.
Profesor Ron Eckes to je objasnio na sle-
de}i na~in: hladno}a uzrokuje stezawe
krvnih `ila zbog ~ega je slabiji protok
krvi i slabije se organizam opskrbquje
belim krvnim zrncima, koji se bore pro-
tiv infekcija.
NAUKA POTVRDILA
BAKE SU U PRAVU
Rano ustajawe, obaveze na po-
slu, stresne situacije ~ine
da delujete umorno i iscr-
pqeno. Poslu{ajte savete kako da
uvek izgledate sve`e i primeti}ete
pozitivne rezultate.
- U dana{we vreme qudi su
stalno u `urbi, hrane se neade-
kvatno i to se odra`ava na
spoqa{wi izgled, pa i na zdravqe.
Izbegavajte fast fud obroke, zato
{to veoma {kode va{oj ko`i i
uzrokuju vi{ak kilograma.
- Vodu treba unositi u {to ve-
}im koli~inama, radi detoksika-
cije, boqe cirkulacije i hidrata-
cije. Kako biste spre~ili pojavu
podo~waka i bora, svakog dana tre-
ba popiti devet ~a{a vode.
- U povr}u i vo}u ima vitamina,
mineralnih materija i ugqenih
hidrata. Povr}e i vo}e raspola`e
hranqivim sastojcima zahvaqu-
ju}i kojima je ko`a gipka i blista-
va.
- Mo} hidratantne kreme je da
spre~i prevremeno starewe. Izabe-
rite hidratantnu kremu adekvatnu
va{oj ko`i i tankim slojem nama-
`ite lice pre {minkawa.
- Verovatno vas ne odu{evqava
pogled na gomilu neopeglane gar-
derobe. Ovo je mo`da jedan od zama-
raju}ih ku}nih poslova, ali u ope-
glanoj garderobi vi ostavqate
mnogo boqi utisak na okolinu, a
zahvaquju}i tome i va{e raspo-
lo`ewe je boqe.
- Svake no}i spavajte osam, de-
vet ~asova. To doprinosi lep{em
izgledu i boqoj spremnosti za
predstoje}i radni dan.
- Sportisti svoj dobar izgled
duguju fizi~kim aktivnostima.
Fizi~ke aktivnosti poma`u telu
da funkcini{e na pravi na~in.
KAKO
DA
UVEK
IZGLEDATE
SVE@E
- Radi uklawawa {minke odaberite namenske preparate
sa prirodnim sastojcima. Izaberite preparat koji je naja-
dekvatniji va{oj ko`i. Pre odlaska na spavawe obavezno
morate da uklonite ostatke {minke sa va{eg lica.
stranu pripremila I. M.
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 36AUTOMOBILI
Procewuje se da u Sr-
biji ima oko 400
hiqada automobila
na gas. Me|u wima najve}i
potro{a~i su taksisti, ali
i mnoge firme. Ugradwa
plinskih ure|aja je veoma
isplativa i za starija vo-
zila ko{ta do 300 evra. No-
viji automobili zahtevaju
vi{e posla, pa je cena tri
do ~etiri puta ve}a uz ga-
ranciju i do sedam godina.
Razlike u potro{wi
(autogas protiv benzina)
Razlika u potro{wi
benzina i autogasa prven-
stveno zavisi od vrste TNG
ure|aja. [to je savremeniji
i sofisticiraniji sistem,
razlika }e biti mawa. Isto
va`i i za pad snage. Ukoli-
ko je motor u savr{enom
stawu, imate ugra|en najsa-
vremeniji i najkvalitetni-
ji TNG ure|aj, tada }e raz-
like biti minimalne.
Ipak, praksa pokazuje da
~ak i potpuno novi automo-
bili sa fabri~ki ugra|e-
nim sistemom pokazuju
osetnu razliku u potro{wi
izme|u benzina i gasa. Maj-
stori koji se bave ugrad-
wom ~esto vole da ka`u:
„Na potro{wu benzina do-
daj dva litra i to ti je
potro{wa plina“.
Potro{wa se uglavnom
pove}ava od 10 do 20 odsto
kod novijih vozila, a kod
starijih ni 40 odsto vi{e
nije retkost. Izuzetaka, na-
ravno, uvek ima. Ukoliko je
sistem lo{e pode{en,
potro{wa auto gasa mo`e
da bude ekstremno uve}ana u
odnosu na benzin.
Savetuje se da se motor
pre ugradwe auto gasa dove-
de u savr{eno stawe. Imaj-
te u vidu i da mnogi voza~i
zbog pada snage motora pri-
likom vo`we na autogas
(naro~ito ukoliko sve nije
pode{eno kako treba),
o{trije pritiskaju papu~i-
cu gasa, naro~ito u grad-
skoj vo`wi, pa je u takvim
situacijama potro{wa jo{
izra`enija nego na otvore-
nom putu.
Fabri~ka potro{wa
Potro{wu goriva de-
klarisanu od strane fabri-
ke gotovo je nemogu}e do-
sti}i u realnosti.
Obja{wewe je vrlo jedno-
stavno – re~ je o laborato-
rijskim merewima, pri ~e-
mu se na strogo definisan
na~in simuliraju odre|ene
situacije iz realnog `ivo-
ta. Automobil je na vaqci-
ma, te nema otpora vetra,
ubrzawa su veoma blaga, a
ne pale se ni potro{a~i
kao {to je klima ure|aj ili
ventilacija.
Dakle, podatke iz kata-
loga treba uzimati sa veli-
kom dozom rezerve. Tokom
normalne vo`we, sa veoma
lakom nogom na gasu,
potro{wa mo`e da bude i
do 40 odsto ve}a od dekla-
risane.
Prodaja nakon ugradwe
^iwenica je da koliko
god novca ulo`ite u ugrad-
wu TNG sistema, samo jedan
deo te investicije mo}i }e-
te da „izvu~ete“ prilikom
prodaje automobila. Na-
ravno, „plin“ }e biti veli-
ki plus kada ga stavite u
oglase, ali ne toliki da }e-
te vozilo mo}i da prodate
po prose~noj ceni za taj mo-
del, a da na wu dodate i
tro{kove ugradwe TNG
ure|aja, bez obzira {to ste
ugradwu mo`da obavili sa-
mo nekoliko meseci ranije.
Problemi sa „plinom“
Nije mali broj voza~a
koji su se nakon ugradwe au-
to plina susreli sa raznim
problemima u radu automo-
bila, te su u potrazi za
re{ewem bezuspe{no i{li
od majstora do majstora.
Zato ne jurite najni`u
cenu ugradwe, kako se ne bi-
ste mesecima borili sa
„gremlinima“ u motoru.
Raspitajte se kod poznani-
ka, na internet forumima,
u servisu u kojem redovno
sre|ujete automobil... Na-
|ite majstora sa preporu-
kom. To je najsigurniji na-
~in da izbegnete agoniju
koja vrlo lako mo`e da vas
pretvori u jednog od onih
koji u autogasu vide nepre-
su{an izvor problema.
marketing 032/342-276
NAJ^E[]A PITAWA
U VEZI SA AUTO GASOM
Bezbednost auto-
mobila sa pli-
nom?
Vozila sa ugra|e-
nim autogas ure|a-
jem su vi{estruko
bezbednija u toku
kori{}ewa u odno-
su na benzin, iako
vlada mi{qewe da
je gas opasniji od
benzina. Potvrda
napred re~enog se
ogleda u slede}em:
Gotovo svaki majstor }e vam na ovo pitawe odgovoriti
da se automobil obavezno pali na benzin. Ispariva~u je
potrebna topla voda iz rashladnog sistema koja zagreva
te~ni plin u gasovito stawe. Ukoliko je motor hladan lo-
gi~no je da }e i voda u sistemu biti hladna i samim tim se
mo`e desiti da plin ostane u te~nom stawu i da do|e i do
izduvnog sistema, ~ime se pove}ava potro{wa a i rizik od
sitnih eksplozija.
Zbog toplote ra-
ste pritisak.
Kada je automo-
bil na suncu da
li mo`e do}i do
eksplozije?
Da li ima {tet-
nih posledica
ukoliko se motor
startuje na plin
(TNG)?
Upravo iz tog razloga rezervoar se puni do 80 odsto ka-
paciteta. Proizvo|a~i testiraju rezervoare na pritisak
od 30 bara, pa prakti~no rezervoari ne bi eksplodirali
ni da su napuweni 100 posto. Uz sve te sigurnosne mere, na
sam razervoar postavqa se ventil koji u slu~aju visokog
pritiska ima ulogu rastere}ivawa rezervoara, tako da do
eksplozije nikako ne mo`e da do|e. Rezervoar i sigurnosne
trake za vezivawe projektovani su tako da ni u slu~aju po-
`ara ne mogu da eksplodiraju, a u slu~aju te`e saobra}aj-
ne nesre}e, dokazano je da su dodatni {tit od udarca.
Rezervoar za gas je od daleko ja~eg materijala ne-
go {to je benzinski rezervoar.
U slu~aju nasilnog kidawa dovodne cevi sigur-
nosni ventil zatvara rezervoar za gas i onemogu-
}ava isticawe gasa.
Zapaqivost gasa je mawa od zapaqivosti benzina.
Kod curewa vetar raznese gas, dok tlo upije ben-
zin koji ostaje satima zapaqiv i eksplozivan.
Multiventil ograni~ava puwewe rezervoara na
80 odsto od zapremine rezervoara, ostavqaju}i
gasu ekspanzioni prostor.
Svaki rezervoar za gas je ispitan i atestiran na
vi{estruko ve}i pritisak od onog koji se javqa
prilikom eksploatacije
1.
2.
3.
4.
5.
6.
AUTO GAS
stranu pripremila I. M.
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE
PREPORUKA NEDEQE
37TEHNIKA
Uvremenu preplavqenom po-
nudama i “akcijama” te{ko
je bez dobrog poznavawa teh-
ni~kih karakteristika lako i kva-
litetno odabrati `eqeni ra~unar.
U skladu sa dru{tveno odgovornim
poslovawem, smatramo da kupac
mora biti upoznat “{ta je mera
kvaliteta”, bez obzira {to je za pro-
davca u datom trenutku to lo{ po-
slovni potez (kod “onih drugih je
isto, a jeftinije”). Zemqe u razvoju
su preplavqene robom sumwivog kva-
liteta, nepoznatih proizvo|a~a, gde
je cena jedini relevantan faktor u
prodaji nasu{no nam potrebnih ra-
~unara. A istina je slede}a:
Za razliku u ceni od 5-10 odsto
mo`ete priu{titi bogovski dobru
stvar, sa trajnim korisni~kim
zadovoqstvima koje takva kupovina
nudi.
Izuzetno je va`no da se na slede-
}im komponentama obrati posebna
pa`wa:
- Izbor kvalitetne mati~ne plo~e
(namewene razvijenim strogo kontroli-
sanim bogatim tr`i{tima), sa deklari-
sanom koli~inom kvalitetnih i kompo-
nenata koje se ogledaju u neuporedivo ve-
}oj koli~ini bakra, zlata i druguh ple-
menitih metala, u punoj veli~ini, da vas
ne “boli glava” ako po`elite da dodate
neku komponentu, jer znate da imate gde
da je “ubodete”. Svakodnevni su slu~ajevi
da korisnik `eli da prebaci svoju staru,
ali vrhunsku zvu~nu karti-
cu za video nadzor, ali jednostavno nema
gde. To je jo{ jedan od problema sa koji-
ma se kupci sretnu, ali kasno se pokaju
{to nisu pravovremeno doneli ispravnu
odluku. Dobrim poznavaocima ovo su
elementarne stvari, ali je ve}ina kupaca
i daqe nedovoqno edukovana da razliku-
je kvalitet i razloge za dobru kupovinu.
Preporuka je: Ne kupujte najjeftinije, ve-
rovatno }ete kupiti najlo{ije. Lo{ija
od ove varijante je da platite skupo, a
dobijete ra~unar skromnih mogu}nosti.
To su ve} prevare.
- Napajawa (oh, ne opet problemi oko
struje - svakodnevnica). Ve}ina ra~unar-
skih problema hardverske prirode je iza-
zvano lo{im napajawima. Posledice su
~e-
sto totalna {teta
ra~unara, materijalni tro{ak na-
bavke novog, ili po`ar, prouzrokovan
upravo lo{im napajawem (postoje zabe-
le`eni slu~ajevi gde su izgorele ku}e...).
Veoma ~esto su napajawa neverovatno la-
ka i ne mogu da ispune deklarisane ka-
rakteristike. Napajawe mora biti “te-
{ko” i brendirano, {to ne zna~i i nu-
`no skupo.
- Procesori, grafi~ke kar-
tice, memorije... kupujete
prema vlastitim potreba-
ma, a u skladu sa nivoom znawa i realnom
potrebom da iskoristire mogu}nosti ko-
je ra~unar nudi.
- Garancija: Proizvo|a~ke garancije
su jedini pokazateq kojim }e vam proiz-
vo|a~ obezbediti servis u obe}anom pe-
riodu koji se kre}e od 12 do 36 meseci.
Ne nasedajte na garancije od 5, 7, 10 ili
15 godina. Bi}ete nasamareni ili }ete
platiti obavezno godi{we odr`avawe
koje je izuzetno skupo. Ina~e ukoliko je
garancija data od firme koja vi{e ne po-
sluje u Srbiji (ste~aj, prevare....), ga-
rantna prava na `alost ne mo`ete ostva-
riti (slu~aj Tehnomarket, BS procesor,
Pakom...). Kupite uvek od proverenog i
poznatog prodavca, koji }e razumeti va-
{e potrebe i zah-
teve i biti sa korisnikom i u garant-
nom i vangarantnom periodu.
Savet: Kupite od poznatog prodavca,
koji u`iva va{e poverewe i spreman je
da saslu{a va{e potrebe, koji vas posma-
tra kao stalnog partnera, a ne kao Soft
Target (eng. laka meta, sleng koji se ko-
risti kada je neko prevaren).
Kao primer desktop ra~unara koji se
svrstava u red najboqih ra~unara na srp-
skom
tr`i{tu preporu~ujemo ZEUS liniju ra-
~unara, od vrhunskih komponenti sa vr-
hunskim performansama. Pozivamo sve
zaineresovane da do|u u “USPON” i bes-
platno probaju, testiraju, vide i uvere se
u kvalitet koji je na dohvat ruke.
Sve detaqne informacije o tehni~-
kim karakteristikama pogledajte na
www.uspon.rs
Vladimir Krsti} dipl. in`
KAKO ODABRATI DOBAR RA^UNAR?
38 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINEMARKETING
marketing 032/342-276
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 39OGLASI
P-22.5 m2, PR, CG, S.Save. Cena 18.500 eura
P- 26 m2, 3.sprat, TA, Kej . Cena 18.500 eura
P-28 m2, 5.sprat, CG. Cena 18.500 eura
P-33 m2, 5.sprat, CG, B.Jankovi}, nov. Cena 21.000 eura
P-35 m2, PR, TA, H.Morava. Cena 23.000 eura
P- 36 m2, PR, CG, Qubi}ska. Cena 29.000 eura
P-36 m2, 2. sprat, CG, Obili}eva, novo. Cena 23.000 eura
P-36 m2, 4. sprat, CG, Qubi}ska. Cena 22.500 eura
P-37 m2, PR, CG, Kej. Cena 24.000 eura
P-37 m2, 4. sprat. Kej. Cena 21.000 eura
P-42 m2, PR, CG, Solunska. Cena 34.000 eura
P-43+6 m2, 6.sprat, CG, {iri centar. Cena 31.000 eura
P-51 m2, 2. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 31.000 eura
P- 44 m2, 2. sprat, TA, Kej. Cena 30.000 eura
P-46 m2, PR, TA, B.Jankovi}a. Cena 30.000 eura
P-46 m2, 1. sprat, CG, M.Nik{i}a. Cena 36.000 eura
P-46 m2, PR, CG, Avenija 1. Cena 29.000 eura
P-47 m2, 1. sprat, TA, Kej, Pri{tinska. Cena 31.000 eura
P-47.5 m2, 5.sprat, CG, Nemawina. Cena 28.000 eura
P-48 m2, 12.sprat, CG, Vinara. Cena 26.000 eura
P-49 m2, VP, Hotel Morava. Cena 25.000 eura
P-50.5 m2, 3. sprat, CG, H.Morava. Cena 38.000 eura
P-53 m2, 3. sprat, TA, B.Jankovi}. Cena 33.000 eura
P-53m2, 3.sprat, CG, Kej. Cena 40.000 eura
P-54 m2, 2. sprat, TA, Nemawina. Cena 36.000 eura
P- 54 m2, 1. sprat, CG, Qubi}ska, nov. Cena 50.000 eura
P-56 m2, PR, CG, Avenija 2. Cena 36.000 eura
P-56 m2, 5. sprat, CG, Nemawina. Cena 35.000 eura
P- 56 m2, 4.sprat, CG, Centar. Cena 32.000 eura
P-57 m2, 4. sprat, CG, Kej. Cena 36.000 eura
P-57 m2, 1.sprat, CG, Kej. Cena 41.000 eura
P-58 m2, 6. sprat, CG, K.Milo{a. Cena 37.000 eura
P-58 m2, 2. sprat, CG, H.Morava. Cena 42.000 eura
P-58 m2, 9. sprat, CG, Kej. Cena 38.000 eura
P-60 m2, 3. sprat, TA, S.Save. Cena 42.000 eura
P-64 m2, 1. sprat, CG, S.Save. Cena 42.000 eura
P- 64 m2, 2. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 41.000 eura
P-66.5 m2, 7.sprat, CG, Nemawina. Cena 41.000 eura
P-67 m2, 3.sprat, CG, Balkanska. Cena 38.000 eura
P-68 m2, PR, TA, Balkanska. Cena 29.000 eura
P-70 m2, 2. sprat, CG, Kej. Cena 45.000 eura
P- 71 m2, 5. sprat, CG, Vinara. Cena 51.000 eura
P-73 m2,1.sprat, CG, Alvaxinica. Cena 58.000 eura
P-74 m2, 5.sprat, CG, Kalu}erice. Cena 44.000 eura
P-76 m2, 2.sprat, CG, Centar. Cena 51.000 eura
P-76.5 m2, PR, CG, Cara Lazara, nov. Cena 62.000 eura
P-78 m2, 6.sprat, K.V.Popovi}a. Cena 53.000 eura
P-80 m2, 1.sprat, CG, Kej. Cena 53.000 eura
P-81 m2, 9. sprat, CG, S.Save. Cena 56.000 eura
P-86 m2, 3. sprat, CG, Vinara. Cena 66.000 eura
P-96 m2, 5. sprat, CG, Alvaxinica. Cena 66.000 eura
P-100 m2, 1. sprat, Nemawina/ dupleks. Cena 87.000 eura
SSTTAANNOOVVII
KKUU]]EE
AGENCIJA
SSIIGGMMAANEKRETNINE
^a~ak, Bra}e Gli{i} 9
Tel: 032/348-927, tel/fah: 032/228-457
Mob: 060/348-9270
e-mail: [email protected]
P-40 m2, sa 17.ari placa, G.Atenica. Cena 10.500 eura
P-35+13 m2, 1. ar zemqe, V.Stepe. Cena 30.000 eura
P-70 m2 sa 6.3 ara placa, Atenica. Cena 34.000 eura
P-60+45 m2 sa 4. ara placa, S.Park. Cena 35.000 eura
P-67 m2 sa 3. ara placa, V.Stepe. Cena 36.000 eura
P-65+50 m2 sa 2.7 ari placa, Cara Lazara. Cena 43.000 eura
P-142 m2 sa 3.6 ari, \.Milovanovi}. Cena 65.000 eura
P-137 m2 sa 1.5. ari placa, Obili}eva. Cena 67.000 eura
P-120+40 m2 sa 3 ara placa, Ko{utwak. Cena 67.000 eura
P-100 m2 sa 2. ara placa, centar. Cena 72.000 eura
P-180 m2 sa 2.5 ari placa, {iri centar. Cena 72.000 eura
P-166 m2 sa 2.5 ara placa, [iri centar. Cena 82.000 eura
P- 67 m2 sa 4.75 ari placa, centar. Cena 83.000 eura
P-120+65+100 sa 3.8. ari placa, Zelengorska. Cena 90.000 eura
P-125+ 23 m2 sa 2.6 ari placa, centar. Cena 125.000 eura
P-164 m2 sa 4.6. ari placa, centar. Cena 140.000 eura
P-106 m2 sa 5.8. ari placa, Nu{i}eva. Cena 73.000 eura
P- 63 m2 sa 4.7 ari placa, Atenica. Cena 37.000 eura
P-64 m2 + 35 m2 sa 7 ari placa, Suvi Breg. Cena 33.000 eura
P- 240 m2 sa 4 ara placa, Gorwa Trep~a. Cena 40.000 eura
P-54 m2 + 32 m2 + 30 m2 sa 6.ari placa, Trbu{ani. Cena 37.000 eura
STANOVI
P- 28 m2, nov, 2. sprat,
gas, {iri centar. Cena
15.000 E
P- 26 m2, nov, 3. sprat,
CG, centar. Cena 23.000
E /PDV/
P- 30 m2, noviji, 4.
sprat, CG, H.Morava.
Cena 22.000 E
P- 37 m2, VP, CG,
Q.Kej. Cena 23.000 E
P- 38 m2, 3. sprat, CG,
lift, Avenija 1. Cena
26.000 E
P- 34 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena
25.000 E
P- 34 m2, 4. sprat, CG,
lift, centar. Cena
22.000 E
P- 36 m2, 6. sprat, CG,
lift, Hotel Morava.
Cena 25.000 E
P- 45 m2, 2. sprat, CG,
Nemawina. Cena 33.000
E
P- 43 m2, 4. sprat, TA,
Centar. Cena 29.000 E
P- 46 m2, VP, CG,
Avenija 1. Cena 29.000
E
P-45 m2, 5. sprat, CG,
Medicinska {kola.Cena
23.000 E
P- 50 m2, 1.sprat, TA,
Balkanska. Cena 27.000
E
P- 52 m2, 3. sprat, gas,
centar. Cena 34.000 E
P- 52 m2, 6. sprat, CG,
lift, Alvaxinica. Cena
31.000 E
P- 52 m2, 6.sprat, CG,
lift, Kalu|erice. Cena
34.000 E
P- 55 m2, 4. sprat, CG,
lift, Q.Kej. Cena
36.000 E
P- 57 m2, 3. sprat,
CG,centar. Cena 40.000
E
P- 58 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena
33.000 E
P- 63 m2, 1. sprat, TA,
Hotel Morava. Cena
40.000 E
P- 60 m2, nov, 3. sprat,
CG, Balkanska. Cena
46.000 E
P- 60 m2, 4. sprat, CG,
lift, Alvaxinica. Cena
42.000 E
P- 66 m2, 1. sprat, CG,
lift, Hotel Morava.
Cena 45.000 E
P- 69 m2, 4. sprat, CG,
Avenija 1. Cena 45.000
E
P- 68 m2, 1. sprat, gas
+ gara`a, centar. Cena
47.000 E
P- 70 m2, 2. sprat, CG,
lift, Q. Kej. Cena
47.000 E
P- 77 m2, 4. sprat, CG,
lift, Centar. Cena
50.000 E
P- 76 m2, 5. sprat, CG,
Hotel Morava. Cena
42.000 E
P- 75 m2, 3. sprat, CG,
Balkanska. Cena 47.000
E
P- 80 m2, 4. sprat, CG,
Q.Kej. Cena 47.000 E
P- 92 m2, 5. sprat, CG,
lift, centar. Cena
70.000 E
P- 80 m2, nov, 1. sprat,
CG, centar. Cena 70.000
E / PDV /
P- 83 m2, 1. sprat, CG,
Alvaxinica. Cena
60.000 E
P- 77 m2, nov, 1. sprat,
CG, centar. Cena 65.000
E /PDV/
P- 103 m2, 1. sprat,
dupleks, cg, Nemawina.
Cena 80.000 E
P- 120 m2, 3. sprat,
dupleks, CG, Hotel
Morava. Cena 75.000 E
P-25 m2, 1. sprat, TA,
Alvaxinica / name{tena
ili nename{tena/ .Cena
dogovor.
P- 23 m2, 1. sprat, CG,
Hotel Morava. Cena
19.000 E.
P- 28 m2, 5. sprat, TA
/gas/, Hotel Morava.
Cena 19.000 E
P-38 m2, VP, CG,
terasa, Avenija 1. Cena
25.000 E
P-35 m2, 4. sprat, TA,
Q. Kej. Cena 22.000 E
P- 40 m2, 4. sprat, CG,
terasa, centar, renovi-
ran sa name{tajem. Cena
36.000 E
P-48 m2, 4. sprat, CG,
tersa, Nemawina. Cena
28.000 E
P-45 m2, VP, nov / u
izgradwi, useqiv u maju
/, centar 800 e/ m2.
Povra}aj PDV.
P-47 m2, 2. sprat, CG,
ulica Obili}eva, noviji
. Cena 36.000 E
P-49 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Avenija 2,
name{ten. Cena 32.000
E
P-57 m2, 4. sprat, CG,
terasa, Avenija 2. Cena
32.000 E
P-52 m2, 3. sprat, TA,
terasa, Qubi} kej. Cena
28.000 E
P-54 m2, 9. sprat, CG,
terasa, lift, centar.
Cena 31.000 E
P-58 m2, 7. sprat, CG,
terasa, lift, Qubi} kej /
pogled na Moravu /.
Cena po dogovoru
P-65 m2, 1. sprat, CG,
terasa, renoviran, Hotel
Morava. Cena 45.000
P-50 m2, 4. sprat, gas,
terasa, noviji / sa
stvarima /, Hotel
Morava. Cena 32.000 E
P-60 m2, 4. sprat, CG,
nov, Balkanska. Cena
33.000 E
P-90 m2, CG, lift,
terasa, gara`a, Hotel
Morava. Cena 53.000 E
KU]E
P- 92 m2, plac 5 a,
{kola R.Mitrovi}. Cena
50.000 E
P- 120 m2 / P+PK/ ,
plac 2 ara, Obili}eva.
Cena 50.000 E
P- 70 m2, plac 4.13
ari, Dr. Mi{ovi}. Cena
45.000 E
P- 50 m2 + 40 m2, 8
ha / vo}wak, {uma /,
Teo~in. Cena 15.000 E
P- 100 m2 /P + 1 /,
plac 12 a, Prijevor.
Cena 18.000 E
P- 30 m2, plac 25 a.
Trnava. Cena 11.000 E
P-250 m2 + 120 m2,
plac 28 ari, Qubi}.
Cena 80.000 E
LOKALI
P- 20 m2, nov, centar,
CG. Cena 30.000 E
P- 25 m2, Car Lazar,
CG. Cena 22.000E
P- 71 m2 /P+1/, cen-
tar, plac 1 a. Cena
80.000 E
P- 134 m2, dva nivoa,
cg, Nemawina. Dogovor.
P- 105 m2 /SU+PRIZ/,
CG, H.Morava. Cena
60.000 E
P- 49 m2, Alvaxinica,
CG. Cena 38.000 E
P- 61 m2, Hotel Morav,
CG. Cena 45.000 E /
PDV/
P- 18 m2, Q.Kej, cg.
Cena 20.000 E
PLACEVI
P- 80 a, Kowevi}i, ulaz
sa glavnog puta. Cena
70.000 E
P- 40 a, kod Bolnice.
Dogovor
P- 1 ha, 10 a, Preqina
/ kru`ni tok/. Dogovor.
P- 4 ha, Mojsiwe , ulaz
sa glavnog puta. Cena
400 e/ar
HITNO
PRODAJEM DVOSOBAN STAN NA
BEDEMU 3. SPRAT, GAS, U DOBROM
STAWU, POVOQNO
40 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINEOGLASI
STANOVI
P=62,8 m2 na Alvaxinici, 1.sprat, CG, cena: 31 500 eura. Tel: 063/691-761
P=67 m2, novija gradwa na Alvaxinici. tel: 064/158-93-63
P=34 m2 u blizini Nemawine ulice, cena: 18 500 eura,Tel: 032/344-630
P-37 m2 na Qubi} keju, 4. sprat, TA. Cena 21.000 eura , Tel. 064/1589363
P=54 m2 na Qubi} keju, u zgradama od fasadne cigle,Tel: 064/158-93-63
P=58 m2, lift, CG, centar, povoqno.Tel: 063/691-761
GARSOWERA na Alvaxinici, nova, odmah useqiva.Tel: 032/222-552, 064/158-
93-63
P=55 m2, dvosoban, renoviran, na Qubi} keju u ulici Danice Markovi}.Tel:
032/344-630
P=47,51 m2 sa CG u Nemawinoj ulici.Tel: 063/691-761
P=50 m2, nov, Qubi}ska ulica. Tel: 064/158-93-63
P=59 m2 Industrijski prolaz, 22 000 eura sa stvarima.Tel: 063/691-761
P=40 m2, Gradsko {etali{te, cena: 41 000 eura.Tel: 064/158-93-63
P=60 m2 ugao Balkanske i Solunske, nov, povoqno. Tel: 032/222-552, 064/158-
93-63
KOMPLETNO name{tena garsowera, na Qubi} keju, cena: 18 500 eura.Tel:
032/344-630
P=34 m2 u Qubi}skoj ulici.Tel: 063/691-761
P=58 m2 u centru grada, CG, cena: 33 000 eura.Tel: 032/222-552, 064/158-93-
63
P=55 m2 na Qubi} keju u zgradama od fasadne cigle., dvoiposoban. Tel: 064/673-
29-69
Kupujem jednosoban stan, nebitna lokacija. Tel: 064/673-29-69
P=69 m2, CG, Avenija 1.Tel: 032/222-552, 064/673-29-69
P=62,75 m2 u centru u Gospodar Jovanovoj ulici.Tel: 063/691-761
P-40 m2, kompletno adaptiran, pogodan i za poslovni prostor u ulici Bate
Jankovi}, prizemqe.
P-57 m2, dvoiposoban, Qubi}ska ulica.
KU]E
P=80 m2 i 6,5 ari placa u Atenici, cena: 45 000 eura.Tel: 066/9000-228
DVE ku}e na 5,10 ari placa u Qubi}u, odli~no stawe. Cena 49.000 eura. Tel.
063/691-761
Prodajem seosko doma}instvo sa 60 ari zemqe u Trnavi. Tel: 063/691-761
Prodajem ku}u na 6 ari placa u Aveniji 1, cena: 29 500 eura.Tel: 063/691-761
P=50 m2 i 5 ari placa u Trnavi, cena: 15 000 eura. Tel: 032/344-630
Kupujem ku}u u {irem centru grada sa nezavisnim placem. Tel: 063/691-761
Dve ku}e na 4 ara placa u Atenici, jedna renovirana i useqiva sa grejawem na
gas P=70 m2 i druga samo ozidana i pokrivena P+1. Prodajem ili mewam za
dvosoban stan.Tel: 064/158-93-63
032/222-552
064/158-93-63
063/691-761
^a~ak, Vojvode Stepe 46
061/617-82-60
064/137-41-37
064/146-87-31
^A^AK
Bra}e Gli{i}a 13/8
Tel: 032/34-33-29
AGENCIJA
ZA NEKRETNINE
NAPOLEON
P-18m2, 2.sprat, cg-
Obili}eva/novo. Cena 16
000 E
P-26 m2, 3. sprat, ta,Kej,
Cena 18 500E
P-33m2, 5. sprat, cg,
B.Jankovi}a /nov/. Cena
21 000 E
P-35m2 ,PR, ta,
H.Morava. Cena 23 000 E
P-36m2, 2. sprat, cg,
Obili}eva /novo/. Cena
23 000 E
P-36m2, PR, cg,
Qubi}ska. Cena 29 000 E
P-36m2, 4. sprat, cg,
Qubi}ska. Cena 22 500 E
P-37m2, PR, cg,Kej. Cena
24 000 E
P-42m2, PR, cg,
Solunska. Cena 34 000 E
P-51m2, 2. sprat, ta, B.
Jankovi}. Cena 31.000E
P-44m2, 2. sprat, ta, Kej.
Cena 30 000 E
P-46m2, PR, cg,Avenija 1.
Cena 31 000 E
P-47m2, 1. sprat, ta, Kej,
Pri{tinska. Cena 31 000
E
P-47.5m2, 5. sprat, cg,
Nemawina. Cena 28 000 E
P-48m2, 12. sprat, cg,
Vinara. Cena 26 000 E
P-50.5 m2, 3. sprat, cg,
hotel Morava. Cena 38
000 E
P-53m2, 3. sprat, ta ,
B.Jankovi}a. Cena 33
000 E
P-53m2, 2.sprat, cg, Kej,
cena 35 000 E.
P-54m2, 2. sprat, ta,
Nemawina. Cena 36 000 E
P-54m2, 1. sprat, cg,
Qubi}ska , nov. Cena
53.500 E
P-57m2, 4. sprat, cg,
Avenija 2. Cena 36 000 E
P-56m2, 5. sprat, cg,
Nemawina. Cena 35 000 E
P-56m2, 4. sprat,cg,
Centar. Cena 32 000 E
P-57m2, 4. sprat, cg, Kej.
Cena 36000 E
P-57m2, 1. sprat, cg, Kej.
Cena 41 000 E
P-58 m2, 6. sprat, cg,
K.Milo{a. Cena 37 000 E
P-58m2, 2. sprat, cg,
H.Morava. Cena 42 000 E
P-58m2, 9. sprat, cg, Kej.
Cena 38 000 E
P-60m2, 3. sprat, ta,
Sv.Save. Cena 42 000 E
P-64m2, 1. sprat, cg,
Sv.Save. Cena 42 000 E
P-64m2, 2. sprat, cg,
Alvaxinica. Cena 40500
E
P-66.5m2, 7. sprat, cg,
Nemawina. Cena 38 000 E
P-67m2, 3. sprat,cg,
Balkanska. Cena 38 000
E
P-70m2, 2. sprat,cg, Kej.
Cena 45 000 E
P-73m2, 1. sprat, cg,
Alvaxinica. Cena 58 000
E
P-74m2, 5. sprat, cg,
Kalu|erice. Cena 45 000
E
P-76m2, 2. sprat, cg-
Centar. Cena 51 000 E
P-76.5m2, PR, cg, Cara
Lazara, nov. Cena 62
000 E
P-83m2, 1. sprat, cg,
K.V.Popovi}a. Cena 51
000 E
P-80m2, 1. sprat, cg, Kej.
Cena 53 000 E
P-96m2, 5. sprat, cg,
Alvaxinica . Cena 66 000
E
P 17m2, prizemqe,
Balkanska. Cena 9 000 E
P-40m2, 17 ari-G.Atenica, 10 500 E
P-35+13m2, 1 ar-V.Stepe, 30 000 E
P-70m2, 6.3 ara-Atenica , 34 000 E
P-67m2, 3 ara-V.Stepe, 36 000 E
P-120m2, 5.5 ari- {iri centar, 40
000 E
P-137m2, 1.5 ari-Obili}eva, 67 000 E
P-120+40m2, 3 ara-Ko{utwak, 67 000
E
P-100m2, 2 ara-Centar,72 000 E
P 60m2, 1 ari Suvi breg, 27 000E
P-180m2, 2.5 ara-{iri centar, 72 000
E
P-67m2, 4.75 ari-Centar, 83 000 E
P-120+65+100m2, 3.8 ari,
Zelengorska, 90 000 E
P-164m2 , 4.6 ari-Centar, 140 000 E
P-106m2, 5.8 ari, Nu{i}eva, 73 000 E
P-63m2, 4.7 ari-Atenica , 37 000 E
P-64 m2+35m2, 7 ari- Suvi Breg, 33
000 E
P-54m2+32m2+30m2, 6 ari-
Trbu{ani, 37 000 E
P 200m2 3 ari nova ,Trubu{ani, 40
000
STANOVI
KU]E
Na osnovu ~lana 38. i 41. Statuta Narodnog muzeja ^a~ak (br.486/2006, br.210 i
br.806/2012) a u skladu sa ~lanovima 35. i 36. Zakona o kulturi ("Sl. glasnik RS",
br.72/2009) i Odluke o raspisivawu konkursa za imenovawe direktora Narodnog
muzeja ^a~ak br. 53/2013 od 28. januara 2013. godine, Upravni odbor Narodnog muze-
ja ^a~ak, raspisuje
JAVNI KONKURS
ZA IMENOVAWE DIREKTORA NARODNOG MUZEJA ^A^AK
NA MANDATNI PERIOD OD ^ETIRI GODINE
1.) Uslovi koje kandidat za direktora mora da ispuwava:
Za direktora mo`e biti imenovano lice koje, pored op{tih uslova propisanih
zakonom, ispuwava i slede}e uslove:
- da ima visoko obrazovawe iz nau~ne oblasti filozofije - grupa za istoriju
umetnosti, etnologiju, arheologiju ili istoriju, ste~eno na studijama drugog stepe-
na (master akademske studije, specijalisti~ke akademske studije, specijalisti~ke
strukovne studije), odnosno zavr{en Filozofski fakultet - grupa za istoriju umet-
nosti, etnologiju, arheologiju ili istoriju, u trajawu od najmawe ~etiri godine.
-da ima tri godine radnog iskustva na poslovima u ustanovama kulture,
-da poseduje organizatorske sposobnosti.
2.) Dokazi koji se prila`u prilikom prijave na javni konkurs:
Prilikom prijave na konkurs kandidati podnose:
- predlog programa i razvoja Ustanove, za mandatni period od ~etiri godine,
- kra}u biografiju koja treba da sadr`i elemente koji dokazuju stru~nost, rezul-
tate prethodnog rada odnosno organizatorske sposobnosti,
- original ili overenu fotokopiju diplome ili uverewa o ste~enoj stru~noj spre-
mi,
- dokaz o radnom iskustvu-overenu fotokopiju radne kwi`ice ili drugu potvrdu
o radnom iskustvu u ustanovama kulture,
- izvod iz mati~ne kwige ro|enih (original ili overena fotokopija).
3.) Rok i na~in podno{ewa prijave
Konkurs je otvoren 15 dana od dana objavqivawa.
Prijava na konkurs, sa dokazima, podnosi se preporu~enom po{iqkom ili li~no
na adresu: Narodni muzej ^a~ak, ul. Cara Du{ana br.1, 32 000 ^a~ak.
Neblagovremene i nepotpune prijave na javni konkurs ne}e se razmatrati.
4.) Podaci o izbornom postupku
Upravni odbor Narodnog muzeja }e u roku od 30 dana od dana zavr{etka javnog
konkursa izvr{iti izbor kandidata i predlog za imenovawe direktora dostaviti
osniva~u - Skup{tini grada ^a~ka.
Predsednik Upravnog odbora
Milena \uri}
Auto ku}a “Bmw Motorrad” d.o.o. iz Prislonice ^a~ak ogla{ava
slobodno radno mesto – PRODAVAC polovnih automobila iz uvoza.
Budu}i prodavac bi trebalo da poseduje odre|eno iskustvo u prodaji vozila, poz-
navawe rada na ra~unaru (MS Office i Internet) i voza~ku dozvolu (B kategorije). Svi
zainteresovani kandidati se mogu javiti na slede}i broj telefona 066/800-20-19 ili
poslati osnovne podatke na mail: [email protected].
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 41OGLASI
NEKRETNINE:
PRODAJEM stan u strogom
centru 53 m2 kod Solida,
gleda na Tempo. Cena
33.000 eura. Tel. 061/
1159863
PRODAJEM dvosoban stan
kod Hotel Morave, noviji sa
name{tajem. Cena 25.000
E. Tel. 064/3171701
PRODAJEM garsoweru P-
24 m2, 1. sprat, ulica
Vojvode Stepe br.226,
novija gradwa. Tel. 064/
6732969
PRODAJEM HITNO gar-
soweru, cena 17.500 evra,
centralno grejawe, 6 sprat,
dva lifta-renovirana,
mo`e i zamena za ve}i stan
uz doplatu, ulica Kneza
Milo{a 53. Tel. 060/3202-
333
PRODAJEM nov stan
povr{ine 78 m2, u
Obili}evoj, 1. sprat,
odmah useqiv. Tel. 032/
344-630
PRODAJEM kompletno
renoviran jednoiposoban
stan u ulici B. Jankovi},
povr{ine 40 m2, u
prizemqu zgrade. Cena
32.000 E. Tel. 063/
691761
PRODAJEM dvosoban stan
55 m2 ulica Radi{e
Po{ti}, na drugom spratu.
Tel. 064/1589363
PRODAJEM trosoban stan,
4. sprat, gas, name{ten, kod
Hotel Morave. Cena 33.000
E. Tel. 060/ 3498490
PRODAJEM stan 33 m2,
ukwi`en, Avenija 2. povo-
qno. Tel. 060/ 3100878
PRODAJEM nov stan P- 38
m2 kod {kole Milica
Pavlovi}, 3. sprat. Cena
25.500 E. Tel. 032/344-
630
PRODAJEM dvosoban stan
53 m2 + gara`a u Beogradu,
ulica Suboti~ka. Tel. 063/
7435546
PRODAJEM ku}u u Aveniji
2 / kod KMN /, 100 m2, 6
ari placa. Cena 28500
eura. Tel. 062/ 8913191
PRODAJEM ku}u 60 m2 sa
2 ara placa kod bioskopa
Prag. Tel. 064/ 1394468
PRODAJEM staru ku}u sa
1.5 ari placa u strogom
centru grada. Tel.
063/8033676
PRODAJEM ku}u u Pigovoj
11/2, kod Parka, odmah use-
qiva. Tel. 345-543
PRODAJEM plac u
Loznici, 15 ari, vo}e,
pomo}ni objekat. Cena
3500 eura. Tel. 062/
8913191
PRODAJEM vikendicu u
Grabu, 80 m2, 46 ari placa
sa 220 stabala {qiva,
su{arom. Cena 18000
eura. Tel. 062/ 8913191
PRODAJEM parcelu u
Trnavi, 48 ari, 6 km od
centra, ulaz na plac sa
asfalta. Povoqno, dogovor.
Tel. 344-026
PRODAJEM ku}u u
Gori~anima. Tel. 061/
1880429
PRODAJEM plac 25 ari u
Preqini.Tel. 064/
1268507
PRODAJEM u Miokovcima
plac 15 ari, objekat 10 m2,
struja, voda, mo`e zamena
za auto. Tel. 063/ 84-30-
214
PRODAJEM plac u ^a~ku,
kod Trnavske reke, 5 ari.
Tel. 064/674-7030
PRODAJEM imawe sa 2
ku}e u Pakovra}u, asfaltni
prilaz. Vredi videti. Tel.
064/ 1964705
PRODAJEM nov, odmah
useqiv stan P-50.50 m2, u
Qubi}skoj ulici, povoqno.
Tel. 064/1589363
PRODAJEM jednosoban
stan u Pri{tinskoj ulici ,
P- 37 m2, 2. sprat. Cena
24.000 E. Tel.063/691-761
PRODAJEM ku}u u
varo{ici u Kotra`i, sa 2
objekta, prodavnicom i 2
gara`e, na 40 ari
zemqe.Tel. 0033354540398
PRODAJEM stan 33 m2 u
Aveniji 2. Cena 17.000 E.
Tel. 064/ 1589363
PRODAJEM lepu vikend
ku}u, posebno. Odli~na
lokacija. Tel. 060/
5589296
PRODAJEM ili izdajem
poslovni prostor 200 m2 i
10 ari placa, Preqina.
Tel. 061/1116439, 809-
288
IZDAJEM trosoban
name{ten stan kod R.
Mitrovi} {kole, parno gre-
jawe, kablovska, telefon,
80 E. Tel. 069/ 1291528
IZDAJEM sobu za studente
i |ake , blizu Tehni~kog
fakulteta. Tel. 062/
9770228
IZDAJEM dvoiposoban
name{ten stan u Beogradu, u
ulici Vojvode Stepe.
Poseduje CG, klimu i
kablovsku. Tel. 064/
2376939, 064/ 1559160
IZDAJEM sobu za dve
u~enice, sa upotrebom kuhi-
we i kupatila. Tel. 343-
871
Upravni odbor Javne ustanove “Turisti~ka organizacija ^a~ka”, na osnovu ~l. 17
st. 2 Statuta Javne ustanove “Turisti~ka organizacija ^a~ka”, raspisuje javni
K O N K U R S
za izbor i imenovawe direktora Javne ustanove “Turisti~ka organizacija ^a~ka”
1. Pored op{tih uslova utvr|enih zakonom, kandidati koji u~estvuju na konkur-
su, treba da ispuwavaju i uslove utvr|ene ~l. 20 Statuta Javne ustanove “Turisti~ka
organizacija ^a~ka” i to:
- da imaju visoko obrazovawe ste~eno na studijama drugog stepena (master
akademske studije, specijalisti~ke akademske studije, specijalisti~ke strukovne
studije), odnosno na osnovnim studijama u trajawu od najmawe 4 godine, iz nau~ne,
odnosno stru~ne oblasti u okviru obrazovno nau~nog poqa Dru{tveno-
humanisti~kih nauka (ekonomske nauke, pravne nauke, menaxment i biznis)
- tri godine radnog iskustva u struci
- znawe jednog stranog jezika (najmawe sredwi nivo).
2. Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni da dostave slede}e dokaze:
- original ili overenu fotokopiju diplome o ste~enom visokom obrazovawu na
studijama iz ta~. 2 ove odluke
- original ili overenu fotokopiju dokaza o radnom iskustvu u struci (potvrde,
re{ewa ili Ugovor o radu)
- original ili overenu fotokopiju dokaza o znawu stranog jezika (sertifikati i
sl.)
- original ili overenu fotokopiju izvoda iz kwige ro|enih
- dokaz da nisu osu|ivani na kaznu zatvora od najmawe {est meseci, s tim {to
ovaj dokaz ne mo`e biti stariji od {est meseci.
Kandidati koji u~estvuju na konkursu, du`ni su da predlo`e program rada i
razvoja Javne ustanove “Turisti~ka organizacija ^a~ka”, kao sastavni deo
konkursne dokumentacije.
3. Izbor i imenovawe direktora Javne ustanove “Turisti~ka organizacija
^a~ka”, vr{i se na mandatni period od 4 (~etiri godine).
4. Konkurs ostaje otvoren 15 dana, od dana objavqivawa u listu “^a~anski glas”.
5. Prijave sa dokazima dostavqaju se na adresu: Javna ustanova “Turisti~ka orga-
nizacija ^a~ka” (za konkurs), 32000 ^a~ak, Trg ustanka br. 4.
6. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.
PRODAJEM pet ari
placa u Kulinovcima
iznad kasarne.
032/368-393 i
063/72-02-735
MALI OGLASI
IZDAJEM
POSLOVNI PROS-
TOR, POVR[INE 250
m/2, U STROGOM CEN-
TRU GRADA. MOBIL-
NI: 063/609 784.
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA,
UKWI@EN
POSLOVNO STAM-
BENI OBJEKAT U
TRNAVI (kod Trnavske
reke uz regionalni put)
600 m/2, NA DVA
NIVOA, POGODAN ZA
SVE DELATNOSTI I
ZA STANOVAWE.
Telefon: 032/221-
400, mob. 064/12-41-
806, preko celog dana.
PRODAJEM, BEZ
POSREDNIKA, STAN U
STROGOM CENTRU
^A^KA, 92 m/2, TRE]I
SPRAT. Telefon:
032/221-400, mob.
064/12-41-806, preko
celog dana
DE@URNI
STOMATOLOG
de`urni telefon
062/8617 988
STOMATOLO[KA
ORDINACIJA
Dr MLADEN BEHARA
^a~ak, Ko~e An|elkovi} 1
radnim danom
9 -12 i 15 -19 ~
subotom
9 - 12 ~
322-656
Pla}awe: administra-
tivnom zabranom, ~ekovi-
ma, platnim karticama,
gotovinski.
PRODAJEM malo
kori{}enu fiskalnu
kasu Galeb MP 55 sa
GPRS.
tel:060/388-22-99
HITNO PRODAJEM
KU]U SA
POMO]NIM OBJEK-
TOM U RAJI]EVOJ
16/1. CENA 25.000
EVRA. ZVATI NA BROJ
064/217-5520.
POVOQNO
- ^ASOVI
NEMA^KOG JEZIKA ZA
OSNOVCE
- ^ASOVI GR^KOG I
ENGLESKOG JEZIKA
ZA SVE NIVOE I
UZRASTE.
065/2004-115
Marija
ODGAJIVA^NICA
PRODAJE MANGULICE
ZA PRIPLOD I
KLAWE I
PROIZVODE OD
MANGULICA ( MAST,
SLANINU I KOBA-
SICU). MOBILNI:
064/134 82 36.
MU[KARAC, 44
GODINE, UGOSTITEQS-
KI RADNIK, STAMBENO
OBEZBE\EN / SA
STANOM U U@EM CEN-
TRU / KULTURAN, SPORT-
SKI GRA\EN, TRA@I
ISKRENU @ENSKU
OSOBU DO 37. GODI-
NA, PO MOGU]STVU
ZAPOSLENU,
ISKQU^IVO RADI
BRAKA. TEL. 064/
1298633
ORDINACIJA op{te
stomatologije Dr. Sa{a
Spasojevi}, Jeli~ka 10,
^a~ak. Tel. 032/ 343-
314, 064/2454-094
NAJJEFTINIJE
[OFER [AJBNE ZA
SVE VRSTE AUTA,
KOMBIJA, KAMIONA
I AUTOBUSA. NABAV-
KA, PREVOZ, UGRAD-
WA. POSEBAN ZIMS-
KI POPUST. TELE-
FONI: 032/800 200
i 063/606 979.
OGLA[AVAM
NEVA@E]U RADNU
KWI@ICU, SERIJS-
KI BROJ 004130, REG-
ISTARSKI BROJ
36628 NA IME DIM-
ITRIJEVI] ALEKSAN-
DRA IZ ^A^KA.
PRODAJEM u
Miokovcima plac 15
ari, objekat 10 m2,
struja, voda, mo`e zame-
na za auto.
Tel. 063/ 84-30-214
Na osnovu ~lana 35 Zakona o hipoteci, Vide Stani} iz Viqu{e kao poverilac
organizuje:
D R U G U A U K C I J S K U P R O D A J U
I to nepokretnosti – stana broj 14, korisne povr{ine 69 kvadratnih metara
ozna~ene u B listu 2. deo u ulazu 2, tre}i sprat, koji je upisan kao poseban deo zgrade
broj 2, izgra|ene na kat. parceli broj 6133/1, vlasni{tvo Mirka Mitrovi}a iz
^a~ka, Bulevar Vuka Karaxi}a 25/14, upisan u listu nepokretnosti broj 8480 za KO
^a~ak.
Poverilac je Vide Stani} iz Viqu{e – grad ^a~ak, tel. 064/153-83-11 i wegov
punomo}nik adv. Velibor Vuja{evi} iz ^a~ka, ulica Bate Jankovi}a broj 19/2, tel.
064/24-29-745
Procewena vrednost predmeta prodaje je 41.400,oo eur-a.
Po~etna cena na drugoj aukciji je 60% od procewene tr`i{ne vrednosti i pred-
stavqa iznos 24.800,oo eur-a u dinarskoj protivvrednosti po sredwem kursu Narodne
banke Srbije za eur-o, na dan odr`avawa aukcije.
Aukcija }e se odr`ati 8. 4. 2013. godine u advokatskoj kancelariji punomo}nika
poverioca advokata Velibora Vuja{evi}a u ^a~ku, ulica Bate Jankovi}a 19/2, sa
po~etkom u 12 ~asova.
Kupac koji ponudi najve}u cenu za predmet hipoteke, du`an je da najkasnije u roku
od 3 dana sa poveriocem pristupi zakqu~ewu kupoprodajnog ugovora i u istom roku
izvr{i isplatu ukupno izlicitirane cene poveriocu, sa obavezom pla}awa pri-
padaju}ih poreza i da`bina za sprovo|ewe kupoprodajnog ugovora. Registracija
u~esnika po~iwe 30 minuta pre po~etka aukcije i zavr{ava se 10 minuta pre po~etka
javnog nadmetawa na navedenoj adresi.
Pravo u~e{}a na aukciji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja su du`na da pre
po~etka aukcije izvr{e uplatu depozita u iznosu od 10% od po~etne cene. Ukoliko
kupac ne ponudi najve}u vrednost za predmet aukcijske prodaje, posle zavr{ene auk-
cije depozit }e mu biti vra}en. A ukoliko izlicitira najve}u vrednost i utvrdi se
da kupac kupuje tu nepokretnost – stan, upla}eni depozit }e mu biti ura~unat u
ispla}enu cenu.
Tro{kovi poreza, ukwi`be i ostale tro{kove koji nastanu, povodom sprovo|ewa
kupoprodajnog ugovora, snosi}e kupac.
Skup{tina stanara
zgrade u Sin|eli}evoj
77 i 79 prodaje zajed-
ni~ku prostoriju u zgra-
di. Zainteresovani mogu
da se jave na adresu
Sin|eli}eva 77.
42 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINEOGLASI
IZDAJEM nov nename{ten
stan u ulici Ko~e
An|elkovi}a / /Nemawina/.
Tel. 064/ 1486958
IZDAJEM jednosoban
nename{ten stan, poseban
ulaz, ku}a, grejawe TA. Tel.
032/ 332-761
IZDAJEM dvosoban
nename{ten stan u ulici
Ko~e An|elkovi}, 5. sprat,
klima, CG, trostruko ori-
jentisan. Neuseqivan. Tel.
064/ 1486958
IZDAJEM dvosoban stan
sa gara`om u Beogradu,
ulica Suboti~ka - Lion.
Tel. 063/7435546
IZDAJEM sobu / u ku}i /
sa upotrebom kuhiwe i
kupatila, CG, u blizini
Medicinske {kole /
u~enici, studentkiwi ,
zaposlenoj devojci / . Tel.
062/ 514429
IZDAJEM ku}u u Qubi}u
kod zelene pijace. Tel. 064/
8423736
IZDAJEM stan i lokale u
Qubi}skoj 50. Tel.
032/343-667, 065/
6107999
IZDAJEM ku}u P-35 m2
kod zelene pijace u Qubi}u.
Tel. 064/ 8423736
IZDAJEM nename{ten stan
od 45 m2, u Nemawinoj
ulici, kod O[ Milica
Pavlovi}, parno grejawe,
cena povoqna. Mob.
064/9934038 i 032/
345738
IZDAJEM poslovni pros-
tor / ve}i broj kancelarija
/ od 10 do 100 m2 sa kom-
pletnom infrastrukturom /
gas, klima, telefon, inter-
net, parking /. Prostor se
nalazi u u`em centru grada.
Povoqno. Tel. 063/654-653
IZDAJEM dvosoban
name{ten stan u Beogradu,
blizu Hotela Srbija. Tel.
062/ 9770228
IZDAJEM lokal 18 m2,
120 evra, ul. Dragi{e
Mi{ovi} 68. Tel. 060/
6225240
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru sa parnim grejawem,
ulica Sin|eli}eva 83/1.
Tel. 700-957, 063/ 7000-
425
IZDAJEM dva lokala u
Gorwem Milanovcu, u
glavnoj ulici, od 82 m2 i
55 m2, grejawe na gas . Tel.
063/ 8856610, 060/
5758700
IZDAJEM name{tenu gar-
soweru na Qubi} keju,
ulica Danice Markovi}
br.80, 2. sprat, centralno
grejawe. Tel. 064/
8292725, 354-285
IZDAJEM u centru
poslovni prostor pogodan
za pekaru, teretanu,
igraonicu i sl. Tel. 226-
417, 064/ 1022759
IZDAJEM name{tenu
kancelariju u blizini Suda
sa telefonom. Tel. 064/
1022759, 226-417
IZDAJEM dvosoban
nename{ten stan / ku}a /,
nova gradwa, useqiv od
1.3.2013. Tel. 332-761,
064/ 9447128
POTREBAN ZA
IZDAVAWE jednosoban
ili jednoiposoban stan u
prizemqu ili prvi sprat za
poslovni prostor u centru
grada. Tel. 065/ 5771777
MEWAM vikendicu / struja,
voda, put, ogra|eno
dvori{te od 12.5 ari / za
mawi stan, mawu ku}u ili
deo ku}e sa dvori{tem do
1.5 ari u ^a~ku. Tel. 060/
7099213
KUPUJEM stan do 40 m2,
u`i centar, bez centralnog
grejawa, do tre}eg sprata.
Tel. 060/ 328-38-92, 061/
289-25-16
KUPUJEM mawi jed-
nosoban stan, uslov CG i
lift, bez posrednika. Tel.
063/ 220808
KUPUJEM ku}u u gradskoj
zoni, iskqu~ivo od vlasni-
ka. Zvati posle 13 ~asova.
Tel. 063/ 8735576
KUPUJEM rezervoar za
vodu ili kacu plasti~nu od
1000-2000 litara. Tel.
032/ 334-218, 064/
2018845
RAZNO:
PRODAJEM kotlove na
~vrsto gorivo, ekonomik,
kvalitet i u{teda ogreva.
Li~na izrada. Tel. 065/
5900651, 032/ 391-964
NAJPOVOQNIJE kwigov-
odstvene usluge, jedan mesec
gratis, osnivawe gratis.
Tel. 064/1964705
PRODAJEM rusku Kama
pumpu za vodu, kao nova ,
povoqno. Tel. 371-685
PRODAJEM razne motore,
reduktore, ventilatore,
kompresor, CO 2 aparat,
{asiju 8 metara. Tel. 032/
367-657
PRODAJEM kotao za
parno grejawe, ispravan,
povoqno. Tel. 371-685
TOPLOTNE pumpe snage 8-
90 kv , solarni kolektori,
fotonaponski paneli, hib-
ridni solarni paneli. Tel.
062/ 1080276, 032/
741582
PRODAJEM ve}u koli~inu
kiselog kupusa u glavicama,
cena 50 dinara, mo`e i
zamena za auto. Tel.
065/5903210
PRODAJEM industrijsku
ma{inu za {ivewe ko`e i
krzna. Ispravna, povoqno.
Tel. 371-685
PRODAJEM mesing u
{ipkama fi 12, 6. kg. Cena
48 E. Mo`e zamena za
cerova drva. Tel. 353-016,
063/ 7494846
PRODAJEM be`i~ni tele-
fon Panasonik. Cena 15 E.
Mo`e zamena za cerova
drva.Tel. 353-016, 063/
7494846.
PRODAJEM magnetnu traku
za fitnes sa 8 brzina.
Cena 120 E. Mo`e zamena
za laptop. Tel.353-016,
063/ 7494846
PRODAJEM zvu~ne kutije
Jamma 200 v, 1.par. Cena
100 E. Mo`e zamena za lap-
top. Tel.353-016, 063/
7494846
PRODAJEM razne bicikle.
Mo`e zamena za cerova
drva.Tel.353-016, 063/
7494846
PRODAJEM muzi~ku liniju
Philips 60 E. Mo`e zamena
za cerova drva. Tel.353-
016, 063/ 7494846
PRODAJEM motornu
testeru Stil 041. Tel. 353-
016, 063/ 7494846
PRODAJEM biciklu sa 21
brzinom Skot. Cena 150 E.
Mo`e zamena za laptop. Tel.
353-016, 063/ 7494846
PRODAJEM Maunt bike.
Tel. 063/ 8010511
PRODAJEM zup~astu pumpu
za pretakawe uqa i emulzi-
je, trofazna Sever
Subotica. Cena 60 e. Mo`e
zamena za cerova drva. Tel.
353-016,063/ 7494846
PRODAJEM razne delove
za Opel Kadet Kocku. Mo`e
zamena za cerova drva.
Tel.353-016, 063/ 7494846
PRODAJEM neonke za kvar-
covawe lica i tela 80-100
W, cena 9 e komad. Mo`e
zamena za cerova drva.
Tel.353-016, 063/ 7494846
PRODAJEM muzi~ku liniju
Philips sa gramofonom i
zvu~nicima, vrlo povoqno.
Tel. 064/ 9950345
PRODAJEM `i~ano staklo
9 E/ m. Tel. 353-016, 063/
7494846
PRODAJEM mobilni tele-
fon Soni Erikson 770.
Cena 30 E. Te. 353-016,
063/ 7494846.
PRODAJEM satelitski
tawir sa motorom i pozi-
cionerom. Cena 90 E.
Tel.353-016, 063/7494846
PRODAJEM Citroen C 3
1.2. benzin, 2004. godi{te,
pre{ao 103.000 kilo-
metara. Cena 3.400 E. Tel.
064/2402699
PRODAJEM Renault Tvingo
1.2. benzin, sa plinom,
2002.godi{te, pre{ao
140.000 kilometara. Cena
2.100 E. Tel. 064/ 2402699
PRODAJEM Citroen C
1.4. HDI 2004. godi{te.
Cena 2.900 E. Tel. 064/
2402699
GRAD ^A^AK
Na osnovu Odluke o uslovima i na~inu kori{}ewa
podsticajnih sredstava u poqoprivredi Grada ^a~ka
("Sl.list grada ^a~ka" br.03/13 ),
KOMISIJA ZA DODELU PODSTICAJNIH
SREDSTAVA U POQOPRIVREDI
raspisuje:
KONKURS
Za dodelu podsticajnih sredstava u poqoprivredi
na teritoriji grada ^a~ka
Sredstva za podsticawe razvoja poqoprivrede su
direktna i bespovratna i koriste se za finansijsku
podr{ku poqoprivrednim proizvo|a~ima za nabavku
semenskog krompira sorti namewenih za preradu u
~ips.
I
Pravo na finansijsku podr{ku imaju:
- poqoprivredni proizvo|a~i i ~lanovi wihovog
doma}instva koji se bave iskqu~ivo poqoprivrednom
proizvodwom pod uslovom da:
- je poqoprivredno gazdinstvo upisano u Registar
poqoprivrednih gazdinstava sa aktivnim statusom u
skladu sa Pravilnikom o na~inu i uslovima upisa i
vo|ewa Registra poqoprivrednih gazdinstava,
- su nosioci ili ~lanovi poqoprivrednog gazdinst-
va sa prebivali{tem na teritoriji grada ^a~ka,
upisani u registar poqoprivrednih gazdinstava po
osnovu prava svojine odnosno zakupa poqoprivrednog
zemqi{ta koje se nalazi na teritoriji grada ^a~ka i
koji se iskqu~ivo bave poqoprivrednom proizvod-
wom.
II
Sredstva za podsticawe razvoja poqoprivrede (u
daqem tekstu: sredstva) su direktna i bespovratna i
koriste se za nabavku semenskog krompira sorti
namewenih za preradu u ~ips.
Iznos sredstava koji se odobrava za podsticaj je do
50% od vrednosti investicije.
U iznos sredstava koji grad daje kao
bespovratna sredstava ura~unat je porez na dohodak
gra|ana.
Poqoprivredni proizvo|a~i koji budu potpisali
Ugovor sa Gradom ^a~kom o dodeli podsticajnih sred-
stava u poqoprivredi, pre trebovawa buxetskih sred-
stava , du`ni su da dostave dokaz da su izmirili sop-
stveno u~e{}e po predlogu projekta kako bi se stvo-
rili uslovi za prenos sredstava na namenski ra~un.
III
POTREBNA DOKUMENTA
Podnosilac prijave uz zahtev za ostvarivawe
prava na finansijsku podr{ku dostavqa:
1. popuwen konkursni obrazac sa obaveznim potpi-
som podnosioca,
2. dokaz o vlasni{tvu ili drugom na~inu
kori{}ewa obradivog poqoprivrednog zemqi{ta
- list nepokretnosti,
- ugovor o zakupu,
- obrazac za upis i obnovu registracije poqo-
privrednog gazdinstva u registru poqoprivrednog
gazdinstva - zemqi{ni fond i biqne kulture (overen
od Uprave za trezor),
3. potvrdu o registraciji poqoprivrednog gazdin-
stva (aktivan status),
4. potvrdu nadle`nih poreskih organa da je pod-
nosilac prijave izmirio dospele poreze, doprinose i
druge javne da`bine,
5. druge dokaze koje utvrdi Komisija kao uslov za
dodelu finansijske podr{ke.
- ugovor o kooperaciji za proizvodwu semenskog
krompira sorti namewenih za preradu u ~ips,
- fiskalni ra~un o kupovini, semenskog krompira
sorti namewenih za preradu u ~ips,
- fakturu o kupovini semenskog krompira sorti
namewenih za preradu u ~ips.
Korisnici podsticajnih sredstava imaju obavezu
da dostave ta~ne podatke i verodostojne dokaze uz pri-
javu.
Korisnici su u obavezi da namenski upotrebe dod-
eqena sredstva o ~emu }e voditi ra~una Komisija za
dodelu podsticajnih sredstava u poqoprivredi i
Gradska uprava za lokalni ekonomski razvoj.
U slu~aju nenamenskog kori{}ewa, korisnici su u
obavezi da u celosti vrate dodeqena sredstva.
O podnetim prijavama odlu~uje Komisija za dodelu
podsticajnih sredstava u poqoprivredi. Konkurs se
objavquje u listovima "^a~anske novine" i
"^a~anski glas." Rok za podno{ewe prijava sa
prate}om dokumentacijom je zakqu~no sa 29. martom
2013. godine.
Konkursni obrazac se mo`e dobiti na {alteru
broj 8, Gradske uprave Grada ^a~ka.
Sve potrebne informacije u vezi sa konkursom
mo`ete dobiti u kancelariji br. 108 Slu`ba za poqo-
privredu ili na telefon broj: 032/309-135. (kontakt
osoba - Milanka Krxi}).
Prijave se podnose na adresu:
Grad ^a~ak
Komisiji za dodelu podsticajnih sredstava u poqo-
privredi
Ul. @upana Stracimira br.2
32 000 ^a~ak
Sa naznakom:
"U~e{}e na konkursu za nabavku semenskog krompi-
ra sorti namewenih za preradu u ~ips"
O rezultatima konkursa svi u~esnici bi}e
obave{teni najkasnije do 15. aprila 2013. godine
Visinu sredstava za finansijsku podr{ku po jed-
nom zahtevu poqoprivrednim proizvo|a~ima
utvr|uje Gradona~elnik na predlog Komisije za
dodelu podsticajnih sredstava u poqoprivredi.
Nepotpunu, neblagovremeno i naknadno podnetu
dokumentaciju Komisija za dodelu podsticajnih sred-
stava u poqoprivredi ne}e uzeti u razmatrawe.
PRODAJEM Citroen C 3, 1.4.
benzin, 2003. godi{te, pre{ao
140.000 kilometara. Cena
2.999 E. Tel. 064/ 2402699
PRODAJEM Jugo sa plinom
2006.godi{te. Cena 1.100 E.
Tel. 064/ 2402699
PRODAJEM Renault Megane
1.5. DCI, 2007.godi{te, 5.
vrata, pre{ao 163.000 kilo-
metara. Uve`en iz Francuske.
Cena 5.400 E. Tel. 064/
2402699
PRODAJEM mercedes E 200
CDI 2003. godi{te, automatik,
avangard, ful oprema, crna
metalik. Tel. 063/ 600544
PRODAJEM BMW 320 I, ABS ,
elektri~ni retrovizori, plin,
dobar motor, nov akumulator,
neregistrovan. Cena 600 eura.
Tel. 062/ 8913191
PRODAJEM mercedes E 200
CDI 2003. godi{te, automatik,
avangard, ful oprema, crna
metalik. Tel. 063/ 600544
PRODAJEM Z-101,
1984.godi{te, plin, dobar
motor, nove gume, nereg-
istrovan. Cena 250 E. Tel.
062/ 8913191
PRODAJEM polovnu ceradu za
kamion Mercedes 814, veli~ine
6.2 x 2.5 m. Tel. 032/ 227-063,
063/ 644-178
PRODAJEM dva polovna
dobo{a za predwe to~kove za
kamion Mercedes 814, sa
le`ajevima. Tel. 032/ 227-063,
063/ 644-178
DOMENSKA internet obuka, uz
jedan kvalitetan komercijalni
domen. Tel. 060/ 5589296
PRODAJEM opremu za ordi-
nacije, kozmeti~are, klinike:
paravane, {koqka foteqe,
stolove za masa`u, {anki}e,
separee. Tel. 065/ 5406678
PRODAJEM sitno seckani
duvan, A klasa, 1100,00 i
1300,00 dinara. Samo
poruxbine preko 5 kg. Tel.
064/4829679, 065/ 4488453.
[aqem pouze}em
PRODAJEM ro{tiq sa stalkom
u obliku ki{obrana,
specifi~an, davno kupqen, ne
kori{}en. Tel. 032/ 227-063,
063/ 644-178
PRODAJEM 15 m3 {qivovih
drva, kupujem 1500 crepova,
novog ili o~uvanog i krovnu
letvu. Tel. 712-198, 061/
7233080
PRODAJEM stog sena, oko
1000 kg. Tel. 064/ 4175628
PRODAJEM seno u stogovima i
presovanu slamu. Tel. 032/
824-098, 064/ 4238146
PRODAJEM 4 m3 drva. Tel.
064/ 4175628
PRODAJEM ARONIJU -
mati~ni sok. Tel. 062/
8056900, 032/ 344840
PRODAJEM dvori{ne preno-
sive su{ilice za ve{. Telefon:
374-125 i 064/ 2942141
IZRADA traktorskih korpi
velike izdr`qivosti. Tel. 066/
9109889
IZRADA ma{inskih cementnih
ko{uqica, izvo|ewe svih gip-
sanih radova, postavqawe
zvu~ne , termo i hidro izo-
lacije. Izvo|ewe svih vrsta
betonskih radova. Tel. 064/
6152763
PRODAJEM domen eumore.com,
procewen na 1200 E, prodajem
za 350 E. Tel. 060/ 5589296
PRODAJEM odli~nu vikend ku-
}u 62 m2. Prelepa lokacija.
Tel. 060/ 5589296
OGLASI / ^ITUQE
Opra{tamo se sa bolom u
du{i od na{eg te~a, zeta i
pa{enoga
SE]AWE
LEPOSAVA
JEVTOVI]
1988 - 2013
RADOJE
JEVTOVI]
1985 - 2013
Dana 23. 2. 2013. navr{ava se
GODINA DANA od smrti na{eg
Te{ko je stisnuti srce da ne
boli, du{u da ne pati, suze da ne
teku, ne postoji ni{ta {to se
mo`e opisati koliko nam
nedostaje{. Hvala ti za sve ovo
vreme {to si nam pru`io i radosti koje si nam dari-
vao.
TVOJI NAJMILIJI
15779
SLOBODANA
STEVANOVI]A
1960 - 2012
POSLEDWI POZDRAV
dragoj majci
Zauvek zahvalni weni najmiliji:
RADOVAN, MILICA i DRAGICA sa porodicama
15804
PAULINI - PAVI ILI]
1926 - 2013
BESPLATNI MALI OGLASI
032/342 - 276
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 43
Sa qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na
na{e drage roditeqe.
]erke: DESA, DRAGA i CAKA sa porodicama.
15781
iz Ka~ulica
SE]AWE
SLOBODAN - BOBAN
TODOSIJEVI]24. 2. 2012 - 24. 2. 2013.
IN MEMORIAM
ALEKSANDAR
LALE
JOVANOVI]
U Beogradu je 13. feb-
ruara 2013. godine pre-
minuo Aleksandar-Lale
Jovanovi}, profesor
filozofije.
Ro|en je 1932. godine u ^a~ku, gde je zavr{io
osnovnu {kolu i gimnaziju, a zatim i Filozofski
fakultet u Beogradu (uvek je govorio "filosofija").
[kolski drugovi pamte ga kao vrlo duhovitog
~oveka, izvrsnog intelektualca, sjajnog govornika i
kriti~ara, pa nije slu~ajno {to ga je profesorka srp-
skog jezika prozvala Skerli}.
Mnoge generacije u~enika Gimnazije u ^a~ku se}aju
ga se kao izvanrednog profesora filozofije, koji je
ovaj predmet predavao s mnogo {arma i sa sjajnim
li~nim zakqu~cima.
Lale je ostavio i dubok trag u Gradskoj bibliote-
ci, a wegov pedago{ki rad do{ao je do punog izra`aja
dok je bio pedago{ki savetnik u Zavodu za unapre|ewe
nastave u ^a~ku. Za svoj rad nagra|en je Ordenom sa
srebrnim vencem.
Ve}i deo svog `ivota proveo je bave}i se publicis-
tikom, objavquju}i vrlo zapa`ene ~lanke u mnogim
novinama i ~asopisima. Dugo je bio saradnik i u
"^a~anskom glasu" i "^a~anskim novinama". Wegovi
tekstovi odlikovali su se o{trim zapa`awima,
kriti~kim sudovima i besprekornim stilom.
Kao sekretar Ure|iva~kog odbora, sa dr Rankom
Simovi}em priredio je "Spomenicu dr Vladana
Vasilijevi}a", u spomen {kolskom drugu.
Aleksandar-Lale Jovanovi} kremiran je u Beogradu
19. februara 2013. godine.
Generacija maturanata, `enske i mu{ke gimnazije
u ^a~ku {kolske 1951/1952 god.
S qubavqu i ponosom ~uvamo uspomene.
Porodice TODOSIJEVI] i DOMANOVI]
Puni tuge i sete za sre}nim
i radosnim vremenima
provedenim zajedno, koja
nezaustavqivo odlaze zau-
vek. Neka mu Gospod Bog
podari Carstvo Nebesko za
svu qubav i pa`wu koju nam
je pru`ao.
O`alo{}eni: MIQA,
BO[KO, MI[KO
i ANA JOVI^I]
DU[ANA DU[KA
]IRKOVI]A
Dana 23. 2. 2013. navr{ava se 40 dana
od smrti na{eg dragog oca
Sa velikom qubavqu, po{tovawem i tu`nim se}awem
~uvamo te u na{im srcima.
TVOJI: }erka JELA i sin MI[O sa porodicama
upl.
MILANA
OBRADOVI]A
^ITUQE
Dana 28. februara 2013. navr{ava se
[EST GODINA od smrti na{eg dragog
sina, brata i unuka
IVANA STEVANOVI]A
iz Bawice
1987- 2007
U nedequ 24. februara navr{ava se
40 dana od upokojewa na{eg
Neka te ~uvaju an|eli, a mi }emo te
~uvati od zaborava.
Porodica ^EKOVI]
15791
RA]A URO[EVI]A
iz Dowe Trep~e
MILOVAN RISTANOVI]
13. 5. 1956 - 28. 8. 2012.
Dragi Rile,
Jo{ uvek ne mo`emo da se pomirimo sa ~iwenicom da te vi{e ne}emo
videti. Svaki deo na{e firme podse}a na tebe, i svaki dan pro|e u nadi da
}e{ se od nekud pojaviti. Na{i `ivoti su nastavili daqe i trudimo se da
radimo onako kako si nas ti nau~io i da se borimo kroz `ivot onako kako
si se ti borio, ali u srcima svih nas ostala je praznina i uvek }e ostati
onaj prostor koji je bio samo za tebe.
TVOJ AUTO CENTAR MILO[
i
AGENCIJA FERARI
15799
MILOVAN RISTANOVI]
13. 5. 1956 - 28. 8. 2012.
Pro{lo je {est meseci od kako ne odgovaramo na tvoje pozive, od kako
ne ~ujemo tvoj glas. Gde god da se okrenemo, gde god da pogledamo sve i
daqe podse}a na tebe. Tvoja neizmerna qubav i dobrota i daqe greje na{a
srca i daje nam snage da nastavimo daqe. Koliko je te{ko `iveti bez tebe,
znamo samo mi koji smo te neizmerno voleli.
TVOJA ZAHVALNA PORODICA
15798
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
44 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE
Dragi Ivane, mnogo je te{ko `iveti bez tebe, mnogo
su tu`ni svi ovi dani. Qubav i dobrotu koju si nam
nesebi~no davao ve~no }emo pamtiti.
@ive}e{ u na{im srcima.
TVOJI: tata TOMISLAV, mama ZAGORKA,
brat ALEKSANDAR i deda DRAGAN
15797
Dana 23. februara u 13 ~asova na grobqu u Gorwoj
Gorevnici dava}emo GODI[WI POMEN
na{oj dragoj
Nikada te ne}e zaboraviti tvoji: suprug RADOVIN,
}erke ANA i IVANA, unuci MILO[ i ANDRIJA,
unuka DUWA, sestre RU@ICA i MILANKA
i svekrva OLGA.
upl.
STANI KRXI]
CANI
Plami~ak tvoje vere
samo ja ~uvam budno,
i kroz sve tuge ovde
ve~no ga nosim.
Uvek si sa nama.
Vole te MARIJANA,
DU[AN, TO[O,
SESTRA i RODITEQI.
15803
SLAVICA
]IRKOVI]
25. 2. 2011 - 25. 2. 2013.
Dana 18. februara 2013. godine
preminula je na{a draga
Uvek }emo je se se}ati i ~uvati u
na{im srcima.
Weni najmiliji: suprug DRAGAN, k}erke TAWA
i TAMARA, unuci LAZAR, STEFAN, MATIJA
i \OR\E.
15794
VERA \OKI]
U nedequ 24. februara 2013. godine, navr{ava se
40 tu`nih dana od upokojewa na{eg dragog
Na{a velika qubav nije uspela
da te sa~uva, a i na{e suze te ne}e
vratiti.
Ponosni smo {to smo te imali
takvog kao {to si bio. Hvala ti
za sve {to si u~inio za nas.
PO^IVAJ U MIRU!
Od zaborava te ~uvaju tvoji najmiliji: supruga
CICA, sin RA[KO, }erka SLAVICA, snaja
MARINA, zet CANE, unuke MINA i MA[A.
15792
RA]A
URO[EVI]A1947 - 2013
iz Dowe Trep~e
^ITUQE
MILICA M.
VU^KOVI]
Dana 27. februara 2013.
navr{ava se GODINU
DANA od smrti
cewenog i voqenog oca
AKSENTIJA
BIOR^EVI]A
POSLEDWI POZDRAV
dragoj mami i supruzi
CAKI KRIVOKU]I
1952 - 2013
koja je preminula 11. 2. 2013.
Oti{la si tiho i ne~ujno bez re~i i pozdrava, a nas
ostavila sa bolom i tugom da te ve~no `alimo i
oplakujemo.
TVOJI NAJMILIJI: suprug RA[KO,
sinovi IVAN i MILAN
15789
Dana 23. februara 2013. navr{ava se ^ETRDESET
DANA od smrti na{eg dragog oca i dede
MILANA
KULOVI]A
pekar iz ^a~ka
1923 - 2013
TU@NO SE]AWE
27. 2. 2000 - 27. 2. 2013.
prof. dr DRAGI[A
GAVRILOVI]
redovni profesor
Univerziteta
ro|en 1942. godine
PO[TOVANOM
PRIJATEQU
prof.
ALEKSANDRU
JOVANOVI]U
LALU
24. februara 2013. je ^ETRDESET tu`nih i bolnih
dana od kako nije sa nama
Ako je `ivot morao stati, ti
}e{ uvek biti sa nama u na{im
srcima i mislima.
Tvoja sestra VERA i zet SLAVKO
15779
MILAN
JOVA[EVI]
iz Preqine
Dana 23. 2. 2013. g. navr{avaju se TRI GODINE
od kako nas je napustila na{a draga
majka i baka
KOVINA PAVLOVI]
1934 - 2010
iz ^a~ka
Sre}ni smo {to smo te imali a beskrajno tu`ni {to smo te izgubili.
Sa ponosom te pomiwemo i u srcu nosimo.
TVOJI NAJMILIJI: sinovi DRAGAN i MILUTIN, unuci DU[AN
i VLADIMIR, unuke JELICA i TAMARA, snahe ANA i VESNA
15780
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 45
WENI:
sin STEVAN (BA]O),
snaja SVETLANA, unuk
VLADIMIR i unuka
MILICA sa porodicama
15802
VE^ITO SE]AWE
Ve} 20 GODINA nije sa
nama na{a draga mama,
svekrva i baka
]erka MILKA
MILOSAVQEVI]
sa porodicom.
15801
^etrdest dana je pro{lo a uspomenu na wega sa pono-
som i qubavqu ~uvaju
WEGOVI NAJMILIJI I PRIJATEQI
15800
ODAJEMO POSLEDWU PO[TU!
PORODICI IZRA@AVAMO NAJDUBQE
SAU^E[]E.
„^A^ANI” - ZAVI^AJNO DRU[TVO
fak.
Dragi na{ Gile,
i jo{ jedna godina pro|e, a mi ne verujemo da si nas
zauvek napustio.
Do`ivotno o`alo{}eni
supruga STANKA i k}erka MILENA sa porodicom
Pro{lo je ^ETRDESET DANA
od smrti na{eg dragog
MILANA
JOVA[EVI]A
iz Preqine
Dani prolaze sa bolom i tugom a
ti ostaje{ sa nama u na{im raz-
govorima i mislima.
TVOJI: supruga MILA, sin MILUN sa porodicom,
}erke MILKA i JELENA sa porodicama, sestra
VERA i zet SLAVKO
15773
Draga moja
CIKI
Hvala ti za sve {to si nam u `ivotu
pru`ila od srca i sa qubavqu. Neka
tvoju plemenitu du{u odnesu an|eli u rajsko naseqe.
TVOJI: MILA, MI]KO, \OR\E i JOVANA
15788
SE]AWE
24. 2. 1994 - 24. 2. 2013.
Godine prolaze, se}awa ostaju.
Qubav prema tebi je ve~na.
Ponosni smo {to si bio na{ suprug, otac i deda.
TVOJI NAJMILIJI
15779
MARKO
GLI[OVI]
^ITUQE
26. 2. 2007 - 26. 2. 2013.
SE]AWE NA
tebe voqeni na{
\OR\E
U subotu, 23. februara navr{i}e se 40 tu`nih dana od
iznenadne smrti na{eg dragog
MILANA
KARAKLAJI]A
iz Trnave
22. februara navr{ila se godina dana od kako
je preminula na{a draga
Vreme prolazi a uspomene i se}awa
zauvek ostaju u na{im srcima.
Porodica STEVLI]
15777
MILKA GVERO
Dana 21. 2. 2013. navr{ilo se TRI GODINE
od smrti na{e majke
Tvoj lik i tvoja dobrota zauvek
}e ostati u na{im se}awima i uspomenama.
TVOJI: sinovi MIROSLAV, MILAN i MILETA
sa porodicama
15778
@UNI]
JELISAVETE
(BELE)
Dana 24. februara 2013. navr{ava se 40 dana od smrti
na{eg dragog i nikada zaboravqenog
Mika{, vratiti te ne mo`emo, zaboraviti nikada
ne}emo. Neka ti je ve~na slava.
Sin PREDRAG, snaja MIRJANA,
unuci NENAD i URO[
15775
MIHAILA
PRELI]A
U nedequ 24. februara 2013. navr{ava se 40 dana od
smrti na{eg dragog i nikada zaboravqenog
MIHAILA
PRELI]A
Dana 18. 02. 2013. godine,
upokojio se u Gospodu
DU[AN V. ]IRKOVI]
1922 - 2013
iz ^a~ka
SE]AWE
2003 - 2013
BOGDAN DOMANOVI]
Na{a draga
BRANKA MIJAILOVI]
ro|ena Barali}
OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK
46 PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE
Za svu tvoju dobrotu, pa`wu, qubav i brigu koju si
imao za nas bi}emo ti ve~no zahvalni.
]erka DRAGICA, zet DRAGAN,
unuci VLADE, MATIJA i NEMAWA
15774
U subotu 23. 2. 2013. godine navr{ava
se 10 godina od kad nije sa nama na{
dragi suprug, otac i deda.
I daqe je prisutan u na{im mislima i razgovorima.
TVOJA PORODICA
15787
S ponosom, tugom i qubavqu ~uvamo te u srcu.
Majka LEPOSAVA
i brat FILIP sa porodicom.
15783
Sahrana je obavqena na starom ^a~anskom grobqu
20. 2. 2013. godine.
O@ALO[]ENI: supruga MILICA,
sin VLASTIMIR, unuk DU[AN,
unuka SANDRA, snaha MIHAELA.
upl.
Preselila se na nebo 14. februara.
Nikada ne}e postojati re~i da opi{u koliko smo
ponosni {to smo te imali.
Hvala ti za svaki sekund u kome si na{e `ivote
u~inila lep{im.
Qubav }e `iveti do ve~nosti.
Vole te tvoji: }erka QIQANA, zet ZORAN,
unuke MARIJA i ALEKSANDRA
15787
Uspomenu na wegov lik ve~no }e ~uvati zahvalna
}erka VERA sa porodicom.
15290
SE]AWE
23. 2. 2003 - 23. 2. 2013.
Uspomenu na tvoj dragi lik ~uva
brat RADOJICA sa porodicom
15776
BOGDAN DOMANOVI]
27. 2. 2013. navr{ava se GODINA
DANA od smrti na{eg dragog
Vreme ne le~i bolne rane, ~ega god da se
dotaknemo ~uje se eho tvoje du{e. Zauvek
ponosni {to smo te imali.
Supruga QIQANA, }erka GORDANA, zet MOM^ILO,
unuci SAWA, DRAGAN, NOVICA
i SANDRA, praunuk LAZAR i ostala rodbina.
QUBI[E BO@OVI]A
1927 - 2012
iz Preqine
26. 2. 2007 - 26. 2. 2013.
\OR\E
Tu`no se}awe na dan od kada nisi sa nama.
Brat NIKOLA i tetka BENA
15782
^ITUQE
SE]AWE
Obave{tavamo porodicu, prijateqe i poznanike da je
na{ dragi
ALEKSANDAR LALE
JOVANOVI]profesor filozofije u penziji
28. februara 2013. godine, navr{ava se
PET GODINA kako nas je zauvek napustila na{a
OLIVERA
]E]A
PETKOVI]
Dana 26. 2. 2013. godine navr{ava se
POLA GODINE mom dragom suprugu
VOJIMIRU
JEFTOVI]U
1924 - 2012
Dana 24. februara 2013. navr{ava se
OSAM GODINA od kako nije sa nama najdra`i
ZORAN
RADOJEVI]
@ARE
iz ^a~ka
Dana 13. februara 2013. godine,
preminuo je na{ dragi i voqeni
@IVAN RADULOVI]
ro|en 5. 4. 1940. godine
OGLASI I ^ITUQE PRIMQENI DO SREDE DO 12 SATI BI]E OBJAVQENI U PETAK
OGLASI I ^ITUQE
032/342 - 276
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE 47
preminuo u Beogradu 13. februara 2013. godine, u 81.
godini, posle du`e bolesti.
Kremacija posmrtnih ostataka obavqena je na Novom
grobqu u Beogradu 19. februara 2013. godine, u krugu
porodice.
O`alo{}eni: k}i MARIJA, sinovi BRANKO
i MARKO, sestra OLGA, unuci VUK i MAKSIM,
unuka LILA, snaha GALINA, sestri~ina DRAGANA
i ostala rodbina.
upl.
Svako novo jutro bez tebe donosi
bol i prazninu u na{im srcima.
^uva}emo tvoj lik od zaborava, s
ponosom i po{tovawem, s tugom
koja nikada ne}e prestati.
Vole}e te do ve~nosti majka KOSA,
sestra ZORICA sa porodicom, supruga SLAVICA
i ostali mnogobrojni ro|aci i prijateqi.
15772
Uvek }emo se se}ati da je bila
osoba izuzetnih dostignu}a i
snage i koja je bila oslonac porodice.
Dr KOSTA, IVANA, SNE@ANA, MILICA,
KATARINA, ANA, GORAN i NEBOJ[A
15598
Nema suza koje te mogu oplakati,
niti re~i koje te mogu o`aliti,
nema vremena koje te mo`e zabo-
raviti. U srcu mom tvoje mesto
stoji, dok budem `iva ve~no }e da boli. Osta}e{ ve~no
voqen i nikad zaboravqen.
Supruga MICA
15771
Dana 16. januara 2013. preminuo je
u Kanadi - Vindzoru na{ dragi
SLAVOQUB
KORAKSI]
ro|en 1933. godine
Sahrana je obavqena na grobqu u Gorwoj
Gorevnici, 5. februara 2013. godine.
Obave{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo
u subotu 23. februara 2013. u 14 ~asova davati
^ETRDESETODNEVNI POMEN na{em
dragom Slavoqubu.
O@ALO[]ENA PORODICA KORAKSI]
15776
OBRAD - OLE
SRETENOVI]
25. 2. 2005 - 25. 2. 2013.
MIRA
RADOSAVQEVI]
25. 3. 2001 - 25. 3. 2013.
DOBRILA - DOCA
SRETENOVI]
16. 4. 2009 - 16. 4. 2013.
USPOMENU NA WIH ^UVAJU PORODICE
upl.
Sahrana je obavqena 15. februara na grobqu u Mili}evcima.
Zahvalnost dugujemo prijateqima, kom{ijama i rodbini na izrazima
sau~e{}a.
S qubavqu i ponosom uspomenu na wega ~uva}e wegovi najmiliji.
PO^IVAJ U MIRU!
Supruga MIRA, sin MIROSLAV, snaha QIQANA,
k}erka MILENA, unuk SA[A i unuka ANASTASIJA
15776
Bio si dobar suprug, najboqi tata, ne`an deda a pre
svega veliki ~ovek.
Tvoja bezuslovna qubav i posle DESET GODINA
greje na{a srca, a tvoja mudrost daje nam putokaz.
Na svemu ti hvala.
TVOJI: RU[KA, OQA i SOWA sa porodicama.
15785
STEVAN
BERBATOVI]
STEVO
20. februara 2013. obavqen je
^ETRDESETODNEVNI POMEN
na{em dragom
MILO[U GLAVOWI]U
]E]U
Zahvalnost dugujemo prijateqima i kom{ijama na
izrazima sau~e{}a i pru`enoj podr{ci.
Zahvalne supruga QIQANA i k}erka ILINKA
15784
PETAK 22. FEBRUAR 2013. GODINE